Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 75/08.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 11. do 17. rujna 2007. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Graditeljska cjelina – Milošnik (Bušatlijina ili Milosnik) džamija sa haremom u Livnu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini džamija, harem sa mezarjem i mejt-tašom i objekt mekteba sa česmama smješten jugoistočno od objekta džamije.
Nacionalni spomenik se nalazi na k.č. 5/552, zemljišnoknjižni uložak broj 539, posjedovni list broj 720, vlasništvo je Medžlisa Islamske zajednice Livno, k.o. Livno, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH« br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, restauraciju, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
U svrhu trajne zaštite dobra utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na prostor iz točke I. stavak 3. ove odluke:
- na objektu su dopušteni isključivo konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one radove koji su neophodni za funkcioniranje objekta u suvremenim uvjetima, kao i radove čiji je cilj prezentiranje objekta, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli ugroziti nacionalni spomenik, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika.
S ciljem restauracije nacionalnog spomenika i djelomičnog vraćanja u prvobitno stanje utvrđuju se sljedeće hitne mjere zaštite:
- Izvršiti restauraciju kamenih sofa na trijemu džamije;
- Izvršiti konzervaciju i restauraciju slikane dekoracije u trijemu džamije;
- Izvršiti konzervaciju i restauraciju slikane dekoracije na mihrabu;
- Ukloniti drvene pregrade na mahfilu;
- Ukloniti lamperiju na zidovima glavnog molitvenog prostora i mahfila;
- Ukloniti itison sa kamenih ploča glavnog molitvenog prostora;
- Ravnu tavanicu u enterijeru objekta kao i tavanicu mahfila obojiti u boje primjerene prostoru džamije;
- Ukloniti samoniklu vegetaciju iz prizemlja objekta mekteba u kojem su smještene česme kao i mahovinu sa zidova česmi.
IV.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.
V.
Svako a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.
VII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web-stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII.
Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 09-2-656/03-3
13. rujna 2007. godine
Sarajevo
Predsjedateljica Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno sa člancima V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH« broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovu statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo je, dana 17. 3. 2003. godine, primilo peticiju/prijedlog Centra za islamsku arhitekturu Sarajevo za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom za džamiju Milošnik (Bušatlijina) u Livnu.
Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Graditeljska cjelina Milošnik (Bušatlijina ili Milosnik) džamije sa haremom u Livnu se nalaze na lokaciji koja obuhvaća k.č. 5/552, upisani su u zemljišnoknjižni uložak broj 539, posjedovni list broj 720, vlasništvo Medžlisa Islamske vjerske zajednice Livno; k.o. Livno, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Glavna osovina objekta Milošnik džamije usmjerena je sjeverozapad–jugoistok. Ulaz je na sjeverozapadnoj strani. Mihrabski zid je na jugoistoku.
Mezarje uz džamiju je smješteno uz njen sjeveroistočni zid..
Objekat mekteba sa česmama je smješten jugoistočno od objekta džamije.
Povijesni podaci
Članovi porodice Bušatlija postaju livanjski prvaci nakon opadanja moći dotadašnjih livanjskih prvaka, članova porodice Firdus. Porodica Bušatlija vodi porijeklo od Ali-paše Sopljaka, hercegovačkog valije s kraja 17. vijeka. Članovi porodice su bili istaknuti ratnici i smjenjivali su se na dužnosti alajbega Kliškog sandžaka (Ahmed Burek, Kameno Hlivno, 110, 191).
U doba okupacije Livna od strane Austro-Ugarske vojske članovi porodice Bušatlija, Mahmut-beg, Derviš-beg, Muhamed-beg i Ali-beg, su, zajedno sa nekolicinom uglednih Livnjaka, bili na čelu ustaničkog pokreta. Nakon pada grada, u augustu 1878. godine, Derviš-beg je strijeljan, a njegova porodica otišla je u Tursku, kod njegovog brata Osam-bega. Na mjestu gdje je strijeljan, njegov sin, Ibrahim-beg, mu je podigao turbe. U Tursku je sa svojom porodicom otišao i Muhamed-beg, brat Derviš-bega. Mahmut-beg, bratić Derviš-bega i Muhamed-bega, je sa svojim sinom, Ali-begom, i ostalom djecom otišao u Bugojno i tamo i umro.
Nakon njihovog odlaska u Livnu je nestalo porodice Bušatlija (Ahmed Burek, Kameno Hlivno, 191-200).
Prema natpisu nad ulazom, džamiju Milošnik je 1875. godine obnovio Muhamed-beg Bušatlija. Uprkos natpisu koji govori o obnovi, ne postoje nikakvi pisani tragovi o postojanju sakralnog objekta na ovom mjestu prije izgradnje Milošnik džamije.
Prema narodnoj predaji džamiju su napravila braća, Derviš-beg i Muhamed-beg Bušatlija. Naziv Milošnik, odnosno Milosnik, potiče od činjenice da su braća sagradila džamiju na lokalitetu u blizini koga nije bilo sagrađenog mjesta za molitvu.
Hronogram nad ulazom u džamiju, pisan u stihovima na turskom jeziku, uklesan je na kamenoj ploči dimenzija 1,60 x 0,50 m. Kaligraf je u posebnoj vrsti dželi pisma izveo ovaj hronogram, tako da je mjestimično teško čitljiv.
U desnom uglu iznad natpisa izvedena je bismila u obliku tugre, a u lijevom uglu su riječi „Mašaellah“ također u tugri.
Tarih na Milošnik džamiji glasi:
„...Koja bijaše oronula // Obnovi je Emir Muhmed Bušatlija, sretni // Uređena je tako da je slična biseru // O Jedinstveni, Utočište, dobrotvora sačuvaj ... // I podaj mu dug život // ... // Raj Firdevs ... // O moj Bože, učini vječnom ovu džamiju // Neka je uvijek u vlasti muslimana ... // Onima koji budu klanjali u ovoj džamiji ... // Otvori im dženetske kapije // ... // ... // .... // Mudževher tarih u riječima lijepo ...“
(prevod, M. Mujezinovuć, Islamska epigrafika BiH, knjiga III, 110)
Preračunavanjem brojne vrijednosti slova zadnjeg polustiha natpisa dobija se godina gradnje džamije. Po Mehmedu Mujezinoviću džamija je sagrađena 1292. hidžretske, odnosno 1875. godine.
Pored džamije, jugoistočno od nje, sagrađen je i objekat mekteba u čijem prizemlju se nalaze česme sa tekućom vodom. Pet česmi, u koje je voda dovedena posebnim čunkovima sa izvora iznad Livna, nije nikada do sada presušilo. (Ahmed Burek, Kameno Hlivno, 192,193)
Za potrebe održavanja objekta džamije uvakufljena je jedna kuća i dućan, koji su nestali prije II svjetskog rata. Uz džamiju u vakufskoj imovini su bila i četiri livanjska groblja, harem pokraj džamije i tri manja uz njega, uključujući i harem sa turbetom Derviš-bega u kome su ukopana tri Livnjaka strijeljana 1878. godine od strane predstavnika Austo-Ugarske vlasti. Vakufnama džamije nije sačuvana. (Ahmed Burek, Kameno Hlivno, 192)
Džamija je bila u upotrebi sve do II svjetskog rata kada je granatiranjem znatnije oštećena. Tom prilikom su oštećeni krov, ravna tavanica, mimber i munara. Zbog oštećenja je krajem rata uklonjena drvena munara.
Džamija je obnavljana dva puta, sedamdesetih godina 20. vijeka i oko dvijehiljadite godine. Prva obnova je podrazumijevala i izvjesne promjene u enterijeru džamije. Obnova je rađena pod nadzorom pripadnika službe zaštite naslijeđa, Gradskog zavoda iz Mostara(1).
Nakon rata 1992.-1995. godine pa sve do 2007. godine objekat džamije se koristio za obavljanje dvije dnevne molitve, dok je na prostoru mahfila bio organiziran mekteb.
Trenutačno objekat, iako obnovljen, nije u redovnoj upotrebi.
Uz džamiju se nalazi malo mezarje sa samo jednim nišanom. Nišan je manji, oktogonalni, oštećen i bez natpisa.
Uz džamiji se nalazi i mejt-taš, kamen na koji se polaže tijelo umrlog neposredno prije prenošenja na mezarje i ukopavanje.
2. Opis dobra (2)
Graditeljska cjelina Milošnik (Bušatlijina ili Milosnik) džamije smještena je unutar Bistričkog grada. Cjelina nije ograđena zidom tako da je ulaz u džamiju izravno sa ulice, sa sjeverozapadne strane.
Prema konceptu prostorne organizacije Milošnik džamija u Livnu pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim sofama i drvenom munarom, koje danas više nema.
Objekat džamije u tlocrtu predstavlja pravokutnu građevinu. Dimenzije stranica objekta, mjerene iznutra, iznose 7 x 10 m.
Džamija ima kamene zidove, debljine oko 85 cm, izvana ožbukane, iznutra oličene vapnom.
Unutrašnji prostor džamije je pokriven drvenom tavanicom. Kosi krov na četiri vode je pokriven crijepom.
Milošnik džamija je sve do 1944. godine imala drvenu munaru. Te godine je, s obzirom na oštećenja nastala u II. svjetskom ratu, munara uklonjena(3).
Prilikom izgradnje uz jugozapadni zid džamije nalazila se kula porodice Pirija. Prema narodnoj predaju braća Bušatlije su nudile porodici Pirija dvije kuće bilo gdje u gradu u zamjenu za kulu uz džamiju, a s ciljem izgradnje kamene munare. Međutim, porodica Pirija nije pristala prodati kulu te je zbog toga sagrađena drvena munara. Navodno su braća Bušatlije u vakufinami odredili da se uz džamiju podigne kamena munara ako porodica Pirija ikada pristane prodati kulu. Vremenom je kula srušena ali kamena munara nikada nije sagrađena(4).
Prozori na fasadi objekta džamije su postavljeni u dva vodoravna pojasa.
U prvom vodoravnom pojasu, na svim fasadama, osim sjeveroistočne, su postavljena pravoukutni prozora. Prozori su sa vanjske strane uokvireni jednostavno izvedenim kamenim blokovima – šembranama. Na ulaznoj, sjeverozapadnoj i jugoistočnoj fasadi su postavljena po dva prozora, a na jugozapadnoj četiri. Dimenzije prozora su 88 x 130 cm, odnosno 130 x 170 cm mjereno sa šembranama (širina x visina).
Završetak prozora prve vodoravne razine je, prema navodima Dževdeta Vrepca, sa unutrašnje strane bio naglašen plitkim vitičastim lukom do obnove objekta sedamdesetih godina XX. stoljeće.
Prozori drugog vodoravnog pojasa su postavljeni na svim fasadama, i to po dva na ulaznoj, sjeverozapadnoj i jugoistočnoj fasadi i po četiri na bočnim fasadama. Prozori drugog vodoravnog pojasa su uokvireni jednostavno izvedenim kamenim blokovima – šembranama i lučno završeni. Dimenzije prozora su 88 x 115 cm, odnosno 130 x 160 cm mjereno sa šembranama (širina x visina).
Najreprezentativnija fasada objekta džamije jeste sjeverozapadna, ulazna fasada, sa trijemom otvorenim na tri strane. Iako se prostor trijema visinski ne proteže čitavom visinom objekta, ulazna fasada je oblikovana kao jedinstvena cjelina. U oblikovanju ulazne fasade primjetni su elementi historicizma, koji se na pojedinim objektima u našoj zemlji javljaju u drugoj polovici XIX. vijeka. U Livnu se elementi historicizma, tačnije neobaroka, javljaju u oblikovanju ulazne fasade Zavra džamije.
Trijem džamije natkrivaju tri kupolice, oblika pravilne polulopte, koje se oslanjaju na kamene stupove i kamene polustupove koji su međusobno povezani polukružnim lukovima izvedenim u pravilno klesanom kamenu. Svi lukovi su međusobno povezani duplo postavljenim, tankim željeznim zategama. Prelaz kvadratne osnove jednog polja u kupolu je izveden trompima. Sve tri kupolice su bile oslikane floralnim motivima u plavim nijansama. Srednja kupolica je bila najreprezentativnije oslikana. Nakon oštećenja u II. svjetskom ratu obnovljene kupolice, srednja i jugozapadna (desna posmatrano prema ulazu) nisu oslikane.
Kameni stupovi su, tlocrtno posmatrano, izvedeni kao kružni, dok su polustupovi izvedeni kao polukružni. Oslonjeni su na profilirane kamene baze. Kapiteli su izvedeni kao dupli, sa reljefnom dekoracijom i profilacijama. Stupovi i polustupovi su, prema tragovima na njima, bili bojeni ferum-crvenom bojom. Ista boja je korištena i za profilacije na kapitelu, dok su reljefno izvedeni motivi lišća bojeni tamnozelenom bojom.
Stupovi džamije su na fasadi vizualno produženi plitko izvedenim pilastrima postavljenim u osovinama stupova. Pilastri, pravokutne osnove, su izvedeni od pravilno klesanog kamena. Završeni su kapitelima sa profilacijama.
Na zidu koji nose stupovi trijema, a u osovini lukova, postavljeni su osmokutni medaljoni. Medaljoni su izvedeni od kamenih ploča sa profilacijama. Na njima je, između krakova Davidove zvijezde uklesan natpis na turskom i arapskom jeziku. Sjeveroistočna (lijeva posmatrano prema ulazu) ploča, koja je vjerojatno nosila natpis Muhamed a.s., je prije nekoliko godina pala i slomila se. Njeno mjesto je jasno vidljivo na zidu. Jugozapadna ploča (desna posmatrano prema ulazu) nosi natpis Allah dž.š. Natpis na srednjoj ploči nije pročitan.
Sofe su izvedene od kamena(5). Sa sve tri strane su uokvirene kamenim pločama iz jednog komada na koje je postavljena profilirana kamena ograda, visine oko 20 cm. Na nisku kamenu ogradu je postavljena željezna ograda. Na središnjim stupovima su primjetni ostaci nosača željezne ulazne kapije koje danas više nema.
Ulazni džamijski zid, u potpunosti izveden od kamena je, jednako kao i ostatak trijema, arhitektonski brižljivo osmišljen i dekoriran.
Profiliranim vijencem, postavljenim u razini gornjeg kapitela polustupova, ulazni džamijski zid je podijeljen u dvije vodoravne razine. Polustupovima je podijeljen u tri okomita polja. Na cijeloj površini ulaznog džamijskog zida, neovisno od podjela, primjetni su tragovi svijetloplave boje.
U donjoj vodoravnoj razini u svakom polju je smješten otvor. Dimenzija otvora iznosi 195 x 150 cm.
U krajnjim poljima su izvedeni lučno završeni prozori, dimenzija 135 x 87,5 cm smješteni u pravokutna polja naglašena profilacijom. U gornjoj vodoravnoj razini, u osovini prozora, izvedena su polukružno završena polja. Unutar polja, obrubljenog profilacijom i reljefnom dekoracijom, su u reljefu isklesani floralni motivi. U poljima su primjetni tragovi tamnoplave boje.
Središnje polje džamijskog zida zauzima jednostavno izvedeni portal. Lučno završeni portal je smješten unutar pravokutnog polja definiranog profilacijom. Na portalu se nalaze željezne kuke na kojima je nekada bila teška tkanina koja je imala ulogu zaštite od vjetra. Oko luka portala su primjetni tragovi tamnozelene boje.
U osovini portala je smješteno lučno završeno polje. Unutar profilacijom naglašenog polja nalazi se tarih o obnovi (gradnji) džamije.
Drvena ulazna vrata su završena lučno.
Unutrašnji prostor džamije je podijeljen na dva dijela, na unutrašnje sofe sa kojih se pristupa na mahfil i dalje na munaru i na glavni molitveni prostor. Pod je izveden od kamenih ploča.
Sve unutrašnje zidne površine džamije su ožbukane i oličene vapnom.
Do obnove, sedamdesetih godina XX. stoljeća, zidne površine glavnog molitvenog prostora su bile oslikane vegetablinim motivima. Na sjeveroistočnom zidu izvjesni Faginović je oslikao Meku i Medinu, Meku bliže mihrabu a Medinu bliže ulazu. Usljed oštećenja krova i tavanice tokom II. svjetskog rata, došlo je do prokišnjavanja objekta. Zbog nepoduzimanja hitnih mjera zaštite slikane dekoracije na zidovima su pretrpjele znatna oštećenja, te je prilikom obnove odlučeno da budu u potpunosti skinute, odnosno obijene do kamenog zida.
Danas je u donjoj zoni zidova džamije postavljena lamperija, zeleno bojena.
U gornjoj zoni zidova, između prozora, su postavljeni osmokutni medaljoni sa natpisima na turskom i arapskom jeziku. Prema Mujezinoviću ove, kaligrafski veoma uspjele levhe, su nastale 1875. godine, kada je izgrađena i džamija(6).
Posmatrano u pravcu kazaljke na satu od mihraba su postavljeni sljedeći natpisi: Allah dž.š. (na mihrabskom zidu), Ebu Bekr, Osman, Hasan i medaljon na kojem nije moguće pročitati natpis (na jugozapadnom zidu). Posmatrano suprotno pravcu kazaljke na satu od mihraba su postavljeni sljedeći natpisi: Muhamed a.s (na mihrabskom zidu), Omer, Alija, Husein i medaljon na kojem nije moguće pročitati natpis (na sjeveroistočnom zidu). Profilacija medaljona je, jednako kao i natpisi, bojena zlatnom bojom, dok su medaljoni bojeni crnom bojom.
Unutrašnje sofe, smještene lijevo i desno od ulaza, su za oko 20 cm podignute od nivoa glavnog molitvenog prostora, od koga su odvojene drvenom ogradom.
Sa lijeve (posmatrano prema mihrabu) sofe, drveno stepenište, smješteno na ”L” vodi na mahfil(7).
Drvena konstrukcija mahfila se nekada oslanjala na dva drvena stupa i dva drvena polustupa, smještena uz zidove objekta. Konstrukcija mahfila je promijenjena tokom obnove sedamdesetih godina XX. vijeka. Tada je prostor mahfila neznatno proširen i oslonjen na dva betonska stupa, obložena drvenom lamperijom.
Mahfil je izveden kao prednji, odnosno proteže se cijelom dužinom uz ulazni džamijski zid. Na sredini mahfila je izveden polukružni istak za mujezina.
Ograda mahfila je izvedena od drveta(8).
Mimber, izveden od drveta, sačinjavaju tri dijela: portal sa stepeništem i ogradom, gornji piramidalni dio koga nose četiri kvadratna stupića, i bočne trokutne površine koje se prostiru ispod ovog dijela i ograde stepeništa. Današnji mimber je napravljen tokom obnove objekta sedamdesetih godina XX. vijeka, zbog dotrajalosti izvornog mimbera. Današnji mimber je veći nego izvorni.
Mihrab izveden u Milošnik džamiji, prema Manđeralu, predstavlja reprezentativno djelo majstora Baje, koji je izveo i portal Zavra džamije u Livnu(9). U oblikovanju mihraba vidljivi su elementi historicizma.
Prostor mihraba je izvučen iz ravni zida za oko 40 cm i oblikovno se može podijeliti u tri okomita i četiri vodoravna polja. Podjela u vodoravnom smislu je ostvarena profiliranim vijencima. Vijenci između prvog i drugog, trećeg i četvrtog vodoravnog polja su naglašeni svojom visinom i profilacijama.
Dva krajnja identično urađena okomita polja, postavljena simetrično u odnosu na mihrabsku nišu, predstavljaju kameni stupovi, pravokutnog presjeka.
Tijelo stupa, u prvom vodoravnom polju je izvedeno bez dekoracija i bez baze. Završava se kapitelom sa reljefnim dekoracijama (motiv lišća) i profilacijama. U drugom i trećem vodoravnom pojasu na tijelu stupa izvedene su geometrijske reljefne dekoracije u obliku pravokutnika. U četvrtom vodoravnom polju stupovi su „prepolovljeni“ tankom reljefno izvedenom profilacijom. Prema navodima Dževdeta Vrepca, stupovi su se završavali u kamenu izvedenim, stiliziranim alemom sa tri jabuke, koji se danas čuva u privatnom muzeju smještenom preko puta džamije. Ovi elementi su skinuti prilikom obnove džamije, sedamdesetih godina XX. vijeka.
U središnje okomito polje mihraba je smeštena mihrabska niša. Polukružno izvedena mihrabska niša se proteže kroz dva horizontalna polja. Ispod profiliranog vijenca prvog vodoravnog polja primjetni su ostaci kaligrafskog natpisa, pisani zlatnom bojom.
Mihrabska niša je završena vitičastim lukom. U debljini vitičastog luka je u tri nijanse sive boje oslikana stalaktitna dekoracija.
U osovini vitičastog luka je, u trećem vodoravnom polju, postavljen stupić kružnog presjeka, ukrašen floralnom reljefnom dekoracijom. Lijevo i desno su u pravokutnim profiliranim pločama uklesani natpisi, Allah dž.š. (desno) i Muhamed a.s. (lijevo).
U četvrtom vodoravnom polju je izvedena maketa Milošnik džamije, odnosno maketa ulazne fasade. Na maketi je džamija prikazana kao potkupolna.
U oblikovanju mihraba, pored bogate reljefne dekoracije, korištene su i boje. Svi rubovi i profilacije su bojeni zlatnom bojom, reljefna dekoracija na vijencu između prvog i drugog horizontalnog polja je bojena tamnozelenom bojom, a između trećeg i četvrtog vodoravnog polja tamnoplavom bojom.
Unutar same mihrabske niše su izvedena vertikalna polja, bojena naizmjenično svijetloplavom i zlatnom bojom. Pravkutnik unutar kojeg je smješten luk mihraba je bojen tamnocrvenom bojom. Na stupovima su primjetni tragovi svijetloplave boje.
Mezarje uz Milošnik džamiju
Uz džamiju se nalazi malo mezarje sa samo jednim nišanom. Nišan je manji, oktogonalni, oštećen i bez natpisa.
Uz džamiju se nalazi i mejt-taš, kamen na koji se polaže tijelo umrlog neposredno prije prenošenja na mezarje i ukopavanje. Dimenzije mejt-taša iznose 80 x 230 cm (visina x dužina). Kamena ploča mejt-taša je profilirana.
Objekat mekteba sa česmama
Jugoistočno od objekta džamije izveden je objekat mekteba.
Objekat je, pravokutnog tlocrta, izveden kao jednokatnica pokrivena četverovodnim krovom. Prizemlje objekta je izvedeno u kamenu dok je kat ožbukan.
U prizemlju objekta se nalazi pet česama, na kojima voda neprestano teče. Ulaz u prizemlje je sa jugozapadne strane, kroz dva plitko izvedena kamena luka. Unutrašnji prostor je ožbukan. Dvije česme su postavljene na jugozapadnom, a tri na jugoistočnom zidu. Česme na jugoistočnom zidu su postavljene unutar niša završenih prelomljenim lukom. Luk je naglašen uvlačenjem u odnosu na ravan zida.
Unutar ovog prostora je izvedeno i jednostavno kameno korito.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Nema podataka o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Prema navodima Dževdeta Vrepca objekat Milošnik džamije je znatnije oštećen tokom II. svjetskog rata. Granatiranjem je oštećena drvena munara i krov objekta. Stalno prokišnjavanje u naredne tri decenije je dovelo do oštećenje slikanih zidnih dekoracija, mimbera i mahfila džamije.
Drvena munara je skinuta još 1944. godine zbog oštećenja i prijetnji da, usljed vjetra, učini veću štetu na objektu džamije.
Tokom sedamdesetih godine XX. vijeka, pod nadzorom pripadnika službe zaštite naslijeđa, predstavnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Mostar, izvršena je obnova objekta. Tom prilikom je urađeno sljedeće:
- Obnovljena ravna drvena tavanica, ovom prilikom zbog igre u oblikovanju spuštena u prostor malo više nego izvorna,
- Zamijenjen mimber džamije,
- Zamijenjen mahfil džamije,
- Skinuta slikana zidna dekoracija,
- Vanjske sofe restaurirane betonom.
Tijekom rata 1992.-1995. godine objekat džamije je pretrpio manja oštećenja. U periodu pred rat i neposredno nakon rata na objektu džamije je urađeno sljedeće:
- Postavljena drvena lamperija duž svih unutrašnjih zidova;
- Drveni elementi unutar džamije obojeni zelenom bojom;
- Džamija izvana ožbukana;
- Prostor mahfila zatvoren drvenim pregradama.
Tehnička ili pisana dokumentacija o navedenim radovima nije dostupna, zato što je izgorjela tijekom rata 1992.-1995. godine u prostorijama Gradskog zavoda u Mostaru i zato što su radovi krajem XX. vijeka rađeni bez nadzora pripadnika službe zaštite.
5. Sadašnje stanje dobra
Objekat Milošnik džamije u Livnu se prestao upotrebljavati za obavljanje molitve početkom 2000. godine. U periodu od 2000. do 2007. godine u objektu je organiziran mekteb.
Iako u veoma dobrom stanju objekat džamije se koristi kao privremeno skladište mobilijara Medžlisa Islamske zajednice.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (»Službeni glasnik BiH« br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Povijesna vrijednost
(veza građevine sa značajnim događajem u povijesti)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije
D. Čitljivost
(dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)
ii. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama,
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnoj maniri
v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.
E. Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost
iii. Tradicionalna vrijednost
iv. Vezanost za rituale ili obrede
v. Značaj za identitet skupine ljudi
F. Ambijentalna vrijednost
ii. Značenje u strukturi i slici grada
G. Izvornost
i. Oblik i dizajn
ii. Materijal i sadržaj
iii. Namjena i upotreba
iv. Tradicija i tehnike
v. Položaj i smještaj u prostoru
vi. Duh i osjećanja
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
i. Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila
I. Cjelovitost
(cjeline, područja, zbirke)
i. Fizička cjelovitost (kompaktnost),
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana, broj XX,
- zemljišnoknjižni izvadak, broj XX,
- fotodokumentacija (fotografija objekta proje obnove 1970-tih godina XX. vijeka i fotografije nastale prilikom donošenja konačne odluke o dobru, kolovoz 2007. godine),
- arhitektonski snimak postojećeg stanja Milošnik džamije, februar 2008., (autor Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika)
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Milošnik (Bušatlijini ili Milosnik) džamije sa haremom u Livnu nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1998. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998.
2007. Ahmet Burek, Kameno Hlivno, Planjax, 2007.
Navodi gospodina Dževdeta Vrepca, stanovnika Livna
(1) Podatke o historijatu džamije kao i njenoj obnovi je, tijekom prikupljanja dokumentacije o objektu, u kolovozu 2007. godine, iznio Dževdet Vrebac, stariji stanovnik Livna, koji živi u obiteljskoj kući u neposrednoj blizini Milošnik džamije.
(2) Opis dobra je dat na osnovi obilaska objekta tijekom prikupljanja dokumentacije o objektu, u kolovozu 2007. godine, bez uvida u tehničku dokumentaciju koja nije bila dostupna s obzirom da je izgubljena.
(3) Ahmet Burek, Kameno Hlivno, 192.
(4) Ahmet Burek, Kameno Hlivno, 193., i navodi Dževdeta Vrepca
(5) Prilikom obnove objekta sedamdesetih godina XX. vijeka sjeveroistočna sofa je betonirana.
(6) Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika BiH, 110.
(7) Prema navodima Dževdeta Vrepca stepenište koje je vodilo na mahfil je izvorno bilo drugačije izvedeno.
(8) U cilju obezbjeđenja prostora za održavanje nastave u mektebu, nakon 2000. godine prostor mahfila je zatvoren drvenim pregradama koje je moguće jednostavno ukloniti.
(9) Ahmet Burek, Kameno Hlivno, 192.
|
