početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, historijska građevina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u „Službenom glasniku BiH“, broj 36/09.


Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  16. do 22. siječnja 2007. godine je donijelo

 

O D L U K U

 

I.

 

Povijesna građevina – Crkva Rođenja presvete Bogorodice u Zenici proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini crkva sa dvorištem.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 382, zk. uložak broj 686, k.o. Zenica II., općina Zenica, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službeni novine Federacije BiH“  br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije ) dužna je osigurati pravne, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnoga spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U svrhu trajne zaštite nacionalnoga spomenika na prostoru definiranom u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteno je izvođenje konzervatorskih i restauratorskih radova, uz odobrenje federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          radovi na infrastrukturi dopušteni su samo uz odobrenje nadležnoga federalnog ministarstva.

Utvrđuje se zaštitni pojas radijusa 100 metara od nacionalnog spomenika. U tom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopuštena je izgradnja stambenih objekata čije vodoravne i okomite dimenzije neće ugroziti nacionalni spomenik (maksimalna spratnost P+2);

-          zabranjeno je odlaganje bilo kakvoga otpada;

-          zabranjena je gradnja industrijskih objekata;

-          zabranjeno je lociranje potencijalnih zagađivača.

 

IV.

 

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.

 

V.

 

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalne i općinske službe, suzdržavat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnome ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskim tijelima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. - V. ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII.

 

Sukladno članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX.

 

Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objave u «Službenom glasniku BiH».

 

            Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 02-2-177/05-2

17.  siječnja 2007. godine

Sarajevo

Predsjedatelijica Povjerenstva

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I – UVOD

 

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoga prema Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, nacionalni spomenik je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno s člankom V. i VI. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovu statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Muzej Grada Zenice podnio je, dana 6. 6. 2005. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje Crkve Rođenja presvete Bogorodice u Zenici nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Sukladno odredbama zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je  pristupilo provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

 

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama i  radovima na dobru, itd.,

-          uvid u sadašnje stanje objekta,

-          kopiju katastarskog plana,

-          povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

Na temelju uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno   je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Crkva Rođenja presvete Bogorodice u Zenici nalazi se u ulici Matije Gupca 4 /Travnička br. 4, u gradskoj zoni. Pristup joj je sa zapada, sa pristupne ceste. Crkva je pozicionirana zapad–istok. Iako je glavni ulaz sa zapada, već duže vrijeme ulaz u crkvu je sa jugozapada, na sporedni bočni ulaz.

Crkva Rođenja presvete Bogorodice se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 382, upisana u zk. uložak br. 686, u k.o. Zenica II., općina Zenica, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje kronološki zahvataju vrijeme neolita, ilirski, rimski period (rimski municipij Bistua Nuova), ranokršćanski period (ranokršćanska dvostruka bazilika), srednji vijek, osmanski i austrougarski period i moderno doba. Nedaleko od lokaliteta Bilimišće, pronađeni su tragovi antičkog naselja u lokalitetima Putovići i Tišina nalaze se ostaci villa rustica-e, termi, hrama kao i niz drugih pratećih objekata. Za srednji vijek Zenicu vežu prije svega Građešina ploča, stari grad Vranduk, nekropole sa stećcima u Puhovcu i Pojskama.

Pod imenom Zenica, grad se prvi puta javlja 20. ožujka 1436. godine.

U osmanskom periodu (1463-1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, Osman-Čelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737. godine), nekoliko mekteba, harema sa nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima.

U Zenici je prva poznata pravoslavna crkva izgrađena oko 1836. godine na privatnom posjedu. Bila je to modificirana stambena kuća Jove Dunđerovića u mahali Kulovica koju je vodio paroh Stevan Popović (1833.-1860.). Objekat je bio manjih dimenzija, sa drvenih zvonikom i kamenim zidovima. U avliji se nalazila i pravoslavna škola. Taj objekt je srušen oko 1907. godine.

Nakon okupacije Zenice 1878., povećao se broj stanovnika, pa tako i pravoslavnih što je iziskivalo novi i veći vjerski objekt. Tako je 1882. odlučeno da se počne sa gradnjom nove pravoslavne crkve Rođenja presvete Bogorodice.

Uzor za gradnju je trebala biti Saborna crkva u Sarajevu što se uspjelo djelomično provesti rasporedom prostora. Ipak zbog slabe ekonomske moći pravoslavnoga stanovništva i izostanka pomoći austrijske uprave, objekat je manji veličinom, a nisu urađene ni predviđene kupole.

Radovi su počeli 1883. uz blagoslov mitropolita Save Kosanovića. Objekat je završen na Malu Gospojinu (praznik Rođenja presvete Bogorodice) 1885., 8/21.09. a novosagrađenu crkvu osveštao je mitropolit Kosanović.

Do 2006., ovu je crkvu vodilo 18 paroha. Nakon gradnje, objekat je postao okosnica razvitka pravoslavne duhovnosti na ovim prostorima i središnje mjesto okupljanja. Crkva je od 1941. do 1945. ugrožena odvođenjem paroha Uroša Jovanovića, pa je do 1943. bila bez vodstva dok iz Zagreba nije dekretom doveden Rus Anatolije Paradijev koji je vodio Hrvatsku pravoslavnu crkvu do 1945. Poslije 1945., crkvena općina je imala problema sa komunističkim vlastima zbog nacionalizacije i uzimanja zemljišta.

 

2. Opis dobra

Prema konceptu prostorne organizacije, Crkva Rođenja presvete Bogorodice u Zenici, pripada tipu trobrodne crkve sa pripratom, naosom, oltarskim prostorom i zvonikom.

Pozicionirana u pravcu zapad–istok i pravokutne je tlocrtne osnove dimenzija 22,5 m x 15,8 m, sa četiri kule dimenzija 4,65 m x 4,50 m na kutovima. 

Visina zvonika iznosi 26 m, visina sljemena dvovodnog krova koji pokriva crkvu iznosi 10,20 m, a visina tjemena krovnog pokrivača osmokutne stilizovane kupole koja je pozicionirana u centralnom dijelu građevine iznosi 13,80 m.

Ulaz u crkvu se nalazi na zapadnoj strani objekta. Ulazu se pristupa kroz prizemni dio zvonika(1)  tlocrtnih dimenzija 4,06 m x 4,06 m, odnosno tri lučno zasvedena otvora  dimenzija 1,55 m x 3,60 m. Ulaz je naglašen dvokrilni lučno završenim portalom dimenzija 2,14 m x 3,60 m. Iz ovog portala se pristupa priprati dimenzija 2,55 m x 7,08 m. Sa sjeverne i južne strane priprata je ograničena bočnim kulama. U sjeverozapadnoj kuli je smještena svjećarnica, a u jugozapadnoj kuli se nalaze zavojite drvene stepenice kojima se pristupa galeriji. U unutrašnjosti, ove dvije kule imaju kružnu osnovu prečnika 2,80 m. Između naosa i priprate se nalaze dva drvena stupa osmougaonog tlocrtnog presjeka(2), upisana u kružnicu prečnika od 24 cm, i visine od 380 cm, na koje se oslanja galerija smještena iznad priprate. Galerija se nalazi iznad priprate na visinskoj koti od 4,00 m. Njene dimenzije iznose 3,40 m x 7,08 m(3). Galeriji se pristupa uz pomoć zavojitog stepeništa koje se sastoji od 22 drvena stepenika širine 100 cm, koje je smješteno u jugozapadnoj kuli(4). Prostor galerije je ograđen prema istoku drvenom ogradom visine od 97 cm, a sa bočnim kulama je povezan lučno završenim otvorima dimenzija 1,77 m x 4,05 m. Na zapadnoj strani galerije, na visinskoj koti od +0,34 m u odnosu na galeriju se nalazi lučno završeni ulaz u zvonik dimenzija 98 cm x 235 cm. Iz ove razine zvonika se, strmim drvenim stepenicama širine od 50 cm pristupa tavanskom dijelu crkve koji se nalazi na visinskoj koti od + 6,80 m, u odnosu na plohu naosa crkve. Sličnim stepenicama je dalje omogućen pristup crkvenim zvonima(5) koji se nalaze na visinskoj koti od + 11,60 m.

Naos crkve ima dimenzije 13,00 m x 11,68 m. U naosu se nalaze četiri stupa visine 6,60 m kružne osnove prečnika od 60 cm(6), postavljena u dva reda sa po dva stupa na osovinskoj udaljenosti od 6,00 m, koliko iznosi i širina centralne lađe. Širina dviju bočnih lađa iznosi 2,84 m. Na južnoj i sjevernoj strani naosa, uz samu pripratu, se nalaze sporedni ulazi, u formi dvokrilnih lučno završenih portala(7) dimenzija 174 cm x 360 cm. Naos je osvijetljen sa bočnih strana (sjeverna i južna strana) sa po tri lučno završena prozora od dimenzija 330 cm x 85 cm. Svi zidovi do visine od 1,8 m su obloženi drvetom.

Iznad središnjeg dijela naosa nalazi se tambur oktogonalne tlocrtne osnove prečnika od 3,40 m i visine od 3,50 m. Na vrhu tambura se nalazi osmokutna stilizirana kupola prekrivena osmokutnim krovom. Na tamburu se nalazi 8 lučno završenih prozora dimenzija 80 cm x 160 cm, od kojih su četiri zazidana(8). 

Na naos se nadovezuje prostor oltara, širine od 7,08 m i dubine od 1,95 m. Naos je povezan sa prostorom oltara, ali i sa sjeveroistočnom i jugoistočnom kulom sa tri stepenika(9) koja se protežu cjelokupnom širinom naosa(10). Na oltar se nadovezuje polukružna apsida poluprečnika od 1,55 m.

Prostor oltara je povezan sa jugoistočnom i sjeveroistočnom kulom lučno završenim prolazima dimenzija 1,50 m x  5,50 m(11). Na sjevernoj stani istočnog zida oltarskog prostora se nalazi praskomidija u vidu niše duboke 25 cm. Praskomidija je lučno završena i oslikana, i njene ukupne dimenzije iznose 85 cm x 260 cm(12). U centralnom dijelu ovog prostora se nalazi drveni oltar dimenzija 150 cm x 110 cm, visine 100 cm.

Svijetla visina naosa iznosi 6,60 m, svijetla visina priprate iznosi 3,80 m, svijetla visina galerije iznosi 4,50 m, a najviša svijetla visina tavanskog prostora iznosi 9,70 m.

Fasade crkve su bihromatske, i izvedene su u  kombinaciji žute i ružičaste boje čime se imitira višebojnost srednjovjekovnih vizantijskih crkvenih fasada sačinjenih u alternaciji kamena (žuto) i opeke (crveno). Sokl crkve je od kamena, i njegova visina iznosi 80 cm.

Zapadna fasada crkve je u potpunosti simetrična. U središnjem dijelu se nalazi zvonik.

U središnjem dijelu zvonika, iznad ulaznog dijela nalazi lučno završena niša dubine od 20 cm dimenzija 2,80 m x 5,50 m, gdje je smješten lučno završeni otvor dimenzija 3,70 m x 0,85 m. U njegovoj osovini iznad, nalazi se kružni prozor prečnika od 1,10 m. Na bočnim stranama odnosno kulama se nalaze niše sličnog oblika i dimenzija. Unutar niša se nalaze prozori, kao i na zvoniku. Njihove dimenzije iznose 3,30 m x 0,85 m. Iznad se nalaze kružni prozori prečnika od 85 cm.

Bočne kule su završene četverovodnim krovovima visine od 1,20 m, a zvonik je završen osmokutnim istakom pokrivenim limenim krovom, ukupne visine od 11,00 m.

Na bočnim stranama južne fasade se ponavljaju plitke niše na kulama, kao na zapadnoj fasadi, gdje su pozicionirani lučno završeni prozori dimenzija 3,30 m x 0,85 m, u čijim se osovinama iznad nalaze kružni prozori prečnika od 85 cm.

U centralnom dijelu fasade dužine od 12,80 m pozicionirane su tri lučno završene niše širine 3,70 m,  koje su međusobno razdvojene pojasevima širine od 50 cm.

U svakoj niši se nalazi prozorski otvor dimenzija 3,30 m x 0,85, s tim da se u osovini ispod zapadnog otvora nalazi  lučno završeni dvokrilni ulaz dimenzija 174 cm x 360 cm. Centralni dio fasade je završen zabatom koji je pokriven dvovodnim krovom, u čijem se središtu nalazi kružni prozor prečnika od 85 cm.

Sjeverna fasada odgovara južnoj fasadi, a kompozicija istočne fasade, na bočnim stranama odgovara kompoziciji zapadne fasade, s obzirom da su na ovom mjestu pozicionirane kule na kojima se nalaze niše i otvori koji odgovaraju nišama i otvorima na zapadnoj fasadi. U centralnom dijelu se nalazi polukružni apsidalni istak, u čijem se središtu nalazi kružni otvor prečnika od 85 cm. U istoj osovini iznad se nalazi sljeme podužnog dvovodnog krova crkve. Na ovom zabatnom zidu ispod sljemena se nalazi još jedan otvor koji oblikom i dimenzijama odgovara otvoru na apsidi.

U pogledu materijalizacije, vanjski zidovi crkve su izvedeni od slaganog kamena debljine između 0,85 i 0,95 m. Nosivi stupovi naosa kružne osnove su kameni, a nosivi stubovi galerije su drveni.

Pod crkve je od mermera, a galerija, kao i njena ograda su izvedeni od drveta.

Konstrukcija osnovnog dvovodnog krova je drvena, kao i konstrukcija osmoukutnog tambura. Pokrov dvovodnog krova, bočnih kula i zvonika je limeni.

Iz Ljetopisa srpske pravoslavne parohije u Zenici 1914-2002. godine se ne saznaje ništa o vremenu nastanka i autoru ikonostasa.

Na ikonostasu je predstavljeno osamnaest ikona i Carske dveri sa scenom Blagovijesti.

Ikone su umetnute u masivni drveni ram koji zatvara oltarnu pregradu od naosa crkve. Ram je ukrašen plitkim arkadama čija unutrašnjost je obojena zlatnom bojom. Okviri umetnutih ikona, rađenih tehnikom ulja na platnu, su također obojeni zlatnom bojom.

Ikonostas se u kompozicionom pogledu može podijeliti na četiri vodoravne cjeline(13).

Na donju vodoravnu cjelinu posmatranu u pravcu S→J smještene su ikone sa sljedećim predstavama svetitelja:

  1. Rođenje Hristovo;
  2. Sveti arhangel Mihailo;
  3. Presveta Bogorodica;
  4. Carske dveri sa predstavom Blagovijesti;
  5. Hristos Pantokrator;
  6. Sveti arhiđakon Stefan;
  7. Sveti Jovan Krstitelj.

Na drugoj vodoravnoj cjelini posmatranoj u pravcu S→J smještene su ikone sa sljedećim predstavama:

  1. Ulazak Presvete Bogorodice u hram;
  2. Hristovo krštenje;
  3. Tajna večera;
  4. Preobraženje Gospodnje;
  5. Sretenje Gospodnje.

Na trećoj horizontalnoj cjelini posmatranoj u pravcu S→J smještene su ikone sa sljedećim predstavama:

  1. Sveti apostol Petar;
  2. Sveti prorok Mojsije;
  3. Vaskrsenje Hristovo;
  4. Sveti apostol Pavle;
  5. Sveti prorok Isarion.

Na četvrtoj horizontalnoj cjelini posmatranoj u pravcu S→J smještene su ikone sa sljedećim predstavama:

  1. Presveta Bogorodica;
  2. Sveti Jovan Bogoslov.

Ikonostas završava krstom.

Na jugozapadnom zidu crkve je 1965. godine postavljena spomen ploča žrtvama Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zenici iz Drugog svjetskog rata. 

U povodu sto godina postojanja ove crkve, 1984. godine, započelo je njeno oslikavanje. Ono je završeno 1990. godine. Oslikavanje je vršio akademski slikar Dragomir Jašović Jaša iz Beograda.

U uredu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zenici se čuva slika rađena tehnikom ulje na platnu. Na njoj je predstavljena scena Rođenja presvete Bogorodice. Njene dimenzije iznose 52,8 x 65,6 cm. Rad je nepoznatog vojvođanskog umjetnika iz druge polovice XIX. vijeka. Na slici je predstavljena Bogorodica odjevena u bijelu košulju kako pruža ruke prema malom Hristu. Njega nosi sveta Ana iza koje je Joakim.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Nije poznato da je ova crkva uvrštena u popis zaštićenih dobara ili razmatrana kao takva.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Poznato je živopisanje objekta od strane Dragomira Jaškovića Jaše u periodu od 1984. do 1990. Tijekom rata, crkvena kupola i toranj su oštećeni puščanim mecima pa je provedena manja intervencija na fasadi te bojanje objekta između 1996. i 1999.

  • 1923. godine crkva je „prebojena iznutra“ (Ljetopis srpske pravoslavne parohije u Zenici 1914-2002. godine)
  • Od 18. maja do 15. juna 2000. godine Branko Pijevac iz Sombora je izveo konzervatorsko-restauratorske zahvate na nekim ikonama na ikonostasu koje su stradale od gelera tijekom rata 1992. do 1995. godine. (Ljetopis srpske pravoslavne parohije u Zenici 1914-2002. godine)

5. Sadašnje stanje dobra

Objekt je relativno očuvan ali bi u bližoj budućnosti iziskivao popravak i rekonstrukciju crkvenih stepenica na zvoniku, krečenje fasade i slično.

 

III – ZAKLJUČAK

 

Primjenjujući kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom („Službeni glasnik BiH“ br. 32/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.

Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A. Povijesno određenje

C. Umjetnička ili estetska vrijednost

iii.         proporcije

E. Simbolička vrijednost

ii.         sakralna vrijednost

iii.         tradicionalna vrijednost

v.          značaj za identitet skupine ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

ii.         značenje u strukturi i slici grada

I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirka)

i.          fizička cjelovitost

iv.         nenarušenost stanja

 

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          posjedovni list,

-          fotodokumentacija,

-          skice objekta.

 

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja korištena je sljedeća literatura:

 

1914.-2002. Ljetopis srpske pravoslavne parohije u Zenici 1914-2002. godine

 

www. mitropolijadabrobosanska.com

 

(1) Zvonik crkve ima pravokutnu osnovu  do visine od 15 metara, kada osnova postaje osmokutna.

(2) Ovi stupovi leže na drvenoj bazi prečnika od 37 cm i visine od 25 cm.

(3) Dva ranije opisana drvena stupa na koje se oslanja galerija se nalaze u zoni naosa, tako da je galerija dublja za 85 cm u odnosu na pripratu.

(4) Na sve četiri kule se nalaze po dva lučno završena prozora dimenzija 85 cm x 330 cm, a iznad još jedan kružni prozor prečnika od 80 cm.

(5) U crkvenom tornju se nalaze tri zvona, jedno veliko i dva mala.

(6) Ovi stupovi leže na kružnim kamenim postamentima prečnika od 70 cm i visine od 65 cm.

(7) Sa unutrašnje strane južnog portala, nalazi se jedna vrsta vjetrobrana dužine od 120 cm (debljina vanjskog zida 96 cm i oko 25 cm nastavka vjetrobrana prema unutrašnjosti), iz kojeg se pristupa naosu preko dvokrilnog portala dimenzija 150 cm x 230 cm. Od zadnjeg rata u BiH, pa do 2007. godine, ovaj se ulaz sa vjetrobranom koristio kao glavni ulaz, kada je glavni, zapadnom ulazu ponovo vraćena njegova izvorna funkcija.

(8) Zazidani su jugozapadni, sjeverozapadni, sjeveroistočni i jugoistočni prozor.

(9) Dubina stepenika iznosi 30 cm, a visina 17 cm.

(10) Na originalnim nacrtima iz austrougarskog perioda, bilo je predviđeno da se stepenice nalaze priljubljene uz dvije bočne kule. Stepenište je izvedeno 155 cm zapadno od kula, tako da se nalazi u prostoru naosa. Na taj način je ravan kula i oltara, koja se nalazi na visinskoj koti od +0,35 m u odnosu na pod crkve, proširena za 155 cm u zoni naosa.

(11) Istim prolazima kule su povezane sa naosom, preko tri opisana stepenika.

(12) Na praskomidiji se nalazi oslikanje – torzo razapetog Isusa. Oslikavanje je vršio akademski slikar Dragomir Jašović Jaša iz Beograda u periodu 1984-90.

(13) Shematski prikaz rasporeda ikona na ikonostasu je sastavni dio odluke

 

 



Pravoslavna crkva u ZeniciZenica, arhivska fotografijaZenica, arhivska fotografijaStara fotografija crkve
Sjeverna fasadaUnutrašnjostKorKupola
IkonostasDetalj ikonostasaFreske 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: