Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana 247, a u vezi sa članom 238. Zakona o upravnom postupku BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. broj 29/02, 12/04 i 88/07) i člana 33. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (”Službeni glasnik BiH”, br. 4/03, 33/03, 31/06 i 99/06), na 46. sjednici održanoj od 8. do 11. septembra 2009. godine, donijela je

ODLUKU

o ukidanju Odluke o proglašenju  arheološkog područja – Prahistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, naselje Bjelave, općina Srebrenik, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

I

Ukida se Odluka o proglašenju arheološkog područja – Prahistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, naselje Bjelave, općina Srebrenik, nacionalnim spomenikom BiH („Službeni glasnik BiH» broj 43/08).

II

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (http://www.aneks8komisija.com.ba).

III

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IV

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenom  glasniku BiH».

           Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Predsjedavajuća Komisije

                                                                                               Amra Hadžimuhamedović

Broj: 03.1-02.2-189/09-1

8. septembra 2009. godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

Na osnovu nadležnosti utvrđenih u članu V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je, na 28. sjednici održanoj od 04. do 11.09.2006. godine, Odluku o proglašenju arheološkog područja – Prahistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, naselje Bjelave, općina Srebrenik, nacionalnim spomenikom BiH. Prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Odluka je objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 43/08. Odluka je donesena na osnovu prijedloga/peticije mr. Edina Mutapčića, direktora JU Centra za kulturu i informiranje iz Srebrenika, koja je podnesena 18.04.2006. godine.

U sklopu postupka koji prethodi donošenju Odluke, dana 27. jula 2006. godine, izvršen je i uvid u stanje na terenu, pri čemu je konstatirano da je od kamenoloma do skoro samog vrha Gradine probijen put, na kojem se nalazi velik broj ulomaka prahistorijske keramike.

Komisiji se, dopisom broj 16/07 od 28.09.2007. godine, obratio d.o.o. „Jablan“ iz Srebrenika sa zahtjevom za poništenje Odluke o proglašenju arheološkog područja – Prahistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, općina Srebrenik. Uz zahtjev je priložen Izvještaj o zaštitnim arheološkim istraživanjima, kojima je rukovodila arheolog Zilka Kujundžić-Vejzagić iz Zemaljskog muzeja BiH. Sa zahtjevom za preispitivanje Odluke Komisiji se obratio i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, dopisom broj 03-SL-3638/07 od 26.12.2007. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika razmotrila je, na 36. sjednici održanoj 29.01.-05.02.2008. godine, zahtjev d.o.o. „Jablan“ iz Srebrenika, izvršila uvid u navedeni Izvještaj, te zaključila da Odluka ostaje na snazi, s tim da je potrebno proširiti zonu I stepena zaštite na prostor Prevale, posebno imajući u vidu nalaze prezentirane u tom izvještaju koji se odnose na sljedeće:

·         da je sonda broj 5, na padini Prevali, dala malobrojne keramičke fragmente, čiji „obodi i ornamenti na posudama pokazuju vezu ovog lokaliteta s kasnobronzanim i ranoželjeznim naseljima otvorenog tipa u sjevernoj Bosni...“;

·         da su „arheološki kulturni ostaci u sondi 5 još uvijek nedovoljno indikativni za tačno lociranje naselja, ali svakako mogu predstavljati njegovu periferiju gdje se najčešće nalaze radionice za proizvodnju keramike“;

·         da su na stjenovitom vrhu Gradine, ručnim prevrtanjem recentnog humusa nađeni malobrojani fragmenti atipične prahistorijske keramike, fragment oboda zdjele u formi turbana i fragment koštanog šila.

O navedenim zaključcima Komisija je obavijestila d.o.o. „Jablan“ iz Srebrenika, dopisom broj 02-35-93/06-23 od 06.03.2008. godine. Nakon toga, d.o.o. „Jablan“ se ponovo obratio Komisiji, dopisom broj: 01-26/08 od 14.04.2008. godine, sa urgencijom za „skidanje sa liste nacionalnih spomenika“ prahistorijsko-gradinskog naselja na lokalitetu Gradina ispod Kuga. U prilogu dopisa dostavili su Mišljenje JU Muzeja istočne Bosne-Tuzla i Stručno mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, prema kojima na navedenom lokalitetu nema arheoloških nalaza i traži preispitivanje Odlkuke Komisije.

Komisija je uputila dopis d.o.o „Jablan“ iz Srebrenika, broj 05.1-35-93/06-28 od 22.05.2008. godine, u kojem ga obavještava o stavu Komisije – odluka ostaje na snazi dok se ne  provedu sistematska arheološka istraživanja na lokalitetu.

Nakon toga, na prijedlog Muzeja istočne Bosne iz Tuzle, formirana je Stručna komisija, koju su sačinjavali predstavnici Muzeja istočne Bosne-Tuzla, Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, zainteresiranih strana „Zvornik putevi“ d.o.o. Sapna i „Jablan“ d.o.o Srebrenik i arheologa Zilke Kujundžić-Vejzagić, voditeljice projekta istraživanja na predmetnom lokalitetu.

Stručna komisija je izvršila uvid u stanje na lokalitetu, dana 23.10.2008. godine i dostavila Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Izvještaj, koji je prezentiran na 42. sjednici Komisije održanoj od 20. do 26.01.2009. godine, u sklopu razmatranja ponovnog zahtjeva d.o.o. „Jablan“ iz Srebrenika za preispitivanje Odluke o proglašenju. Tom prilikom izvršen je i uvid u izvještaje dvaju arheologa iz Zemaljskog muzeja BiH:

·         Lidije Fekeže, čiji je izvještaj bio osnova za donošenje Odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom i

·         Zilke Kujundžić-Vejzagić, voditeljice zaštitnih arheoloških istraživanja, vršenih u periodu od 11. do 12.07.2007. godine.

·         Komisija je utvrdila  da se izvještaji znatno razlikuju, ali da je, i pored toga, moguće nedvojbeno tvrditi da šire područje predstavlja područje od arheološkog ili potencijalnog arheološkog značaja.

Zaključeno je da je za donošenje konačne odluke Komisije neophodno imati rezultate detaljnog arheološkog istraživanja lokaliteta, kako bi u potpunosti bio utvrđen njegov kulturno-historijski značaj.  Ukoliko se prilikom istraživanja dođe do podataka koji su bili nedostupni u vrijeme donošenja Odluke, Komisija će pokrenuti proceduru izmjene i dopune odluke.

U tom cilju, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obrazovala je  Stručnu komisiju, u sljedećem sastavu:

1. Zilka Kujundžić-Vejzagić, arheolog, muzejski savjetnik iz Zemaljskog muzeja BiH Sarajevo,

2. Robert Stergar, stručni savjetnik Zavoda za zaštitu spomenika,

3. mr. Mirko Babić, arheolog, direktor Muzeja Semberije,

4. Mirsad Bakalović, kustos JU Muzeja istočne Bosne u Tuzli,

5. Silvana Čobanov, saradnik za arheologiju, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

Stručna komisija u navedenom sastavu izvršila je, dana 15. 07. 2009. godine,  uvid u sadašnje stanje lokaliteta, nakon čega je Komisiji proslijedila Izvještaj o uviđaju na lokalitetu Gradina  ispod Kuga, općina Srebrenik. Izvještaj je sastavni dio ovog obrazloženja.

Komisija je na 46. sjednici, održanoj od 08. do 11.09.2009. godine, razmatrala Izvještaj Stručne komisije i zaključila da Izvještaj sadrži podatke sa kojima Komisija nije raspolagala u vrijeme donošenja Odluke, a koji ukazuju na to da lokalitet Gradina ispod Kuga ne ispunjava Kriterije za proglašenje nacionalnim spomenikom BiH (»Službeni glasnik BiH«, br. 32/02 i 15/03). Na taj način su se stekli uslovi iz člana 247, a u vezi sa članom 238. Zakona o upravnom postupku BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. broj 29/02, 12/04 i 88/07), kojim je utvrđeno da postupak  okončan rješenjem (odlukom) protiv koga nema redovnog pravnog lijeka može biti obnovljen ako se sazna za nove činjenice, koje bi mogle dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice bile poznate u ranijem postupku, te da nadležni organ može, na osnovu podataka pribavljenih u obnovljenom postupku, prijašnje rješenje (odluku) poništiti ili ukinuti.

Shodno navedenom, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.

 „Službeni glasnik BiH“ br.43/08.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2007. godine donijela je

O D L U K U

I.

Arheološko područje - Praistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, naselje Bjelave, općina Srebrenik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čini praistorijska gradina i pokretni arheološki materijal koji je privremeno pohranjen u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 888 (novi premjer) što odgovara k.č. 258/6, upisan u zk. uložak 510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 896 (novi premjer), k.č. 899 (novi premjer) što odgovara k.č. 200/6, upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 900 (novi premjer) što odgovara k.č. 200/6, upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška) broj 132, k.č. 901 (novi premjer) što odgovara k.č. 200/14 i 200/15 upisani u zk. uložak broj 791, k.č. 903 (novi premjer) što odgovara k.č. 200/7 upisan u zk. uložak broj 46, k.č. 904 (novi premjer) što odgovara k.č. 258/54 upisan u zk. uložak 77, k.č. 905 (novi premjer) što odgovara k.č. 258/5 (dio) upisan u zk. uložak broj 77, k.č. 906 (novi premjer) što odgovara k.č. 202/2 upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška broj  132), k.č. 907 (novi premjer) što odgovara k.č. 202/2, upisan u zk. uložak broj  510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 908 (novi premjer) što odgovara k.č. 202/2, upisan u zk. uložak 510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 909 (novi premjer) što odgovara k.č. 202/2 upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 910/1 (novi premjer) što odgovara k.č. 202/1 upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška broj 132), k.č. 910/2 (novi premjer)  što odgovara k.č. 202/1 upisan u zk. uložak broj 510 (preuzeto iz zk. uloška broj  132), k.č. 1262/1 (novi premjer) i k.č. 1262/3 (novi premjer), k.o. Podpeć, općina Srebrenik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. 

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH«, br. 2/02, 27/02  i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uslove i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

            S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

- dopušteni su samo arheološki, istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite.

- nije dopušteno obavljanje radova koji mijenjaju prirodni pejzaž i uništavaju lokalitet, kao što su probijanje puteva ili eksploatacija kamena;

- nije dopušteno odlaganje otpada.

Radi trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata:

k.č. 897, 894,  893,  892,  891,  902,  890,  885,  884,  889 i  886 (novi premjer) k.o, Podpeć, općina Srebrenik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.  U tom prostoru:

- nije dopuštena izgradnja  novih objekata, ili bilo koje druge radnje koje bi mogle utjecati na uništavanje arheološkog sloja ili izmjenu izgleda nacionalnog spomenika, a bez prethodnog uvida stručnjaka-arheologa na terenu i odobrenja nadležnog ministarstva  i stručni nadzor nadležne službe zaštite;

- nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije je dužna da osigura izradu i provođenje programa prezentacije nacionalnog spomenika.

IV.

            Iznošenje arheološkog materijala iz tačke I stav 2. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

            Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

            Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno naslijeđe.

            Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje  pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uslove pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženje pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uslova, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

V.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su  suprotni odredbama ove odluke.

VI.

Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

IX.

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom  glasniku BiH«.

           Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Predsjedavajuća Komisije

                                                            Amra Hadžimuhamedović

Broj: 05.2-2-93/06-4

5. septembra  2007. godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 2, stava 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Mr. Edin Mutapčić, direktor JU centra za kulturu i informisanje Srebrenik iz Srebrenika, podnio je dana 18.04. 2006. prijedlog/peticiju za proglašenje arheološkog područja- Praistorijsko gradinsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, naselje Bjelave, općina Srebrenik.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V, stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II - PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija dobra

Praistorijsko naselje na lokalitetu Gradina ispod Kuga, koji pripada selu Bjelave nalazi se ispod sela Kuge, na koti na 404 m nadmorske visine. Na lokalitet se može prići sa puta Tuzla-Orašje. Za potrebe kamenoloma probijen je novi put kojim se može stići do pod vrh Gradine. Jugozapadni obronci gradine sežu doLikičkog potoka koji okružuje gradine sa zapadne i sjeverne strane. 

 Historija dobra

Za područje općine Srebrenik može se reći da je u arheološkom smislu u potpunosti neistraženo. To je ogleda i u popisu lokaliteta sa općine Srebrenik u Arheološkom leksikonu u koji su uvršetni lokaliteti evidentirani zaključno sa 1984. godinom. (1) Na lokalitetu Gradina ispod Kuga, pored lokaliteta Grabovik-Zaketuša pronađeni su primjerci keramike koji su prema tipologiji datirani u kasno bronzano doba, tj. na prelom između II i I milenija stare ere, i primjerci keramike iz perioda  željeznog doba (okvirno datiranje od 9.-3 (1.) stoljeća stare ere). Poznato je da se u istočnom dijelu sjeverne Bosne od Ukrine do Drine krajem II i početkom I milenija stare  ere kasnom bronzanom dobu razvija grupa Vis-Pivnica (prema nalazištu Vis u Modranu u okolini Dervente)  srodna sa južnovojvođanskom bosutskom grupom ovog perioda, a u izvjesnoj mjeri i sa srednjobosanskom kulturnom grupom kasnog bronzanog doba (Čović, 1988., 21). To je period kada je na širokom evopskom i balkanskom prostoru prevladavala kultura polja s urnama koja je obuhvatala i sjeverne dijelove Bosne šireći uticaj dalje prema jugu. Širenje i razvoj ove grupe može se pratiti u rasponu od preko 500 godina, od srednjeg bronzanog doba. U sjevernoj Bosni se ta kultura javlja već u razvijenom, klasičnom obliku može se pratiti od faze 2. kulture polja sa urnama (žarama), kada u međurječju između Save i Drave od kraja 13. do kraja 12. stoljeća stare ere, dolazi, prema arheološkom materijalu, do mijenjanja osnovnog supstrata te grupe sa novim elementima, što znači da je došlo do priliva novog stanovništva iz krajeva centralne Evrope. U sjevernu Bosnu od zapadnih do istočnih predjela pristižu snažni valovi stanovništva iz Slavonije, koji su zahvatili centralne i istočne dijelove Bosne, što se vidi na materijalu posljednje faze kulturne grupe Barice-Gređani (istraženi lokaliteti u okolini Bosanske Gradiške, Doboja, Gračanice i Bijeljine), kada se novo stanovništvo sa sjevera miješa sa zatečenim autohtonim stanovništvom (Čović; 1958., 77-96; Čović, 1988., 60-61). Snažan pritisak novog stanovništva, tj. nosilaca kulture polja sa urnama i nemiri koji su seobom izazvani manifestiraju se u nešto promjenjenom pogrebnom ritusu i pojavom ostava. U pogrebnom ritusu se polako napušta ukopavanje u niskim zemljanim tumulima u kojima je nalaženo po nekoliko desetaka grobova i oblikuju se manje nekropole ravnih grobova. Osnovni ritus polaganja pepela pokojnika sa nagorjelim metalnim prilozima (rijetko brončane igle, šolje i pehari) u pliću jamu, koja se pokriva većom zdjelom  kao poklopcem. U mlađoj fazi su prilozi bogatiji i raznovrsniji (brončane igle, prstenje, dugmad, ponekad šolje i pehari).  Ostave dijelom pripadaju početku (kraj 13. stoljeća i početak 12. st. stare ere), a dijelom kraju ovog perioda (10. i 9. stoljeće stare ere).

Ostave iz tog prvog vala priliva novog stanovništva nađene su u okolini Bosanskog Šamca i Bosanskog Broda, Teslića, Vlasenice i Gračanice. Na prelazu iz 11. u 10. stoljeće stare ere došlo je do novog vala naseljavanja nosilaca kulture polja sa urnama. Iz tog perioda ostave su nešto skromnijeg sadržaja, a u sjevernoj Bosni su nađene oko Tuzle, Gračanice, Tešnja, Šekovića, Lopara, i na zapadu kod Banja Luke (Čović, 1988., 134; Čović, 1984., 128-135).

Na materijalu sa nalazišta kulturne grupe Vis-Pivnica u sjevernoj Bosni, uočen je snažan uticaj srednjobosanske kulturne grupe (koja se razvija najjače na područjima oko   gornjih, a djelomično i srednjih tokova Bosne i Vrbasa i u  slivu Lašve, sa brojnim lokalitetima od kojih je jedan od najznačajnijih Gradina Pod kod Bugojna), i to u 1. razvojnom periodu te grupe, koji pripada još kasnom bronzanom dobu (približno od sredine 11. do sredine 8. stoljeća stare ere). Jedna od značajnih karakteristika ovog perioda je visok stepen razvoja fortifikacione tehnike, organizacija naselja, nivo stambene arhitekture, bogatstvo keramičkih oblika, oblici nakita i oružja i jedinstvo stila ukrašavanja keramičkih i bronzanih izrađevina. (Čović, 1988, 164). Uočeno je da je srednjobosanska kulturna grupa  na prelazu iz 1. u 2. razvojnu fazu, tj u periodu polovinom 8. stoljeća stare ere, vršila uticaj i na sjeverozapadnu Bosnu, na grupu Donja-Dolina (kod Bosanske Gradiške)-Sanski Most. Neki keramički elementi na keramici sa obližnjeg lokaliteta Grabovik-Zaketuše su identički sa nalazima iz Donje Doline. To su prvi nalazi ove vrste u sjeverno-istočnom dijelu Bosne. Dalji razvoj i ostaci materijalne kulture iz željeznog doba, tj. od sredine 8. do kraja stare ere,  na području sjeveroistočne Bosne još nije dovoljno poznat (Čović, 1976., 187-237; Čović, 1986., 55-64; Čović, 1987., 526). Za mnoge od gore navedenih elemenata  moglo bi se pretpostaviti da se nalaze i na gradini Grabovik-Zaketuše, a njenim istraživanjem bi se dobili značajni podaci o razvoju i intenzitetu naseljavanja ovog skoro neistraženog područja u posljednjem mileniju stare ere. 

2. Opis dobra

Lokalitet Gradina nalazi na krajnjim jugozapadnim obroncima planine Majevice, koji se spuštaju u ovom predjelu do  doline rijeke Tinje. Predio je vrlo pogodan za naseljavanje. Gradina se nalazila na izlazu iz klisure kojom protiče rijeka Tinja. Oko podnožja Gradine teče Likički potok, a ispod Gradine su i Kuglička vrela. Takav položaj brda, blizina vode i komunikacijske povoljnosti kraja pogodovale su stvaranju gradinskog naselja na vrhu Gradine i okolnim površinama u podnožju, naročito na istočnoj i jugoistočnoj strani. Na putu koji je probijen za potrebe eksploatacije kamena, skoro do najgornjeg platoa Gradine nalaženo je keramike karakteristične za kasno bronzano i starije željezno doba kao i na obližnjoj gradini u Graboviku-Zaketušama. Ovaj površinski materijal se može okvirno datirati, za sada, u period kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba (od oko 1.000 do 300.godine prije naše ere).

 3. Dosadašnja zakonska zaštita

Do 2004. godine ovaj lokalitet je bio nepoznat i neevidentiran, te nije uživao zakonsku zaštitu. Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na osnovu gore navedene peticije.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Spomenik je otkriven 2004. godine. Već tada je je bio ugrožen eksploatacijom kamena koje vrši preduzeće, prema saznanjima  D.O.O. "JABLAN" SREBRENIK),

Područje općine Srebrenik je potpuno arheološki neispitano. Bilo bi potrebno da se, prije izdavanja raznih saglasnosti za sve građevinske i infrastrukturne radove, te radove na eksploataciji kamena, angažuju arheolozi.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 27. jula 2006.godine konstatovano je da od kamenoloma do skoro samog vrha probijen put na kome se nalazi mnogo praistorijske keramike. Brdo je na ostaloj površini zaraslo te se vrlo teško stiže do vrha koji je potpuno prekriven nižim i visokim rasljinjem i za sada se na njemu ne može vršiti arheološka prospekcija. U dijelu južnog podnožja lokaliteta se vrši eksploatacija i separacija kamena. Ostali dio lokaliteta je još intaktan i jako zarastao.

6. Specifični rizici

            Ekspolatacija kamenoloma.

III- ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)Vremensko određenje

B)Historijska vrijednost

G)Izvornost

 v. Položaj i smještaj u prostoru

Sastavni dio ove odluke su:

 - kopija katastarskog plana,

- zemljišnoknjižni izvadak,

- 71 fotografija sa terena, 29. jula  2006. za fotodokumentaciju Komisije

 - fotodokumentacija od 103 fotografije koju su sačinili djelatnici JU Centru za kulturu i informisanje iz Srebrenika u proljeće  2006.

- Akta dostavljena od JU Centra za kulturu i informisanje iz Srebrenika

- Akt Zvornik puteva DOO za održavanje i zaštitu puteva-Sapna

-Akt Federalnog ministarstva za kulturu i sport

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1958., Čović, Borivoj, Barice-nekropola kasnog bronzanog doba kod Gračanice. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, Arheologije,  sv. XIII/1958, Srajevo, 1958., 77-96.

1976. Čović, Borivoj, Od Butmira do Ilira. IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1976.

1984. Čović, Borivoj, Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i Hercegovini-stanje i problemi istraživanja. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 20, Sarajevo, 1984., 111-144.

1986. Čović, Borivoj, Neki primjeri razvoja fortifikacija na praistorijskim gradinama Bosne i Hercegovine. U: Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije, referati XII kongresa arheologa Jugoslavije, Novi Sad, 1984. Novi Sad, 1986., 55-64.

1987. Čović, Borivoj, Srednjobosanska kulturna grupa. U: Praistorija južnoslavenskih zemalja V, Sarajevo, 1987., 481-528.

1988. Čović, Borivoj, Arheološki leksikon, tom 1, Sarajevo, 1988.

Leksikografske jedinice: Srednjobosanska kulturna grupa, str. 163-166;

Ostave, str. 133-135;

Kultura polja sa urnama,110-112.

(1) Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, izdanje Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo 1988, tom I-IV. U Leksikonu su podaci o istraženosti pojedinih krajeva i o nivou istraženosti pojedinih problema. Redakcija Leksikona je bila svjesna „da postoje stotine i stotine lokaliteta na koje još nije stupila noga arheologa (naročito u nekim dijelovima centralne i istočne Bosne, pa i Hercegovine ..) (Arheološki leksikon, tom, 1, str. 9). Zato treba biti jako oprezan donoseći rješenja i saglasnosti koje se mogu odnositi na pojedine lokalcije bez obilaska terena i pouzdavajući se samo u popis lokaliteta u ovom Leksikonu).