početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Kuća na Luci (Vakuf Hatidže Hajdarbegović), stambena graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 88/07.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 22. januara 2007. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Stambena graditeljska cjelina - Kuća na Luci (Vakuf Hatidže Hajdarbegović) u Stocu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine: kuća na sprat, ljetnja kuhinja, avlija sa avlijskim zidovima i bašta. 

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. IV/55, IV/56, IV/57 i IV/58, k.o. Stolac, opština Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije)  dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, rehabilitaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika na prostoru definisanom u tački I stav 3 ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-     dozvoljeni su konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i radove koji imaju za cilj prezentaciju nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručno nadziranje nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-     u toku restauracije i adaptacije potrebno je koristiti poznate metode aktivne i integrisane zaštite graditeljskog nasljeđa, pri čemu će u potpunosti biti prezentovan izvorni oblik svih slojeva graditeljske cjeline;

-     kompleks, ili pojedini njegovi dijelovi, moraju zadržati izvornu stambenu namjenu, a mogu biti korišćeni i u edukativne i kulturne svrhe i biti otvoreni za javnost. 

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine  i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač.  II - V ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije   (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Shodno članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u »Službenom glasniku BiH«.

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 06.2-2-284/05-3

17. januara 2007. godine                                                          

Sarajevo

 

Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

 

Na osnovu člana 2 stava 1 Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, »nacionalni spomenik« je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Komisija je, dana 27.10.2005. godine, primila peticiju od strane Medžlisa Islamske zajednice Stolac za proglašenje dobra Vakuf Hatidže Hajdarbegović u mahali Luka u Stocu nacionalnim spomenikom BiH. U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

 

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-     podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije,

-     dokumentaciju o lokaciji imovine,

-     dokumentaciju o sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

-     istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korišćenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Stambeni kompleks Kuća na Luci u Stocu smješten je u naselju zvanom Luka u okviru gradskog jezgra grada Stoca, uz rijeku Bregavu a u blizini Inat ćuprije i Ćuprijske džamije. Kuća na Luci nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. IV/55, IV/56, IV/57 i  IV/58, k.o. Stolac, opština Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.

Istorijski podaci

Osmanski period u Stocu počinje transformacijom naselja i stvaranjem novih urbanih struktura: džamija, hamam, medresa, čaršija, mahala i utvrda. Naselje se razvija na lijevoj obali rijeke Bregave, na padinama Komanjeg brda i Križevca.

Posjetivši grad 1664.godine, turski putopisac Evlija Čelebija piše: “To je mjesto središte kadiluka. Sa sve četiri strane opkoljeno je kršem. To je lijepa kasabica, ima džamiju, tri mesdžida, malo javno kupatilo (hamam), svratište (han), dvadeset dućana i do 280 pločom pokrivenih kuća koje imaju bašče, vinograde i svoje vode. Zbog straha od neprijatelja sve kuće zidane su od tvrdog materijala, a neke imaju četverougaone kule s gvozdenim vratima (demir-kapije). Naime, ćeremit je u ovim krajevima rijedak. Sve su kuće okrenute prema zapadu. Kako se na ušću potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe, njih pokreće voda potoka Dola. Narod nosi kalpake i bijele turbane i govori bosanski. To su, međutim, pravi ratnici, veliki prijatelji stranaca i ljudi od riječi.” (Čelebija, 1996. str.)

Stolac je pored glavne čaršije u samom središtu grada smještene uz sultan Selimovu džamiju, imao još dvije čaršije i to Podgradsku i čaršiju kod Inat ćuprije i Čaršijske džamije.

Središte mahale Ćuprije su činile tri značajne građevine – hamam, most i džamija. Džamija je srušena 1993. godine, a hamam malo poslije toga. Veliki broj kuća u blizini je porušen, tako i stambeni kompleks - Kuća na Luci koji je pretrpio veća oštećenja.

Vakufi su dobrotvorne institucije koje su u Bosni i Hercegovini osnivane od prvih dana osmanske uprave. Vakufi su bili veoma značajni za društvenu zajednicu jer su se preko njih izdvajala sredstva za izgradnju i održavanje kulturnih dobara. U Stocu je bio 81 vakuf, što je poslije Mostara najveći broj u Hercegovini.

Tako je i stambeni kompleks Kuća na Luci u Stocu sagrađen kao Vakuf Hatidže Hajdarbegović. Stambeni kompleks sačinjavaju objekti izgrađeni u osmanskom periodu. Na osnovi tipološkog određenja, načina gradnje i graditeljskih pojedinosti – korišćenih građevinskih materijala (veziva) moguće je zaključiti da su kuća na sprat i objekat ljetnje kuhinje iz istog perioda i da su sagrađene najvjerovatnije krajem XVII ili početkom XVIII vijeka.

U XIX vijeku vlasnici su kuću prenijeli u trajno vlasništvo Islamske zajednice Stolac i odredili uslove njenog korišćenja kao javnog dobra.

 

2. Opis dobra

Stambeni kompleks Kuća na Luci su sačinjavale: kuća na sprat, ljetnja kuhinja, avlija sa avlijskim zidovima i bašta.

Kompleks je bio ograđen visokim kamenim zidovima sa tri strane, dok je četvrtoj strani koja izlazi na rijeku Bregavu kasnije izgrađen betonski potporni zid. Pristup stambenom kompleksu je ostvaren sa zapadne strane preko pristupnog puta.

Prvi dio kompleksa čine avlija i avlijski zidovi koji se nalaze na zapadnoj strani od kuće. Avlija je nepravilnog oblika i njene dimenzije iznose 8,85 x 7,55 m. Avlijski zidovi su izrađeni od kamena debljine cca 60 cm. Njihova visina iznosi od 3,30 do 3,80 m. Na zapadnom avlijskom zidu smještena je avlijska kapija. Kapija je dvokrilna, izrađena od drveta sa alkama od kovanog gvožđa. Dimenzije kapije iznose 200 x 210 cm. Kapija je prekrivena dvovodnim krovom. U prostoru avlije, na njenom jugozapadnom dijelu, smješten je prizemni objekat ljetnje kuhinje. Na istočnom dijelu kompleksa je smješten objekat kuće na sprat.

Ljetnja kuhinja je prizemni objekat koji se sastoji od jedne prostorije čije dimenzije iznose cca 3,55 x 2,55 m. Svojom dužom stranom orijentisan je u pravcu sjever–jug. Objekat je prigrađen uz zapadni i južni avlijski zid. Visina objekta od kote terena do sljemena iznosi cca 3,80 m. Zidovi su debljine cca 40 cm, izrađeni su od lomljenog kamena koji je vidljiv na spoljašnjoj strani, a sa unutrašnje strane je malterisan. Drvo je korišćeno za izradu krovne konstrukcije, kao i za izradu vrata i jednog prozora. Krov je dvovodni a pokrov je izrađen od crijepa. Pod u prostoru kuće kuhače je kaldrmisan.

Na istočnoj strani objekta se nalaze drvena jednokrilna vrata dimenzija 110 x 200 cm i pravougaoni drveni prozor dimenzija 95 x 200 cm. Na sjevernoj strani se nalazi mali otvor izrađen od drveta čije dimenzije iznose cca 25 x 17 cm.

Kuća na sprat spada u tipološki skup jednostavnih gradskih kuća karakterističnih za stolački kraj. Svojom dužom stranom kuća je orijentisan u pravcu sjever–jug. Kuća ima radnu prostoriju u prizemlju (izba) i sobe za sjedenje i spavanje na spratu (čardaci). U prizemlju se nalazi otvoreno natkriveno drveno stepenište kojima se penje na sprat. Na zapadnoj strani objekta ispred prostorija prizemlja i sprata nalazi se otvoreni, natkriveni, podužni trijem, koji se u prizemlju naziva hajat, a na spratu krilo. Objekat kuća na sprat ima pravougaonu osnovu čije spoljne dimenzije iznose cca 8,65 x 7,05 m. Visina objekta od kote terena do sljemena iznosi cca 7,5 m.

Zidovi kuće na sprat su sačuvani u svom izvornom obliku. Izrađeni su od lomljenog kamena debljine 60 cm koji je vidljiv sa spoljne strane a iznutra su malterisani i krečeni. Pregradni zidovi su izrađeni od čatme i njihova debljina iznosi 30 cm. Drvo je korišćeno za izradu međuspratne i krovne konstrukcije, za izradu vrata, prozora i stepeništa, zatim podova i stropova objekta. Međuspratnu konstrukciju kuće čine drvene grede koje nose drveni pod sprata, sa šašavcima s donje strane. Krov je dvovodni, blagog nagiba, izrađen od greda i letvica. Pokrov je izvorno bio izrađen od kamenih ploča a kasnije je bio prekriven crijepom.

Prozorski otvori ovog objekta se nalaze na istočnoj strani i imaju pogled na rijeku Bregavu. Raspoređeni su tako što se jedan prozor nalazi u prizemlju a četiri na spratu. Prozorski otvori prizemlja i sprata su drveni, izrađeni od dva vertikalna krila, s tim da se donje krilo otvara podizanjem. Njegove dimenzije iznose cca 125 x 127cm.

Ulazna dvokrilna drvena vrata se nalaze u prizemlju objekta a njihova dimenzija iznosi 175 x 200 cm. U prizemlju se nalaze i jednokrilna drvena vrata preko kojih je ostvarena veza sa baštom. Ova vrata su drvena, završavaju se polukružno, a njihova dimenzija je 95 x 170 cm. Dvoja jednokrilna drvena vrata se nalaze na sobama sprata dimenzija 100 x 200 cm.

Bašta je smještena na istočnoj strani kompleksa, iza objekta kuće na sprat uz rijeku Bregavu i tu se nekad prema usmenim kazivanjima nalazio manji zidani objekat u kojem su bile smještene sanitarije.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Objekat nije bio zaštićen.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Nema podataka da li su rađeni konzervatorsko-restauratorski radovi na objektu.

Prema projektu koji je na zahtjev Islamske zajednice izrađen od strane »Kubus« d.o.o. Sarajevo 2005. godine pod nazivom »Izvedbeni projekat rehabilitacije stambenog objekta Kuća na Luci« Stolac je predviđeno da objekat zadrži stambeni karakter i da svi zahvati koji su će biti izvedeni na objektima stambene cjeline budu izvedeni na način da ne narušavaju izvornost i cjelovitost kompleksa. 

U projektu se predviđa izrada manjeg objekta u dijelu bašte, za koji se pretpostavlja da je nekad postojao. Taj objekat bi bio individualan, fizički odvojen od ostalog dijela kompleksa.

 

5. Sadašnje stanje spomenika

Uvidom na licu mjesta koje je izvršeno u decembru 2006. godine ustanovljeno je da je stambena cjelina Kuća na Luci u lošem stanju.

Konstatovano je da je kompleks pretrpio znatna oštećenja tokom ratnih dejstava, a da su u periodu poslije rata ostaci kompleksa vidno zapušteni.

Objekat kuća na sprat nema krova niti krovne konstrukcije, nema prozora i vrata. Od konstruktivnih elemenata postoje ostaci zidova i nekoliko drvenih greda međuspratne konstrukcije.

Objekat ljetnje kuhinje je bolje sačuvan. Krov je urušen, kao i kameni zidovi.

Avlijski zidovi su djelimično urušeni i oštećeni.

Prostor bašte je obrastao samoniklim rastinjem tako da je otežan prolaz. U dijelu bašte nisu primijećeni bilo kakvi ostaci starog objekta. Na dijelu bašte prema rijeci Bregavi se nalazi manji betonski potporni zid.

 

6. Specifični rizici

Usljed djelovanja atmosferalija i daljeg neodržavanja moglo bi doći do potpunog urušavanja preostalih zidova na stambenom kompleksu Kuća na Luci.

 

III – ZAKLJUČAK

             

Primjenjujući Kriterijume za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A. Vremensko određenje

B. Istorijska vrijednost

(veza građevine sa istorijskom ličnošću)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

iii. Proporcije

iv. Kompozicija

D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili  regionalnom maniru

v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

F. Ambijentalna vrijednost

ii. Objekat ili skup objekata je dio cjeline ili područja

G. Izvornost

v. Položaj i smještaj u prostoru

 

Sastavni dio ove odluke su:

-     fotodokumentacija uzeta na licu mjesta od strane saradnika Komisije u decembru 2006. godine

-     dokumentacija glavnog projekta pod nazivom Izvedbeni projekat rehabilitacije stambenog objekta Kuća na Luci Stolac izrađen od strane »Kubus« d.o.o. Sarajevo

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja stambenog kompleksa Kuća na Luci u Stocu nacionalnim spomenikom, korišćena je sljedeća literatura:

 

1990.    Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 1990.

 

1996.    Čelebija, Evlija, Putopis, Sarajevo publishing, 1996.

 

2005.    Jaliman, Dr Salih, Mičijević, Senad, Stolac od najstarijih vremena, Mostar 2005. 

 

2005.    Dokumentacija glavnog projekta pod nazivom Izvedbeni projekat rehabilitacije stambenog objekta Kuća na Luci Stolac izrađen od strane »Kubus« d.o.o. Sarajevo



Ulazna kapijaKuća na Luci, pogled iz bašteKuća na Luci, pogled iz avlijeUnutrašnjost kuće
Ljetna kuhinja   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: