Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 42/07.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 10. novembra 2006. godine, donijela je
O D L U K U
I
Stambena graditeljska cjelina hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj IV/222, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Nacionalni spomenik čine: kuća sa čardakom, kuća kuhača ili ljetnja kuhinja, nova kuća, avlija sa avlijskim zidovima i bašča, kao i pokretno naslijeđe koga čini zbirka knjiga i rukopisa i sanduk za ruho.
Ovom odlukom štiti se i rukopisna zbirka Habibe Mehmedbašić (50 rukopisa) koja je do 1992. godine bila sastavni dio cjeline i koja u vrijeme donošenja odluke nije bila u kući Mehmedbašića. Popis zbirke je dat u obrazloženju odluke.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/02, 27/02 i 6/04).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stav 2. ove odluke, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i radove koji imaju za cilj prezentaciju nacionalnog spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- kompleks ili pojedini njegovi dijelovi mogu biti korišteni u edukativne i kulturne svrhe i otvoreni za javnost.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Iznošenje pokretnog naslijeđa iz tačke I st. 3. i 4. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti pokretno naslijeđe ili nacionalni spomenik. U odobrenju se utvrđuju svi uvjeti pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome se obavještava Vlada Federacije, nadležna služba sigurnosti, carinska služba Bosne i Hercegovine i javnost.
VII
Nakon stjecanja uvjeta za utvrđivanje stanja pokretnog naslijeđa iz tačke I stav 4. ove odluke, Komisija će prema potrebi izvršiti dopunu dispozitiva i obrazloženja ove odluke.
VIII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
IX
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
X
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
XI
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» .
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 06.2-2-283/05-5
8. novembra 2006. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija je za dobro Vakuf hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu primila peticiju od strane Medžlisa Islamske zajednice Stolac, dana 27. oktobra 2005. godine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije,
- dokumentaciju o lokaciji imovine,
- dokumentaciju o sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,
- historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Stambeni kompleks hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu smješten je u ulici Brade koja se strmo spušta na tok rijeke Bregave u blizini Ćuprije i završava pred ulazom u Ćuprijsku džamiju.
Pristup kompleksu je ostvaren sa sjeverne strane, sa pristupnog puta (sokaka) koji se odvaja iz ulice Brade.
Kompleks čine: kuća sa čardakom, kuća kuhača ili ljetnja kuhinja, nova kuća, avlija sa avlijskim zidovima i bašča.
Kuća Junuz-age Mehmedbašića nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. IV/222, k.o. Stolac, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.
Historijski podaci
Osmanski period u Stocu počinje transformacijom naselja i stvaranjem novih urbanih struktura: džamija, hamam, medresa, čaršija, mahala i utvrda. Naselje se razvija u kotlini, i u podnožju brda koja okružuju kotlinu.
Stolac je, pored glavne čaršije u samom središtu grada, smještene uz Sultan Selimovu džamiju, imao još dvije čaršije, i to Podgradsku i čaršiju kod Inat-ćuprije.
Posjetivši grad 1664. godine, turski putopisac Evlija Čelebija piše: “To je mjesto središte kadiluka. Sa sve četiri strane opkoljeno je kršem. To je lijepa kasabica, ima džamiju, tri mesdžida, malo javno kupatilo (hamam), svratište (han), dvadeset dućana i do 280 pločom pokrivenih kuća koje imaju bašče, vinograde i svoje vode. Zbog straha od neprijatelja sve kuće zidane su od tvrdog materijala, a neke imaju četverougaone kule s gvozdenim vratima (demir-kapije). Naime, ćeremit je u ovim krajevima rijedak. Sve su kuće okrenute prema zapadu. Kako se na ušću potoka Dola u Bregavu nalazi deset vodenica ove kasabe, njih pokreće voda potoka Dola. Narod nosi kalpake i bijele turbane i govori bosanski. To su, međutim, pravi ratnici, veliki prijatelji stranaca i ljudi od riječi.”
U periodu između dva svjetska rata u Stocu sve građevinske djelatnosti uglavnom su bile vezane za gradnju individualnih stambenih zgrada. Tada je izgrađen dio Stambene graditeljske cjeline hadži Junuz-age Mehmedbašića, koji nazivamo «nova kuća».
Mehmedbašići su jedna od najstarijih stolačkih porodica. Spominju se u dokumentima na turskom jeziku još od XVII stoljeća. Bili su trgovci, muderisi, imami i mujezini. Ova je porodica dala dvanaest hadžija, a od austrougarske okupacije 1878. godine do danas, više kadija, pravnika, ljekara i drugih visoko obrazovanih ljudi. (Hasandedić, 1990, str. 64)
Najstariji poznati član porodice Mehmedbašića je hadži Mehmed, sin hadži Mahmudov, koji je živio u Stocu 1734. godine i tu osnovao vrijedan vakuf(1). Među brojnim vakufnamama koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu (ima ih 1102), 45 se odnosi na Stolac. Vakufnama hadži Mehmeda, sina hadži Mahmuda Mehmedbašića Stočanina iz 1147. hidžretske (1734) godine sačuvana je u originalu(2).
Junuz Mehmedbašić je poznat jer je za života iz svoje oporuke sagradio mali šadrvan ispred Hadži Alije Hadžisalihovića džamije i u njega doveo vodu iz Bregave. Iz natpisa na njemu vidi se da je podignut 20. oktobra 1935. godine. (Hasandedić, 1990, str. 49)
Osim šadrvana, Junuz Mehmedbašić, koji je bio trgovac, sagradio je kuću u mahali Brade u Stocu koja ima sačuvan izvorni namještaj, ćilime i pokućstvo. U kući je bila i vrijedna zbirka rukopisa njegove udovice Habibe Mehmedbašić (50 rukopisa), koja u toku donošenja odluke nije bila dostupna.
Stambeni kompleks, poznat kao Kuća Junuz-age Mehmedbašića, nosi naziv prema imenu svog posljednjeg vlasnika, koji je kuću uvakufio. Nalazi se u ulici Brade u Stocu, koja je dio stare mahale, koja se u izvorima spominje kao Hamam-mahala. To ime je dobila jer se za vrijeme osmanske uprave u Stocu u središtu mahale nalazilo jedno od najstarijih javnih kupatila (hamama) u Bosni i Hercegovini. Stari naziv mahale se više ne koristi, a zadržan je naziv Ćuprija, koji je vjerovatno još i stariji, a koji je u vezi sa mostom uz džamiju. Ovo je jedan od sedam kamenih mostova koji su izgrađeni na rijeci Bregavi u Stocu za vrijeme osmanske uprave. Samo ovaj, čije ime je sadržano u imenu mahale i džamije, zove se Ćuprija (most), što može ukazivati na činjenicu da je stariji od ostalih šest.
Središte mahale Ćuprija su tako činile tri značajne građevine – hamam, most i džamija, a veliki broj mlinica, koji se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini, činio ga je još značajnijim. Džamija je srušena 1993. godine, a hamam malo poslije toga. Veliki broj kuća u mahali je porušen, a Kompleks Junuz-age Mehmedbašića je tada pretrpio manja oštećenja.
Stambeni kompleks hadži Junuz-age Mehmedbašića sačinjavaju objekti iz različitih vremenskih razdoblja. Na osnovi tipološkog određenja, načina gradnje i graditeljskih pojedinosti, moguće je zaključiti da su kuća sa čardakom i kuća kuhača iz gotovo istog perioda i da su sagrađene u XIX stoljeću, tj. iz perioda osmanske uprave. Stambeni objekat – nova kuća ima različitu stilsku i graditeljsku pripadnost u odnosu na dva prethodna objekta. Ovaj objekat je sagrađen u XX stoljeću, u periodu između dva svjetska rata.
2. Opis dobra
Stambeni kompleks hadži Junuz-age Mehmedbašića je do danas ostao relativno neizmijenjen i čine ga: kuća sa čardakom, kuća kuhača ili ljetnja kuhinja, nova kuća, avlija sa avlijskim zidovima i bašča, kao i pokretno naslijeđe koga čini zbirka namještaja, pokućstva i rukopisna zbirka Habibe Mehmedbašić (50 rukopisa).
Pristup kompleksu(3) je ostvaren preko pristupnog puta (sokaka) koji se odvaja pod pravim uglom iz ulice Brade. Kaldrmisanim sokakom je ostvaren pristup dvjema stambenim cjelinama koji predstavlja polujavni prostor kojim biva osiguran prijelaz iz javnosti ulice u privatnost avlije i kuće.
Avlija se nalazi na zapadnoj strani, ispred objekata, i svojom dužom stranom je orijentirana u smjeru sjever-jug. Kroz avlijska vrata, koja su smještena na sjevernom avlijskom zidu, ulazi se u avlijski prostor. Avlijska vrata su drvena, dvokrilna, sa halkama od kovanog željeza, koja su sačuvana u svom izvornom obliku. Dimenzije vrata iznose 2,20 x 2,05 m. Prvi dio avlijskog prostora je uzak, u prosjeku širine 3 - 3,5 m i nalazi se između zida koji ga dijeli od susjedne avlije na zapadnoj strani i zida ljetnje kuhinje.
Na južnoj strani avlije nalaze se manja vrata - kapidžik, koja vode u bašču. Vrata su drvena, dvokrilna i njihove dimenzije iznose 1,75 x 2,05 m. Bašča je smještena na istočnoj strani kompleksa, iza objekata, i sa nje se pruža široki pogled na cijelu stolačku kotlinu. Nije ograđena i u toku je njeno uređenje.
Unutar avlije, na njenoj istočnoj strani, smješteni su objekti kompleksa: prvi u odnosu na avlijsku kapiju je objekat kuće kuhače, koji se nalazi na sjeveroistoku, zatim objekat kuća sa čardakom, koji je smješten u sredini i na koji se nastavlja objekat nove kuće na jugoistočnoj strani.
Kuća kuhača je prizemni objekat koji se sastoji od jedne prostorije sa dvoja vrata(4). Objekat je pravougaone osnove, a vanjske dimenzije objekta su 4,65 x 6,40 m. Visina objekta od kote terena do sljemena iznosi cca 4,0 m. Zidovi kuće kuhače su sačuvani u svom izvornom obliku. Izrađeni su od lomljenog kamena koji je vidljiv na vanjskoj strani, a iznutra su malterisani i krečeni. Zidovi objekta su debljine 50 cm. Drvo je korišteno za izradu krovne konstrukcije, kao i za izradu vrata i prozora. Krov je dvovodni, a konstrukcija je vidljiva u unutrašnjem prostoru. Pokrov je izvorno bio izrađen od kamenih ploča i sada su, nakon restauracije na objektu, postavljene kamene ploče.
Pod u prostoru kuće kuhače je kaldrmisan. U kući je sačuvano izvorno zidano ognjište bez dimnjaka (postoji otvor u krovu za odimljavanje), česma, kao i kanal za odvod otpadne vode.
Na zapadnoj strani objekta se nalaze drvena jednokrilna vrata, dimenzija 110 x 200 cm i pravougaoni drveni prozor dimenzija 110 x 120 cm. Druga drvena jednokrilna vrata se nalaze na južnoj strani objekta i njihove dimenzije iznose 110 x 200 cm.
Najstariji dio stambene cjeline je kuća sa čardakom, koja spada u tipološku skupinu najjednostavnijih gradskih kuća sa radnom prostorijom u prizemlju (izba) i sobom za sjedenje i spavanje na spratu (čardak). Ispred obje prostorije nalazi se natkriveni, sa zapadne strane otvoreni podužni trijem, koji se u prizemlju naziva hajat, a na spratu krilo. Objekat ima pravougaonu osnovu čije vanjske dimenzije iznose cca 5,8 x 6,2 m. Visina objekta od kote terena do sljemena iznosi cca 7,5 m.
Zidovi kuće sa čardakom su sačuvani u svom izvornom obliku. Izrađeni su od lomljenog kamena koji je vidljiv sa vanjske strane, a iznutra su malterisani i krečeni. Zidovi objekta su debljine 40 - 50 cm. Drvo je korišteno za izradu međuspratne i krovne konstrukciju, za izradu vrata, prozora i stepeništa, zatim podova i stropova objekta. Međuspratnu konstrukciju kuće čine drvene grede koje nose drveni pod sprata, sa šašavcima s donje strane. Krov je dvovodni, blagog nagiba, izrađen od greda i letvica. Pokrov je izvorno bio izrađen od kamenih ploča i sada su, nakon restauracije na objektu, postavljene kamene ploče.
Prozorski otvori ovog objekta su sačuvani u izvornom obliku i svi se nalaze na zapadnoj strani. Raspoređeni su tako što se jedan prozor nalazi u prizemlju a dva na spratu. Prozori su drveni, pravougaoni, dvokrilni, sa podjelom na četiri polja, a sa vanjske strane imaju demire (željezne rešetke). Sačuvani su izvorni prozorski drveni kapci. Prozori su nadsvođeni sa blago prelomljenim čeonim lukom u unutrašnjem zidu čardaka. Dimenzije prozora iznose cca 83 x 153 cm. Vrata za ulaz u objekat kao i stepenište za sprat nalaze se na istoj strani objekta. Vrata su jednokrilna, drvena, a njihove dimenzije su 110 x 208 cm.
U sobi na spratu, zvanoj čardak, sačuvan je odžak (kamin) sa postamentom u izvornom obliku. Odžak je izrađen od kamena miljevine sa uklesanim geometrijskim i biljnim stilskim ukrasima.
Nova kuća je najveći objekat u Kompleksu hadži Junuz-age Mehmedbašića koja je sagrađena početkom XX stoljeća. Kuća je sačuvana u potpunosti u svom izvornom obliku.
Objekat nova kuća zauzima najveći dio kompleksa i nalazi se na južnoj strani. Objekat je dužom stranom orijentiran u smjeru sjever-jug, a ulaz se nalazi na zapadnoj strani.
Objekat pripada skupini gradskih stambenih kuća sa prizemljem i spratom, sa zatvorenim središnjim trijemom (hajatom) i osnovom koja je simetrično organizirana oko osovine koja prolazi kroz ulaz u smjeru istok-zapad.
Objekat ima pravougaonu osnovu čije vanjske dimenzije iznose cca 6,15 x 13,86 m. Visina objekta od kote terena do sljemena iznosi cca 8,4 m.
Zidovi nove kuće su sačuvani u potpunosti. Izrađeni su od kamena tesanca koji je sa vanjske i unutrašnje strane malterisan i bojen. Zidovi objekta su debljine 58 cm. Drvo je korišteno za izradu međuspratne i krovne konstrukciju, za izradu vrata, prozora i stepeništa, zatim izradu ugradbenog namještaja, podova i stropova objekta. Međuspratnu konstrukciju kuće čine drvene grede koje nose drveni pod sprata, pokovane stropom od dasaka sa ukrasnom lajsnom s donje strane. Krov je dvovodni, blagog nagiba, izrađen od greda i letvica i prekriven je crijepom.
Prostoru hajata se pristupa iz avlije preko polukružnog stepeništa koje naglašava simetričnost i centralnu organiziranost kuće. Drveno stepenište iz trijema vodi na sprat, na «veliko krilo», a sa «krila» na tavan. Trijem i krilo su prostrani, istih su dimenzija, koje iznose 4,10 x 4,95 m. Sa njihovih bočnih strana smještene su četiri sobe koje su iste veličine kao trijem i krilo. Sve sobe imaju prozore orijentirane na zapad, koje imaju pogled na rijeku Bregavu i džamiju. Musandere se nalaze u svakoj sobi, uz istočni zid, a sećije su smještene uz ostala tri zida. Krilo na spratu ima prozore koji se nalaze na zapadnoj strani kuće. Ispod južnog dijela kuće se nalazi podrum čije vanjske dimenzije iznose 6,11 x 5,17 m.
U objektu nove kuće musandere su sačuvane u izvornom obliku. Musandere ili ormari su ugrađeni dio namještaja koji su u ovom objektu izrađeni od ružinog drveta i ukrašeni lajsnama. Smještene su na istočnom zidu prostorija prizemlja i sprata. Njihova širina iznosi 82 cm, a sastoje se od četiri dijela, od kojih su dva centralna sa dvokrilnim vratima, a dva bočna sa jednokrilnim vratima. Musandere koje se nalaze u prizemlju su visine cca 275 cm i dužine 325 cm. Musandere na spratu su visine 300 cm i dužine 463 cm.
Pokretno naslijeđe
Kuća porodice Mehmedbašić bila je namještena starim namještajem, ćilimima i pokućstvom, međutim, tokom rata 1992 - 1995. godine, to je uništeno. Sačuvan je samo sanduk za ruho domaće proizvodnje. Vjerovatno je izrađen krajem XIX ili početkom XX stoljeća. Dimenzije sanduka iznose 41,5 x 114,5 x 47 cm. Izrađen je od jabukovog drveta. Prednju stranu krasi duborez. Ona se u vizuelnom smislu može podijeliti na tri cjeline, od kojih su dvije vanjske ukrašene istim motivom, dok se središnja razlikuje. Vanjskim cjelinama dominira motiv cvijeta iz kojeg se izvijaju vitice. Pored cvijeta su načinjeni stilizirani motivi čempresa, i to dva sa rubne strane sanduka i jedan prema središnjoj cjelini. Središnja cjelina je ukrašena rezbarenim stiliziranim drvetom života. Njegove grane završavaju cvjetovima lala crvene, žute i plave boje. Drvo života je od čempresa odijeljeno cvijetom sa visokom stabljikom. Ukupna površina prednje stranice sanduka je oivičena rezbarenim žljebovima. Podloga je obojena zelenom bojom. Boja je mjestimično zbog upotrebe nestala. Poklopac sanduka je sa unutrašnje strane oslikan. Na sredini je umetnuto ogledalce uokvireno crvenom bojom obojenim letvicama. Lijevo i desno od ogledalca ja bojom naslikana vaza sa cvijećem. Tri cvijeta imaju stabljiku zelene boje, a dva plave boje. Cvjetovi na stabljikama su naslikani crvenom, plavom i bijelom bojom. Na plavim stabljikama su naslikane golubice okrenute jedna prema drugoj. Rub unutrašnje strane poklopca je obojen plavom bojom, dok je podloga obojena oker bojom.
Rukopisna zbirka Habibe Mehmedbašić
Orijentalni rukopisi u Bosni i Hercegovini su dugo vremena skupIjani, prepisivani i proučavani u obrazovanijim muslimanskim porodicama. Jedina veća zbirka van privatnih kolekcija bila je Gazi Husrev-begova biblioteka u koju su se vremenom skupljale knjige i iz drugih vakufskih zbirki, manjih javnih biblioteka (poput Osman Šehdine, Kantamirijine i dr.) i privatnih kolekcija. Veliki broj rukopisa iz privatnih kolekcija, pa i čitave kolekcije, su nestale u posljednjih stotinjak godina, tako da danas raspolažemo sa približno pet procenata onoga što je nastalo, skupljano i proučavano na našem prostoru. Očuvane privatne kolekcije su prava rijetkost i izuzetna dragocijenost kao pokazatelj njegovanja orijentalno-islamske kulture i kao dokaz pažnje i ljubavi prema pisanoj riječi uopće. (Anali, Knjiga XI-XII, 1985, str. 181-182)
U kući Mehmedbašića, gdje je živjela Habiba Mehmedbašić, rođena Behmen, udovica Junuza, trgovca iz Stoca, sačuvana je vrijedna zbirka štampanih knjiga i časopisa, a također i 50 rukopisnih kodeksa sa oko 70 djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Rukopisna zbirka je sakupljana duže vremena sa posebnim afinitetom prema djelima iz prava, arapske gramatike i teologije, ali ima i nekoliko djela iz književnosti. Veći broj djela je na arapskom jeziku, nešto manje ih je na turskom, dok je na perzijskom jeziku svega jedno djelo i jedan komentar perzijskog djela, sačinjen na turskom jeziku.
Karakteristika zbirke je da ima nekoliko djela naših pisaca, kao što su Hasan Kafija Pruščak, Ahmed Sudija Bošnjak i Mustafa Ejubović, poznatiji kao Šejh Jujo. Veliki broj rukopisa je prepisan u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, a najviše ih je prepisao Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina.
Rukopisna zbirka Habibe Mehmedbašić je imala veliku vrijednost, zbog toga je u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu izrađena kataloška obrada rukopisa koji slijedi:
1. L. 320. 10 x 16 cm, tekst 6 x 9,5 cm. Papir žućkast. Pismo: nesih, kaligrafski lijepo. Prve dvije strane ukrašene arabeskama. Počeci sura također izrađeni unvanima u bojama. Na kraju rukopisa podaci o prepisivaču Osmanu, učeniku Muhameda Hamdije, bibliotekara u Kutahiji. Prepis završen 1245 (1829/1830) godine. Rukopis se završava stihovima Omera Moralija (s Peloponeza). Povez kožni sa utisnutim šemsama i zaštitnim omotom od impregniranog platna.
Kur'an
Bilješka na kraju:
Katabahu al-faqir al-faqir al-haqir al-muthag ila rahmati rabihi al-qadir
'Utman Oš-šakir min talamidi Muhammedin al-Hamdi bi-Kutahi al-ma-
'ruf bi-hafiz al-katub wa ustaduhu 'Utman al-ma'aruf bi-damayi al-'afif
sakin bi asitane-i 'aliye gafara Allahu lahum. Sanata 1245.
2. L. 280. 15 x 21 cm, tekst 8,5 x 15,5 cm. Papir bijel, pismo lijepo nesih. Rukopis je oštećen i nepotpun. Na početku nedostaje desetak listova. Uvez kožni sa utisnutom rozetom (šemsom). Prepisao Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina. Datum prepisa: mjesec džumadel-ula 1197 (1782/1783) godine.
Kur'an
Bilješka na kraju:
Ammat hadihi al-mushafu aš-šarifu bi-'awni Allahi al-maliki al-
-latifi bi-yadi al-faqir al-haqir al-muhtag ila rahmati rabihi al-qadir Mah-
mud ibn al-hag Muhammad lstolčevi 'afa 'anhuma alkarimu al-bari. Fi
mahi gumada al-ula lisanati sab'in we tis'ina wa miatin wa alfin min
higratin man lahu al-'izu wa aš-šarafu. Sana 1197.
3. I Rukopis ima 150 listova (L). Dimenzije 14 x 21 cm, sam tekst 8 x 16 cm. Papir bijel.Tekst pisan neshi pismom, crnom tintom. Tekst je oivičen crvenim linijama. Ukrašen je unvanom sa zlatnom bojom. Povez kartonski, hrbat knjige ojačan kožom.
Hasan Kafija Pruščak: Azhar ar-rawdat, djelo iz dogmatike
Na kraju teksta podatak o nastanku djela koje je autor koncipirao 1014 (1605/1606) godine u tvrđavi Osijek, a definitivnu verziju je prepisao u Pruscu 1015 (1606/1607) godine. Djelo sadrži 83 lista.
Ahlwardt, II, 365. Blašković, TF, 88. Dobrača, I, 724, 725, 726, 727(5).
Početak i završetak kao u spomenutim katalozima.
3/II, Ahmad ibn Muhammad al-Magnisawi Abu al-Muntaha: Komentar Abu Hanifinog djela o akaidu (Al-fiqh al-akbar)
Djelo sadrži 67 listova istog formata, istog pisma i papira kao prethodno s kojim je uvezano u isti kodeks.
GAL, I, 170, S. L, 285.
HH, II, 1278.
OM. I, 228.
Spaho, 124, II, 129/I, 130, 131, 132, 133, 134.
Dobrača I, 396/ Dobrača II, 1214/25, 1435/II.
Početak i završetak kao u Dobrače.
4. L. 350 17 x 29 cm, tekst 9 x 20 cm, ponegdje bilješke na margini. Pismo nesih, pisano crnom tintom sa crvenim nadvlačenjem originalnog teksta. Povez kartonski sa kožnim hrbatom i preklopom. Papir bijel. Očuvanost rukopisa odlična. Prepisivač Ahmed, sin Pervana Bošnjaka. Prepis rukopisa datiran 1019 (1610/1611) godine.
Ahmed Sudi Bošnjak (umro 1598): Komentar Sadijeva Gulistana
Flugel, I, 540.
Karatay, TYK, 2210.
GHB, 403, 576, 2535, 1123, 3800.
Početak i završetak kao u Flugela.
5. L. 480. 16 x 26 cm, tekst 11 x 20 cm. Papir žućkast, malo oštećen vlagom. Tekst pisan nesihom. Djelo je napisano ili prepisano 1116 (1702/1703) godine.
Prevod Taberijeve (Abu Ga'far Muhammed ibu Garir Tabari, umro 922/923. godine) v. Š. Sami, Kaum al-alam, IV, 2994) Historije svijeta Hasana ibn Hasana Al-Kridi-ja koji je bio pisar janjičar u tvrđavi Agriboz sa Inebahtom (Grčka).
Djelo sadrži stotinjak poglavlja i to: o stvaranju Adema (Adama), Priča o Idrisu, Priča o Nuhu (Noj), Priča o Ishaku, Priča o Hudu, itd.
Početak:
Rabbana atmim lana nurana wa'gfir lana innaka 'ala kulli šay`in qadir. Šukr wa minnat ol Allaha olsunki bu mahlukati ...
- Karl Petraček, Josef Blaškovič i Rudolf Vesely, Arabische, Turkische und Persische Handschržf ten der Universitatsbibliothek in Bratislava, Unter der Redaktion Josef Blaškovič, Bratislava, 1961, (Blaškovič),
- Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, priredio Kasim Dobrača, sv. I, Sarajevo, 1963, sv. II, Sarajevo, 1979, (Dobrača),
- Arapski perzijski i turski rukopis, hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, opisao i priredio Fehim Spaho, I svezak, Sarajevo, 1942 (Spaho),
- Carl Brockelman, Die Geschichte der Arabischen Litteratur, Leiden, 1937-1949, (GAL),
- Hagg Halifa, Kašf az-zunun, Istanbul, 1941-1943, (H H),
- Bursali Mehmed Tahir, Osmansli Muellifleri, I-III, Istanbul, 1915, (0 M),
- Dr Gustav Fliigel, Die arabischen, persischen und tiirkischen Handschriften der kaiserlich-kđniglichen Hofbibliothek zu Wien, Wien, 1865-1867, (Flugel),
- Fehmi Edhem Karatay, Topkapi Saray Miizesi Kiituphanesž, Turkce Yazmalar Katalogu, Istanbul, 1962-1969, (Karatay),
- Hivzija Hasandedić, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, izd. Arhiv Hercegovine, Mostar, 1977, (Hasandedić).
6. L. 200. 13 x 21 cm. Pisan nesh tal'ikom, crnom tintom, na bijelom papiru. Originalni tekst nadvučen crvenom tintom. Prepisao Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina, koji se školovao u Sarajevu u medresi Hadži Ismaila, o čemu daje podatke na kraju prepisa ovog djela. Prepis datiran 22. ševala 1165 (1. septembra 1752) godine. Rukopis dobro očuvan. Povezan u kartonski povez sa kožnim hrbatom.
Muhammad ibn Sulayman Kafiyagi, Komentar gramatičkom djelu Qawaid al-i'rab od Gamaluddin Abu Muhammada Abdullaha ibn Yusufa ibn Hišama (umro 1367. ili 1406. godine). Ovaj Komentar je poznat pod naslovom: Šar,hu qawaidi al-i'rab li al-Kafiyagi (naslov je preuzet iz Ahlwardtovog Kataloga).
Ahlwardt, VI, 6707, str. 132.
Orijentalni institut Sarajevo (OIS), 2438.
7. L. 195. 18,5 x 28 cm, tekst 10,5 x 19,5 cm. Pisano crnom tintom, a crvenom je nadvučen osnovni tekst koji se komentira. Prvih 50 listova imaju dosta marginalnih bilježaka. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Rukopis malo oštećen vlagom.
'Ubaydullah ibn Mas'ud Sadr aš-Šari'a - mlađi. Komentar na djelo Al-wiqaya iz fikha koje je sastavio njegov djed Mahmud Ibn Sadr aš-Šari'a - stariji.
GAL, II, 214.
Flugel, III, 209.
Dobrača, II, 1967.
Hasandedić, 247, 315.
Početak i završetak kao u Dobrače.
8. L. 180. 15 x 21 cm. Tekst 6,5 x 15,5 cm. Pismo rika. Tekst pisan crnom tintom, sa crvenim nadvlačenjem. Stranice uokvirene u crveni okvir. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Rukopis dobro očuvan.
Djelo iz područja tradicije koje predstavlja izbor i komentar Buharijinih i Muslimovih hadisa. Naslov prema Brockelmannu i Dobrači: Mašariq al-anwar; autor djela, po istim katalozima, je Radiaddin al-Hasan b. Muhammad b. al-Hasan as-Sagani al-Hindi (1181-1252).
GAL, I, 360.
Spaho, 102.
Blaškovič, 38, 40.
Dobrača, I, 509, 510, 511, 512, 513, 514, 515, 516, 517.
Početak i završetak kao u citiranim katalozima.
9. L. 160. 14 x 21 cm, tekst 7,2 x 16 cm. Papir bijel, po ivicama požutio. Tinta crna sa crvenim rubom. Pismo rik'a. Kodeks dobro očuvan. Povez kartonski sa kožnim hrbatom.
I - Od 1-3. lista fetve nekoliko muftija iz Sarajeva i Mostara (Ibrahim, muftija u Sarajevu, Alija, muftija u Sarajevu, te Ahmed, muftija u Mostaru), zatim nekoliko hadisa.
II - Ibrahim-Halebi, Komentar Ta`limul muteallima od Burhanudina Az-Zernuqija. Pouke i savjeti učenicima. Osnovno djelo napisao Burhanudin ai Zernudži oko 1203 (1788/1789) godine.
Dobrača, 1, 124, 11, 1156/2, 1159/2, 1255/6, 1323/4, 1437/2.
Početak i završetak kao u Dobrače.
10. L. 90. 13,5 x 19,5 cm, tekst 7,5 x 15,5 cm. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Tekst oivičen crvenim rubom. Povez kožni, očuvan. Prepisao Salih, sin Omera Omanovića; 1814. godine (od 23. marta do 20. aprila). Djelo iz arapske gramatike.
Početak:
Al-hamdu lillahi rabi al-'alemin wa as-salatu wa as-salamu 'ala Muhammadin wa alihi agma `in wa ba'da fa'lam annahu labudda li kulli talibin m-`rifatu ali-i`rab min ma `rifeti mieti šayin...
Završetak:
Katabahu al-faqir al-haqir al-mu'tarif bil-`agzi wa at-taqsiri ibn 'Umar al- mukkalab bihhagg 'Omman-zade gafara Allahu wa li-walidayhi wa ahsin ilayhima wa ilayhi. Sanata 1229 tis'a `išrina we mi` atayni wa alfin ba 'da higrabin man irtada bil-`izzi waš-šarafi fi mahi rebN al-ahiri.
11. L. 150. 13 x 20 cm, tekst 7,5 x 15 cm. Pismo: vanredno lijep nesih, pisan crnom tintom. Uokvireno zlatnim rubom. Uvez kožni sa ornamentima.
Šejh Sadruddin Konyewi, Komentar Wasiyyatname Muhammad Pir `Ali Birgilija (urn. 981/1573), na turskom jeziku. Ovaj komentar je napisan krajem XVII stoljeća.
HH, I, 850.
Dobrača, I, 696/6.
Početak i završetak kao u Dobrače.
12. L. 220. 14,5 x 21 cm, tekst 6,8 x 14,5 cm. Tekst pisan crnom tintom, pismom rik'a. Originalni tekst je nadvlačen crvenom tintom. Tekst je uokviren crvenom linijom. Povez kožni sa utisnutom rozetom.
I - Djelo iz faraiza (nasljednog prava) od nepoznatog autora. Po Dobrači ovo djelo je rađeno prema as-Siragiyyi i njenom komentaru autora Gurganija.
Dobrača, II, 1869.
Početak i završetak kao u Dobrače.
II - Muhamed ibn Mustafa ibn Mahmud al-Istanbuli, poznat kao Hagib-zade (umro 1100/1688 godine), djelo iz faraiza na turskom jeziku.
Početak:
Yaqulu al-'abdu al-faqiru ila barri rabbihi al-qadiri Muhammad ibn Mustafa' ibn Mahmud al-Istanbuli a1-ma`ruf bayna al-hass wa al-'amm bi-Hag'ib-zada nala fi ad-darayni ma yatamannahu wa ma aradahu...
Završetak:
Bunlardan her birin varis oduklarin sahib malinun bir nesne al mazlar bundan gayret terekesinden hassa-i seriyyelerin alurlar. Al-hamdu NIlahi al-maliki al-'a11a.m 'ala at-tamam wa as-salatu wa as-alamu 'ala nabiyyihi Muhammadin sayyidi al-anam.
13. L. 140. 19 x 20 cm, tekst 7,5 x 16,5 cm. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Oštećeno vlagom. Uvez kartonski sa kožnim hrbatom. Prepis završen između 11. maja i 10. juna 1660. godine. Prepisivač nepoznat.
Tahir b. Islam (Salam) Qasim al- Ansari al Hwarizmi Namadpuš, Gawdhir al fiqh. Djelo iz islamskog prava koje sadrži pravila o ponašanju pripadnika derviškog reda. Djelo je dovršena u Egiptu 771/1369. godine.
GAL, S., II, 89.
Dobrača, II, 1247.
Početak i završetak kao u Dabrače.
14. L. 150. 13 x 21 cm, tekst 6,5 x 15 cm. Pismo rik'a. Pisano crnom tintom. Povez kartonski.
Al-inša (uzroci pisama)
Na početku rukopisa su stihovi i bilješke kao na primjer: Tarih u četiri bejta o dolasku u Sarajevo Serturnayi Jusuf-age za agu (janjičarskog) Bosne 1202 (1787/1788) godine i bilješka o prihodu sela Ošanići u muharemu 1203 (1788). Prihod je iznosio 6400 akči, itd. Najveći dio rukopisa predstavlja zbirku pisama i isprava uglednih ličnosti datiranih oko 1150 (1737) godine.
15. L. 210. 14,5 x 21 cm, tekst 6 x 17 cm. Pismo nesih, lijepo. Pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Prepisao Ahmed, sin Ibrahimov u Sarajevu. Bilješka da je ovo djelo (pod I) izučavao u medresi Đumišića (Sim-zade) u Sarajevu. Bilješka o vlasništvu knjige: Ahmed, sin Ibrahima, sin Hasana, sin Ishaka. Tu se nalazi popis knjiga koje je pročitao u medresi u Sarajevu i u Stocu.
I - Djelo iz arapske gramatike Gamaluddina Abu 'Umar wa 'Utman ibn Abi Bekr al-malikija.
Početak:
Al-hamdu lillahi rabi al-'alamina wa salla Allahu 'ala sayyidina Muhammadin hatami an-nabiyyina wa 'ala alihi wa sahbihi agma'ina wa ba'da faqad sa'alani man la yast'ani ...
Završetak:
Hada aharu al-kitabi al-hamdu lillahi 'ala al-itmami wa salatun `ala afdali al-mahlukina Muhammadin wa 'ala alihi wa ashabihi al-kirami. Katabahu Ahmad ibn Ibrahim fi madinati Saray gafara Allahu wa livalidayhi wa liman nazara ilayhi wa li gami 'i al-mu 'minina wa al-mu'minaa.
II - Risalatul-Andalusi. Traktat o metrici autora Andalusije. Prepisač Omer, sin Jahije, 1213 (1798) godine.
III - Pend-i Attar. Poznato mističko djelo vjersko-didaktičkog karaktera perzijskog pjesnika Feriduddina Attara (umro 627/1229. godine).
Prepis iz 1043 (1633) godine.
Dobrača, I, 438.
IV - Djelo o dogmatici u stihovima na arapskom jeziku.
Početak:
Al-hamdu lillahi 'ala salatihi
tumma salamu Allahi ma `a salatihi ...
wa ba'de fa al-'ilmu bi- asli ad-dini
muhtammun yahtagu lit-tasbin...
Završetak:
Muhammadin wa sahbihi nahiratahu
wa tabi 'in li nahgati min ummatihi.
16. L. 153. 13,5 x 20,5, tekst 6 x 14,5 cm. Pismo rik'a. Pisano crnom tintom. Pojedine riječi nadvučene crvenom tintom. Tekst oivičen crvenim rubom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom.
I - L. 1-85. Djelo iz retorike
Početak:
Al-hamdu lillahi 'ala ma an`ama wa 'allama min al-bayani ma lm na `lam wa as-salatu 'ala sayyidina Muhammadin hayri man nataqa bi as-sawabi wa afdala man iftata al-hikamata wa fassala al-hitaba wa 'ala alihi al-athar wa sahabatihi al-ahyar. Amma ba'da fa-llama kkana, *ilmu al-balagati wa tawabi `iha min agalli al-'ulumi qadren ....
Završetak:
Dalika bi at-ta'amuli ma' at-tadakuri lima taqadamma wa Allahu allamu bi as-sawabi wa ilayhi al-margi`u wa al-ma'abu.
II - Komentar risale o retorici Ebul-Kazima Samarkandija. Tekst sadrži 16 listova.
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi adaqa naw'a al-insani halawata an-nu tki wa al-bayani ...
Završetak:
Qala sahibu at-talhisi al-qarinati qad takunu wahidatun wa qad takunu muta'addidatan wa ilayhi wa 'alayhi i`timadi.
I - Djelo iz arapske gramatike
Početak:
Qala aš-šayhu al-imamu Gamaluddin Abu 'Umar ibn Abi Bekr al-maliki wa ba'da faqad sa'alini man la yesta'ni ...
Završetak:
Wa amma al hurufiu fa lam yuktabu minha bi al-yai gayra bald wa `ala wa ila wa hatta.
17. L. 140. 14 x 20 cm, tekst 7,5 x 15 cm. Pismo nesih sa elementima rik'e. Pisano crnom tintom sa crvenim nadvlačenjem. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Prepisao Ahmed, sin Iljasa, sina Husejina 983 (1575) godine.
Glosa na komentar ad-dibaga Ibn Seyyida Alija. Na početku nedostaju jedan ili dva lista.
Završetak:
Wa qad waqa'a al-firag min taswidi hadihi al-nusha aš-šariya 'ala yadi al-faqir ila Allah ta'ala Ahmad ibn Ilyas ibn Husayn. Tammat fi šahr šawwal fi yawni gumu`a fi waqt al-duha. Tarih sana 983 (1575).
18. L. 64. 14 x 20,5 cm, tekst 6 x 15 cm. Pismo nesih, lijepo. Tekst pisan crnom tintom sa crvenim obrubom. Na rubu se nalaze mariginalije. Ima kustode. Povez kartonski sa kožnim hrbatom.
Muhtasar fi `ilm al-fiqh (kompendijum iz fikha)
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi al-`alamin wa as-salatu wa as-salamu 'ala Muhammadin wa alihi wa sahbihi agma`in. Hada kitab muhtasar fi 'ilm al-fiqhi gama'tuhu li-ba'di ihwani fi ad-dini bi qadri ma wasa`tu waqtahu...
Završetak:
Allahu a'lamu bi as-sawabi wa ilayhi al-margi'u wa al-ma`abu wa salla Allahu ta'ala wa husna tawfiqi wa al-hamdu lillahi 'ala an `amihi wa ihsanihi wa as-salatu 'ala hayri halqihi Muhammadin wa alihi wa ashalihi wa radiya Allahu 'anna wa 'an gami'i al-muslimina wa al-muslimat wa al-mu'minina wa al-mu'minat bi-rahami ar-rahimin.
19. L. 150. 13 x 20 cm, tekst 7 x 14 cm. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Oko teksta se nalaze marginalije. Povez kožni sa utisnutom rozetom. Podatak o vlasništvu: knjiga je bila u posjedu Mahmuda, sina Muhameda Zvorničanina.
Komentar nekog gramatičkog djela.
Početak:
Qawluhu amma ba'du hamd Allah amma kalima fiha ma`na aš-šarti fa-lidalika kanat alf'u lazimatun laha qala, Sibawayhi ...
Završetak:
Qad waq'a al-firag `an hadihi al-nusha aš-šarifa fi awaili gumada al-ahir fi yawmi šanbih fi waqti ad-duha sana hamsin wa alfin.
20. L. 420. 20 x 28,5 cm, tekst 12 x 21 cm. Po 17 redova na strani. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Povez platneni, noviji.
Muhammad b. Firamuz 'Ali, poznat kao Mulla Husrew .(umro 885/1480. godine). Djelo iz oblasti šerijatskog prava, pod naslovom Durar'al-hukkarn fi šarh gurar al-ahkam (naslov preuzet od Dobrače). Djelo je napisano 883/1478/1479. godine.
Dobrača, II, 1278, 1279, 1280, 1281, 1282, 1283, 1284.
Početak i završetak kao u Dobrače.
21. L. 140. 14,5 x 22 cm, tekst 9 x 16,5 cm. Papir bijel, po ivicama požutio. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Tekst obrubljen crvenom linijom. Ima kustode, ponegdje i marginalije. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Datum prepisa 1220 (1805/1806) godina.
Ibrahim b. Muhammad b. Ibrahim Halabi (umro 956/1549. godine), Muhtasar Gunyan at-mustamli fi šarhi Munyat al-musalli (naslov preuzet iz Ahlwardta). Ovo je komentar koji je Ibrahim Halabi napisao na svoje osnovno djelo Munyat al-musalli (poznato i kao Halabi sagir za razliku od njegovog djela Halabi kabir). Ovo pravno djelo je veoma mnogo korišteno u izučavanju prava u našim krajevima, pa se njegovi rukopisi nalaze u gotovo svim našim zbirkama orijentalnih rukopisa.
Lit. Ahlwardt, III, 3544, str. 291.
22. L. 120. 13 x 20,5 cm, tekst 8,5 x 16 cm. Pismo nesih, vanredno lijep. Pisano crnom tintom. Povez kožni sa utisnutim ornamentima, malo oštećen. Podatak o vlasništvu: rukopis je bio u posjedu Ibrahima, sina Mahmud-age Mehmedbašića.
Imam Šayh Muhammad Mahmud b. Ahmad Akmaluddin Babarti (umro 786/1384. godine), Šarhal-wasiyyati (Komentar djela al-Wasiyyatu autora Birgilija).
Početak:
Al-hamdu lillahi al-mutawahhidi bi-vugubi al-wugudi wa alyaqa al-mutafawida bi-qudrati al-kamilati wa al-`izzi wa al-kibriya` mabda'a nizami al-mawgudati 'ada ahsani...
Završetak:
Wa hada aharu ma aradna iradahu fi šarhi hadihi al-wasiyyati al-mubarakati ga`alahu Allahu nafi `an li-talibihi wa šifa'an li-mu'allifihi wa katibihi wa an-naziri fihi. Wa al-hamdu lillahi wahdahu wa as-salatu 'ala Muhammadin wa alihi wa sahbihi agma `in.
23. L. 160. 14 x 22 cm, tekst 6,5 x 16 cm. Pisano raznim pismima. Prepisivač jednog dijela Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina. Neka djela sadrže po rubu komentar. Uvez kartonski sa kožnim hrbatom.
I - Zbirka logičkih rasprava
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi abda'a nizama al-wugudi wa`htara `a mahiyyati al-ašya'i bi muqtada al-gudi:wa inša'i bi-qudratihi anwa'a al-gawahiri al-'aqliyyati wa afada bi-rahmatihi mutaharrikati al-agrani al-fulkiyyati wa as- salatu 'ala dawi al-anfusi al-qudiyyati ... amma ba'da fa-lamma kana bi iltafaqi ahli al-'aqli wa ittibaqi dawi al-fadli anna al-'uluma...
Završetak:
Wa amma mahmulatuha fa-harigatun `an nawdu 'atiha li-imtina`i an yakuna guz'a -šay`in matluban bi-tubutihi lahu bil-burbani wa yakun hada aharu al-kalami fi hadihi ar-risalati aš-šarifati.
II - Kratka rasprava o adab al-bahtu
Početak:
Ahmaduka Allahumma ya mugiba kulli sailin wa asli 'an nabiyyika al,-mab'uti bi-aqwa ad-dalaili wa 'ala alihi wa ashabihi ... wa ba 'da fa-hadihi risalatun li-hadratiha fi 'ilmi al-adabi...
Završetak:
Tumma ga 'ala hadihi ar-risalata aš-šarifata al-latifata fi adabi al-bahti wa izhari at-tawabi al-kabiri wa tahmatu Allahi 'alayhi.
III - Šejh Jujo, Risala fi adabi al-bahti
Početak:
Al-hamdu li-waliyyihi wa sahbihi... Hadihi risalatun fl adabi al-bahti murattabatun 'ala muqaddimatin wa maqalatayni. Al-muqaddimatu...
Završetak:
Tammat al-awaliyyatu (?) lil-fadili al-Mostari al-mašhur bi-Yuyo 'alayhi rahmatu 'l-bari.
IV - Šarh Sayyid Adab al-bahti
Početak:
Qawluhu fa ad-dalihu ay fa-yutlabu minka ad-dalil...
Nema završetka.
V - poznato djelo Atiruddin al-Abharija Isagoga iz oblasti logike pod naslovom: Hada kitabu Isagugi fi al-mantiq
Početak:
Qala aš-šayhu al-imamu qudwatu al-hukamai ar-rasihin Atiruddin al-Abhari ...
Tammat hadihi al-hurufu bi 'awni Allahi' as-samadi al-bari. Mahmud ibn al-hagg Muhammad Istolčevi fi mahi safar.
VI - Kratka rasprava na turskom o adab-al-bahtu: Risale-i adab-i baht
Početak:
Ma wagada 'adayna eda ettikten sonra kesret-i mesaile talib olan ihrana...
Završetak:
Dokuzuncu hasim hakir add etmeden ihtirat etmekdir.
VII - Ibn Ha.gib, Kaf iya
Početak:
Al-kalimatu lafzun wudi'a li-ma'na mufradin wa hiya ismun wa fi'lun wa harfun li-annaha amma an tadullu 'alla ma'nan fi nafisiha...
Završetak:
Tahdifu lis-sakim fi al-waqti fa-yarudu ma hadefa wa al-maftuhu ma qabalaha taqlubu alfan.
Djelo je komentirano po margini.
24. L. 160. 15,5 x 22 cm, tekst 9,5 x 18. cm. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Papir bijel. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Godina prepisa 1199 (1784/1785). Prepisao Ahmed, sin Huseina Hadžiselimovića (Hadži Selim-zade) iz Mostara.
Husein ibn Ahmed Zejni-zade, Arapska gramatika
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi rafa'a as-samawati. Amma ba'da fa-yaqulu ar-ragi'min rabbihi al-husna wa az-ziyada Husayn ibn Ahmad aš-šahir bi-Zayni-zada qad kuntu a'rabtu...
Završetak:
Qad tamma tanmiqu hadihi an-nushati aš-šarifati bi-'awni Allahi wa husni tawfiqihi fi sana tis`in wa tisi'ina wa mi'a wa alfin fi šahri muharram al-haram. Katabahu al-faqir al-haqir al-mu'tarif bil-`agzi wa at-taqsir Ahmad ibn Husayn aš-šahir bi Hagg Salim-zada al-mutamakkin fi- al-Mostar gafara Allahu dunubahuma wa dunuba gami'i al-mu'minina wa al-mu'minat bi-rahmatihi.
25. L. 130. 14 x 21 cm, tekst 7,3 x 15 cm. Pismo rik'a, pisano crnom tintom. Osnovni tekst pisan crvenom tintom. Komentirane riječi nadvučene crvenom tintom. Povez kartonski sa kažnim hrbatom. Prepisao Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina, koji se školovao u Sarajevu u medresi Hadži Ismaila [L.130 b].
Muhammad ibn Sulayman Kafiyagi, Komentar djela Al-i'rab koje je napisao šejh imam Gamaluddin ibn Muhammad Abdullah ibn Yusuf ibn Hišam
Početak:
Al-hamdu lillahi ar-rafi`i li-qawaidi ad-din amma ba'da fa'inna al-'abda al-mustamidda min faydi fadli al-'azizi al-wahabbi Muhammadin ibn Sulayman al-mašhur bi-Kafiyagi bayna al-ashab ...
Završetak:
Al-hamdu lillahi alladi yasurru itmama hada al-kitabi aš-šarifi wa as-salatu wa as-salamu 'ala rasulina Muhammadin aš-šafi al-latifi bi-yadi al-faqiri-Mahmud ibn al-hagg Muhammad mawlidan al-Istolčawi wa tahsilan as-Sarayi fi madrasati al-hagg Ism'ail gafara Allahu lahu wa li-walidayhi wa li-man 'alahu fi yawmi at,tani wa 'išrina min šahri aš-šawwali li-sanati hamsin wa sittina wa mi'atin wa alfin min higratin manlahu al-'izzu wa aš-šaraf.
26. L. 160. 13 x 20 cm, tekst 9 x 15,5 cm. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Ima kustode. Rukopis oštećen, ima volantnih listova. Povez kartonski, oštećen. Podatak o vlasništvu: Ibrahim, sin Muhamed-age Mehmedbašića.
I – Šahidi, perzijsko-turski rječnik u stihovima. Prepisao Ahmed Mostarac u ramazanu 1164 godine (24. juli - 22. august 1751. godine). Ukrašen zlatnim unvanom, tekst pisan vanredno lijepim rukopisom. Sadrži i marginalne zabilješke.
Početak:
Be-nami haliq-u hayy-u tuwana...
II - Perzijsko-turski rječnik u stihovima
Značenja na turskom su pisana ispod perzijskih riječi nešto sitnije, pismom ta'lik.
Početak:
Be-nam-i Hada-yi'azza wa galla...
Završetak:
Ki buradan gidesin.
III - Spjev na perzijskom jeziku (bez završetka)
Početak:
Hamd bi-hadd an huda-yi pakra anki iman dad mušti hakra...
27. L. 130. 13 x 20,5 cm, tekst 6 x 16 cm. Papir bijel. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Ima kustode. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Prepisao Mahmud, sin hadži Muhameda Stočanina (u kolofanu na kraju rukopisa).
Taraqat-i muhammadiyya (zbirka hadisa s komentarom)
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi ga'alana ummatan wasata hayri umamim wa as-salatu wa as-salamu 'ala afddali man utiya an-nubuwwata wa al-hikam...
Završetak:
An yadi 'abdi al-faqir al-mudnibi al-muhtagi ila rabbihi al-mudiri Mahmud ibn al-hagg Muhammad Istoličevi 'afa 'anhuma al-bari.
28. L. 150. 14 x 20,5 cm, tekst 6 x 13 cm. Papir bijel. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Tekst oivičen crvenom linijom. Ima kustode. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Godina prepisa 1163 (1749/1750). Podatak o vlasništvu: kodeks je bio u posjedu Ibrahim-age, sina Muhamed-age Mehmedbašića.
I - Munyat al-musalli, napisao Sadiduddin Muhammad b. Muhammad al- Kašgari (umro 705/1305. godine)
Hagi Halifa, II, 1886, GAL, S., I, 1659.
Dabrača II, 913, II, 898, II, 1147, 1148, 1149, I, 1150, 1151, 1152, 1153, 1154/I, 1155, 1156/I, 1157, 1158, 1159/I, 1160/I, 1161, 1162, 1163, 1164, 1165, 1166, 1167, 1168, 1169/I, 1170, 1171, 1172/I, 1173, 1174/I, 1175, 1176, 1177, 1178, 1179, 1180, 1181/I, 1182, 1183, 1530/II.
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi al-`alamina wa as--salatu 'ala rasuli Muhammadin hatami an-nabiyyina wa alihi agma'ina wa as-salamu 'ala gami'i al-anbiya'i wa al-mursalina...
Završetak:
Qad tammat Munyat al-musalli wa gunyat al-mubtadi bi- 'awni Allahi ta'ala wa husni tawfiqihi. Al- hamdu lillahi 'ala at-tamani.
II - Djelo o islamskim propisima
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi-al-'alamina wa as-salatu 'ala rasulihi Muhammadin wa alihi agma'ina...
Završetak:
Wa qad istabragtu al-ahkam min al-muhiti wa al-fatawa al-kubra wa al-fatawa al-haqamiyyati wa al-hidayati wa hašiyatiha wa yazalu al-ahwal wa al-kitab.
29. L. 227. 14,5 x 22 cm, tekst 7,8 x 15,5 cm. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Povez kožni sa utisnutom šemsom (rozetom). Na margini stihovi.
Muhammad ibn Mustafa ibn Mahmud al-Istanbuli Hagib-zade (umro 1101/1688. godine). Rida'at al-hukkam fi ihkam al-ahkam. Djelo na turskom jeziku o postupku šerijatskih sudova. Sadrži obrasce za pisanje raznih sudskih isprava. Djelo je pisano od 1064. do 1081. godine (1653-1670).
Osmanli Muellifleri, I, 280.
Dobrača II, 1879/V, 1934, 1935, 1936, 1937, 1938.
Početak:
Feth-i ebrab-i muradet eyleyen haliku al-kevneyne sad hamd u sipas hem resule ve shabbihi ta ebed ola durud bi-kiyas. Bade zalike isbu fakir...
Završetak:
Isbu Rida`at al-hukkam ismi ile musemma olan cemiyyetimizaden talibini mustefid eyle amin bi-hurmeti seyyidi al-murselin.
30. L. 40. 12 x 19 cm, tekst 4,5 x 14 cm. Papir bijel, potamnio. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom.
Ahmad ibn 'Ali ibn Mas`ud: Marah al-arwah (Gramatika arapskog jezika). Djelo je napisano u VIII (XIV) stoljeću.
Dobrača II, 1245/IV.
Početak:
Qala al-muftaqiru ila Allahi al-wurud Ahmad ibn 'Ali ibn Mes'ud. Gafara Allahu lahu wa li-walidayhi wa ahsin ilayhima wa ilayhi. I`lam anna as-sarfa al-`ulumi wa an-nahwa abuha...
Završetak:
Lam yagtami' fihi al-i'lalan yakuna hukmuha aydan ka hukmi tawiyyin lil-mutabi'ati nahwa tawiyyan wa tawiyyani tammat.
31. L. 80. 10 x 15 cm, tekst 6 x 9 cm. Pismo rik'a. Papir potamnio. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Godina prepisa 1283 (1866/1867).
Abdurrahman ibn Halid. Djelo iz gramatike arapskog jezika.
Počinje:
Al-hamdu lillahi alladi ' atla'ana `ala: kitabihi bi-`ulumi al'arabi yyati wa at-tasrifi wa hifzi kalamihi at-tabdili wa at-tagyiri wa at-tahri zi ... Amma ba`da fa-inna al-'abda ad-dalila 'Abd ar-rahman ibn Halil.
32. L. 90. 11 x 16 cm, tekst 5 x 12 cm. Papir bijel. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Povez kožni, očuvan. Djelo iz arapske gramatike.
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi al-`alamin wa as-salatu `ala sayyidina Muhammadin hatami an-nabiyyin wa 'ala alihi at-tayyibina at-tahirina wa ba'da fa-qad sa'alani man la yas'ani mahalifatahu anna, al-haqqa bi-muqaddimati fi al-i 'rabi muqaddimatin fi at-tasrifi 'ala-nahwiha...
33. L. 120. 9 x 15 cm, tekst 4,5 x 11 cm. Papir bijel, pismo nesih. Pisano crnom tintom, uokvireno crvenim rubom. Uvezano u kožni povez, oštećen.
I - Djelo iz šerijatskog prava
Početak:
Al-hamdu lillahi hadana ila sirati al-mustaqimi wa as-salatu 'ala man ihtassa bi-al-halqi al-`azimi wa 'ala alihi alladina qamu bi-nusratin ad-dini al-qavimi i'lam anna ususa aš-šar`i talatu 'l-kitabi was as-sunnatu wa igma'u al-ummati...
Završetak, nečitak.
II - Djelo iz šerijatskog prava
III - Djelo iz šerijatskog prava bez početka i kraja
34. L. 70. 10 x 18 cm, tekst 5 x 12 cm. Papir žućkast. Pismo nesh tal'ik, naslovi pisani crvenom tentom. Povez kožni. Knjiga turske poezije bez početka i kraja.
Prvi naslov:
Bu hikayet bir, sikayetin tertib ve terkibina sebeb-i hadis ve bu rivayet, ba dirayetin tahrir ve testirine dair bais ve oldugudur.
35. L. 65. 12 x 16,5 cm, tekst 6 x 12 cm. Papir bijel. Pisano crnom tintom sa crvenim nadvlačenjem. Povez kožni. Prepisao Mahmud, imam Džamije hadži Saliha Bure, 1196 (1781/1782) godine. Fragment nekog arapsko-turskog rječnika.
Početak oštećen:
Allah nebiyy ar-rasu al-maleku
Tanri peygamber elci firiste.
Završetak:
Dahi sen bunun uzerine kiyas eyleye katabahu al-faqir Mahmud al-imam li,gami`i al, hagg Salih Buro gafara Allahu lahu wa li-walidayhi wa li-usta dayhi wa li gami`i al-mu'minina wa al-mu`minat.
36. L. 120. 10 x 19,5 cm, tekst 5,5 x 11 cm. Papir bijel. Pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Bez podataka o prepisu i prepisivaču.
I - Dibagta kitabi al-misbahi (djelo iz arapske gramatike)
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi la yablaga... wa ba'da fa hadihi awraqu maktubati al-i'rabi dibagatu kitabi al-misbahi...
Završetak:
Wa hada -al-manqulatu 'anhu aslu an-nahwi tumma... `anhu al'ulamau ar-rasihuna wa al-fudalau al-kamiluna...
II - Djelo iz arapske gramatike
Početak:
Amma ba'da hamdu Allahi di al-su'ami ga`ili an nahwi fi al-kalami ka al-milhi fi at-ta`ami wa as-salatu 'ala nabiyyihi Muhammadin sayyidi al-anam...
Završetak:
Wa al-'amilu fi al-mubtadai wa al-habari huwa al-ibtidaiyyatu wa huwa. al-ma'na fa hadihi mi'a `milin la yastagna as-sagiru wa al-kairu wa ar-rafi'u va al-wadi`u `an ma'rifatiha wa isti`maliha.
37. L. 110. 12 x 19,5 cm, tekst 6 x 13 cm. Papir bijel. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Rukopis oštećen vlagom. Prepis 1081 (1670/1671) godine.
Ahmad ibn Hasan Čaper-berti (umro 746/1345. godine).
Kitabu Dibdqa Čaperberti. Djelo iz arapske gramatike. Početak nečitak jer je rukopis oštećen vlagom.
Završetak:
Al-hamdu liIlahi ta`ala 'ala at-tamam wa as-salatu 'ala Muhammadin Sayyidi al-anam wa 'ala alihi wa ashabihi al-'izam wa azwagihi wa atba'ihi wa as-salam. Qad waqa`a al-firag min tanmiqi al-kitabi almustatab fi yawmi at-talata min šahri rabi'i al-awwali li-sanati ihda wa tamanina ba'da alfin an'yadi al-faqir an- nahif Mustafa ibn Hagg Muhamrnad az-Zarkari gafara Allahu lahu wa li-walidayhi wa ahsin ilayhima wa ilayhi.
38. L. 45. 12 x 21 cm, tekst 9 x 15 cm. Papir bijel. Pismo nasih, pisano crnom tintom. Tekst uokviren crvenom linijom. Povez kartonski, oštećen.
Ahmad ibn Sulayman Kemal-paša-zade, Kitab munira al-mu'tabar f i al-'aqaid...
Rasprava s područja propovijedi i tasavufa o vjerovanju i vjerskim dužnostima i poukama. Pripisuje se raznim autorima ili se navodi da joj je autor nepoznat. Najčešće se kao autor spominje Ibn Kemal-paša (umro 940/1533. godine), kao što stoji i u ovom rukopisu.
Dobrača smatra da ovo djelo ne pripada Ibn Kemal-paši jer primjerak kojim se on služio sadrži mnogo grešaka.
Dobrača, II, 1030/V.
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi a'la ma'alima al-'ilmi wa i'lamihi wa azhara ša`aira aš-šar`a wa ahkamahu yab'atuhu ila halqihi bi al-huda wa rasulihi li-yatahhira dinahu a wa yuqahhira a`da`ahu...
Završetak:
Wa kullu dalika haramun wa dalalatun wa ifadun fi ad-dini `ala al-hulqi wa lam yas' fi dalika šay'un min as-sahabati wa la 'an at-tabi'ina ridwanu Allahi ta'ala 'alayhim agma`in.
39. L. 115. 13 x 20 cm, tekst 9 x 16,5 cm. Pismo nesih krupniji. Kustode. Povez kožni, loše očuvan. Nedostaje nekoliko listova s kraja.
Priručnik o islamskom vjerovanju, vjerskom čišćenju i namazu nepoznatog pisca. On u uvodu kaže da mu je učitelj bio Muhamed-efendi ibn Ahmed Ustuvani, vaiz (propovjednik) u Istanbulu (umro 1072/1661. godine) i da je ovaj rad napisao i sredio prema njegovim predavanjima.
Jedini rukopis ovog djela u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu prepisao je Hasan, sin Ishaka iz Stoca 1140 (1727) godine, pa se može pretpostaviti da je i ovaj primjerak prepisan u Stocu od istog prepisivača.
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi ga`la al-'ulama'a varatata al-awliya'i...
40. L. 75. 12,5 x 20,5, tekst 6,5 x 14 cm. Papir bijel, po rubovima potamnio. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Osnovni tekst nadvlačen crvenim linijama. Ima kustode. Povez kartonski, oštećen. Prepis iz 1050 (1640/1641) godine.
Mas`ud b. 'Umar al-Qadi at-Taftazani Sa'duddin (umro 792/1389. godine). Komentar Muhtasara od 'Izzuddina Abu'1-Fadaila Ibrahima b. 'Abdulwahhaba az- Zanganija (umro 666/1267. godine) koji je nazvan Šarh at-tasrifi al-`izzi.
Ahlwardt, VI, 6617.
41. L. 16 x 23 cm, tekst 7 x 13,2 cm. Pismo nesih, krupan. Pisano crnom tintom. Kustode. Prepis, vjerovatno, iz XIX stoljeća. Povez kartonski, noviji.
Muhammad b. Abi Bakr Sačakli-zade (umro 1150/1737. godine), Risala fi fanni al-munazara. Rasprava o disputaciji za početnike.
Dobrača I, 300/III.
Početak:
Bismillahi wa bi-hamdihi wa salatun wa salamun 'ala rasulihi
yaqulu al-baisu al-faqiru Muhammad al-mad'uwwu bi-Sačakli-zade...
42. L. 25. 13 x 21,5 cm, tekst 5,8 x 13 cm. Papir požutio. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom.
Siraguddin Muhammad b. Mahmud b. 'Abdurrašid as-Sagawandi, Al-faraid as-siragiyya. Djelo iz faraida (nasljednog prava) o podjeli ostavštine među nasljednicima.
Brockelman, S., I, 650/I.
Dobrača, I, 438/III.
Početak:
Al-hamdu lillahi hamda aš-šakirina wa as-salatu wa as-salamu
'ala hayri al-bariyyati Muhammadin wa alihi at-tayyibina at-tahirina
qala rasulullahi salla Allahu 'alayhi wa sallama ta'allamu al-faraida wa
'allamuha an-nasa...
Završetak:
Yaritu ba'duhum min ba'din illa mimma warata kulla ahadin
minhum min mali sahibihi wa Allahu a'lamu bi-as-sawab.
43. L. 38. 12,5 x 19,5 cm, tekst 6 x 16 cm. Pismo nesih, pisano crnom tintom. Kustode. Povez platneni, noviji.
Muhammad b. Mustafa Aqkermani (umro 1174/1700. godine). Komentar Faraiza (djelo o nasljednom pravu) Siraguddina Muhammada b. Mahmuda as-Sagawandija (VIII stoljeće po Hidžri), nazvanog Al-faraid as-siragiyya.
Dobrača I, 438/III.
Početak:
Qala al-mawla aš-šayh al-imam Sirag-al-millati wa ad-din Muha-
mmad ibn 'Abd ar-rašid as-Sagavandi nawwara Allahu...
Završetak:
Ma warata minhu faqad igtama' li-ummi kulla minhuma 'išruna
wa li-bintihi sittuna wa li-mawlahu 'ašrata. Tammat bi-'awni Allahi wa
husni tawfiqihi.
44. L. 80. 14,5 x 20,5 cm, tekst 8 x 16 cm. Papir žućkast. Pismo nesh tal'ik, pisano crnom tintom. Povez kartonski sa kožnim hrbatom. Prepisano Muhamed, sin Osmanov iz Bihaća. Komentar perzijsko-turskog rječnika Šahidi nepoznatog autora.
Početak:
Hamd u sipas ve šukr bi qiyas ol wagib al-wugud wa mufid al-
-hayri wa al-gudi galla šanuhu ganabina olsunki...
45. L. 81. 12 x 17 cm, tekst 5,5 x 11 cm. Papir bijel, čist. Pismo nesh tal'ik, lijep, čitak. Tinta crna. Naslovi, međunaslovi i istaknutije riječi crvenom tintom. Kustode. Bez podataka i prepisu i prepisivaču. Povez kožni, oštećen.
Gamaluddin Abu 'Amr 'Utman b. Abi Bakr b. al-Hagib, Al-kafiya: Poznato djelo iz arapske gramatike.
GAL, G, I, 303, S, I, 531.
Blaškovič, 324.
Orijentalni institut u Sarajevu, 3782.
Početak:
Al-kalimatu lafzun wudi'a li-ma'nan mufidin wa hiya ismun wa
fi'lun wa harfun...
46. L. 72. 13 x 19 cm, tekst 6 x 12 cm. Papir grub, potamnio. Pismo nesih. Tinta crna i crvena. Kustode. Povez kartonski. Bez podataka o prepisu i prepisivaču.
I - Komentar djelu Ayyuha al-walad koje je napisao Muhamad ibn Muhammad Abu Hamid al-Gazali (umro 505/1111. godine) nepoznatog autora. Osnovno djelo Gazalija predstavlja raspravu poučnog vjersko-moralnog sadržaja.
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi al-'alamin wa al-'a,qibatu lilmuttaqin wa
as-salatu 'ala nabiyyihi Muhammadin wa alihi agma'in i'lam anna wa-
hidan min talabati al-mutaqaddimin...
Završetak:
Ya gaffar ya karim ya sattar ya halim ya gabbar ya Allah ya
Allah ya Allah ya arhama ar-rahimina wa al-hamdu lillahi rabbi-al-'alamin.
II - Djelo iz šerijatskog prava
47. L. 50. 12,5 x 20 cm, tekst 7,5 x 12 cm. Papir žućkast. Pismo nesih. Pisano crnom i crvenom tintom. Povez kartonski, oštećen. Rukopis oštećen, nedostaje početak, završetak i nekoliko listova iz sredine. Djelo na turskom jeziku u kome se na osnovi izgleda dijelova tijela odgonetaju karakter i osobine čovjeka.
48. L. 46. 9,5 x 15 cm, tekst 6 x 10 cm. Papir bijel, potamnio. Pismo nesih. Tinta crna. Kustode. Prepis 998 (1589/1590) godine. Prepisivač nepoznat. Povez kožni.
I - Djelo iz arapske gramatike, bez početka
Završetak:
... hasatuhu nahwa tummihi wa haylihi wa malihi wa sultaniya-
ti wa la yakumu al-asakinatu wa tahrikiha. Tammat al-kitabu bi'awni
Allahi al-maliki al-wahhab.
II - Djelo iz arapske gramatike
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi ga 'ala al-amtilata mizana al-'ulumi al'ara-
biyyati wa damiriha mi'yara... mataili al-ma 'a rifi al-adabiyyati wa as-salatu...
49. L. 90. 14 x 19,5 cm, tekst 7 x 15 cm. Papir bijel, deblji. Pismo nesih. Pisano crnom tintom. Povez kartonski. Godina prepisa 1148 (1735/1736).
I - Knjiga o namazu
Početak:
Al-hamdu lillahi rabbi-al-'alamin wa al-'aqibatu lil-muttaqin -wa
tuba lil-faiizin wa la 'udwana ilia 'ala az-zalimin wa salawatu Allahi 'ala
sayyidiiia wa sanadana Muhammadin...
Završetak:
Wa qiimu lillahi qantitina ay haši'ina wa as-salatu 'imadu ad-din
wa al-imanu nurun wa burhanun wa hidayatum wa furqanun ila ahirihi.
II - Neko vjeronaučno djelo u stihovima bez početka na turskom jeziku
Posljednji stih:
Gadira, be men mekm-i qahr-u 'itab
Ger hatayi refte bašad der kitab.
50. L. 38. 12,5 x 19 cm, tekst 6,5 x 14 cm. Papir bijel. Pismo nesih. Tinta crna. Kustode. Povez kartonski, oštećen. Rukopis bio u posjedu Mahmuda, sina hadži Muhamedova iz Stoca, o čemu ima bilješka u stihovima na kraju kodeksa, koju je vjerovatno sastavio sam vlasnik.
Muhammad Pir 'Ali Birgili (umro 981/1573. godine), Mu 'addil as-salat.
Blašković, 198.
Početak:
Al-hamdu lillahi alladi amara 'ibadahu bi-iqamati as-salati wa
ta 'diliha wa ga 'alaha ra'sa ad-dini wa 'urwata al-islami...
Završetak:
Wa ida lam yugad la yukrahu wa la yulzamu fi al-muhtar gazba
ragulin ila ganibihi min as-saffi. Ar-risalatu al- mašhuru Mu'addilu
as-salati.
(Anali, Knjiga XI-XII, 1985, str. 181-200)
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Kompleks hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu nije do sada bio stavljen pod zaštitu države.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Radovi na restauraciji Stambene cjeline hadži Junuz-age Mehmedbašića su vršeni 2006. godine i još uvijek su u toku. Investitor je Medžlis Islamske zajednice Stolac.
Radovi se izvode prema dokumentaciji glavnog projekta pod nazivom Rekonstrukcija objekta «Mehmedbašića kuće» u Bradama koji je izrađen od strane projektne organizacije IPSA, Institut Sarajevo, BiH.
Svi zahvati koji su izvedeni ili će biti izvedeni na objektima Stambene cjeline hadži Junuz-age Mehmedbašića su izvedeni na način da ne narušavaju cjelovitost kompleksa.
Stambena cjelina hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu je restaurirana i prilagođena namjeni uprave Centra za naslijeđe. U toku restauracije i adaptacije korištene su poznate metode aktivne i integrirane zaštite graditeljskog naslijeđa u skladu sa evropskim poveljama o naslijeđu, pri čemu je nova namjena objekata u potpunosti podređena prezentaciji izvornog oblika svih slojeva graditeljske cjeline. Svi zahvati su vođeni na način da interpolirani dijelovi i sadržaji budu vidljivi, prepoznatljivi i da ni na koji način ne oštećuju ili ugrožavaju izvornost i cjelovitost komleksa.
Kuća kuhača je sačuvana u svom izvornom obliku, ali su bila vidljiva konstruktivna pomjeranja zida na jugoistočnom uglu, oštećenja krova i zapuštena unutrašnjost objekta. Intervencije su izvršene na sanaciji konstrukcije–dekompozicije zidova na uglu gdje su oštećeni i njihovo preziđivanje. U toku zidanja korišten je hidraulični krečni malter. Izvršena je restauracija krova i adaptacija unutrašnjosti objekta koji sada ima namjenu kuhinje sa trpezarijom.
Zidovi kuće sa čardakom su sačuvani u svom izvornom obliku. Međuspratna drvena konstrukcija je bila uništena. Otvori su konzervirani sa svim elementima; na spratu je izvršena konzervacija i restauracija odžaka (kamin). Prozori su nadsvođeni sa blago prelomljenim čeonim lukom u unutrašnjem zidu čardaka. Stepenište, koje je bilo smješteno u trijemu, je potpuno uništeno, samo su vidljivi tragovi gdje je nekada bilo. Krov je bio potpuno razoren, ostali su vidljivi tragovi podrožnica i tragovi rogova na zidovima. Na objektu je izvršena konzervacija i sanacija očuvanih dijelova, rekonstrukcija nedostajućih dijelova, interpolacija instalacija neophodnih za suvremeni način života – električna energija i grijanje i interpolacija vrata prema dograđenom kupatilu. Sve interpolacije su vidljive, jer nije bilo predviđeno ukopavanje instalacija u očuvane zidove. Prostor izbe je adaptiran u uredski prostor, a čardak u prostoriju za sastanke. Nova namjena je prilagođena izvornom obliku i izvornom uređenju prostorija. Obje prostorije će biti opremljene tako da mogu biti korištene za spavanje i smještaj gostiju Centra za naslijeđe. Uz objekat je u prizemlju, neposredno iza nove kuće, izvorno bio zahod (toalet), kome se pristupalo iz hajata. U toku adaptacije objekta, obnovljena je funkcija toaleta, a njegova izvedba je urađena u skladu sa suvremenim zahtjevima i izvedena u suvremenim materijalima. Isti takav sadržaj interpoliran je na spratu (iznad toaleta u prizemlju), tako da mu se može pristupiti sa krila čardaka. Adaptacija i interpoliranje navedenog sadržaja neophodno je za adaptaciju objekta suvremenoj namjeni, a izvedeno je na način da najmanje naruši cjeloviti iskaz graditeljske cjeline.
Nova kuća je sačuvana u potpunosti u svom izvornom obliku. Usljed neodržavanja, krov kuće i prozori su bili oštećeni. Stepen zaštite na ovom objektu je bio sveden na najmanju potrebnu mjeru. Izvršeni su sljedeći radovi:
- konzerviranje svih očuvanih dijelova, uključujući musandere i pokretne stvari u kući;
- konzervacija i restauracija;
- dogradnja sanitarnih prostorija(6);
- interpolacija instalacija grijanja, vode i odvoda;
- sanacija krova;
- popravak svih instalacija na objektu;
- u toku je sanacija i restauracija prozora;
- u toku je uređenje bašče i avlije.
Sve prostorije u novoj kući će biti uređene na način da mogu biti korištene za predavanja i rad u manjim skupinama. Istovremeno, sobe će biti prilagođene i za spavanje i smještaj gostiju. Tavanski prostor će biti prilagođen namjeni prostorije za smještaj opreme.
Radovi na konzervaciji zidova, maltera i boja na novoj kući izrađeni su od strane konzervatora Nihada Čengića i Elise Stefanini. U njihovom izvještaju, koji je sastavni dio ove odluke, stoji sljedeće:
«Sondažnim ispitivanjem hromatskih stratigrafija enterijerskih prostorija kuće ustanovljeno je postojanje 4 do 5 različitih slojeva.
Najstariji slojevi su monohromi u lapis lazuliju koji je primjenjivan i karakterizira epohu neoklasike na ovim prostorima. Konzervatori pretpostavljaju da su nastali krajem XIX ili početkom XX stoljeća. Prvi sloj je svjetliji, a drugi tamniji. Treći sloj je otkriven u dnevnom boravku i spavaćoj sobi. Karakterizira ga polihromo šablonsko štampanje na zidu. Pretpostavlja se da su ga radili lokalni majstori po tehnologijama koje su se radile u vrijeme Austro-Ugarske. Sloj broj 4 i 5 karakterizira klasični soboslikarski dekor ornamentalnim valjcima. Datira iz perioda 50-70-ih godina XX stoljeća.»
Do sada je izvedeno retuširanje bojenog sloja u dnevnom boravku, lijevom krilu kuće na spratu i u centralnoj prostoriji na oba nivoa. Završena su ispitivanja i čišćenje u spavaćoj sobi, dok je u prizemnoj prostoriji lijevog krila kuće izvršena analiza bojenih slojeva.
Sa stolarije, stepeništa i stropova u toku je uklanjanje masne plavičaste boje.
Prostor avlije će također biti prilagođen namjeni Međunarodnog centra za naslijeđe. Avlijska kaldrma će biti restaurirana, zapadni zid će biti dozidan, a u dijelu između kuća bit će podignuta pergola sa lozom.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta, oktobra 2006. godine, ustanovljeno je da su na Stambenoj cjelini hadži Junuz-age Mehmedbašića radovi na njenoj restauraciji u toku. Svi radovi se izvode prema dokumentaciji glavnog projekta pod nazivom Rekonstrukcija objekta «Mehmedbašića kuća» koji je izrađen od strane projektne organizacije IPSA, Institut Sarajevo, BiH.
Zbirka rukopisa Habibe Mehmedbašić nestala je tokom rata 1992-1995. godine. S obzirom da prilikom donošenja Odluke Komisije o proglašenju Stambene cjeline hadži Junuz-age Mehmedbašića nacionalnim spomenikom nije bilo moguće utvrditi sadašnje stanje zbirke rukopisa Habibe Mehmedbašić, Odluka se donosi bez tog dijela, a dopuna će se izvršiti kada se utvrdi stvarno stanje zbirke. Opis zbirke rukopisa u obrazloženju Odluke donesen je na osnovi dokumentacije objavljene u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke 1985. godine, te se stoga na navedenu zbirku primjenjuju sve odredbe odluke Aneksa 8. i Zakona. Nakon utvrđivanja stvarnog stanja rukopisne zbirke Habibe Mehmedbašić, bit će nanovo definirane mjere zaštite.
6. Specifični rizici
Ne postoje specifični rizici koji bi mogli ugroziti Kompleks hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, broj 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Historijska vrijednost
(veza građevine sa historijskom ličnošću)
C. Umjetnička i estetska vrijednost
iii. Proporcije
iv. Kompozicija
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
v. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju
F. Ambijentalna vrijednost
ii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja
G. Izvornost
v. Položaj i smještaj u prostoru
I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)
iii. Zaokruženost (kompletnost)
iv. Nenarušenost stanja
Sastavni dio ove odluke su:
- fotodokumentacija izrađena na licu mjesta od strane suradnika Komisije oktobra 2006. godine;
- dokumentacija glavnog projekta pod nazivom Rekonstrukcija objekta «Mehmedbašića kuće» u Bradama koji je izrađen od strane projektne organizacije IPSA, Institut Sarajevo, BiH, februara 2006. godine;
- Izvještaj o istraživačkim i konzervatorskim aktivnostima na kući Junuz-age Mehmedbašića u Stocu, izrađen od strane konzervatora Nihada Čengića i Elise Stefanini 2006. godine.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja Stambene graditeljske cjeline hadži Junuz-age Mehmedbašića u Stocu nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:
Prevod Vakufname hadži Mehmeda, sina hadži Mahmuda Mehmedbašića Stočanina iz 1147. hidžretske (1734) godine
1985. Anali, Knjiga XI-XII, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1985. godine
1996. Čelebija, Evlija, Putopis, Sarajevo Publishing, 1996. godine
1990. Hivzija Hasandedić, Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El Kalem, Sarajevo, 1990. godine
2006. Dokumentacija glavnog projekta pod nazivom Rekonstrukcija objekta «Mehmedbašića kuće» u Bradama, koji je izrađen od strane projektne organizacije IPSA, Institut Sarajevo, BiH, 2006. godine
(1) Vakuf (arapski waqf) znači: zaklada, zadužbina, zavještanje u dobrotvorne svrhe, darovanje imovine za opću i trajnu dobrobit.
(2) Kopija prevoda Vakufname hadži Mehmeda, sina hadži Mahmuda Mehmedbašića Stočanina iz 1147. hidžretske (1734) godine se nalazi u Komisiji.
(3) Opis je baziran pretežno na današnjem izgledu kuće (oktobar 2006. godine).
(4) Položaj kuće kuhače, koja se nalazi odmah uz avlijska vrata, i postojanje dvoja vrata ukazuju na mogućnost da je taj objekat nekada bio ahar – prostorija za boravak konja.
(5) U ovom radu će se koristiti sljedeće skraćenice za citiranje kataloga orijentalnih rukopisa:
— W. Ahlwardt, Verzeichniss der Arbischen Handschriften der Koniglichen Bibliothe zu Berlin, Bande I—X, Berlin, 1889 (Ahlwardt).
(6) Na istočnoj strani objekta nova kuća sagrađen je po jedan sanitarni čvor na svakoj etaži i to za prostor objekta nove kuće i jedan za prostor kuće sa čardakom. Dimenzije ovog dograđenog objekta iznose 2,0 x 7,0 m. Visina objekta je cca 4,0 m, a prekriven je istim dvovodnim krovom nove kuće
|
