Status spomenika -> Nacionalni spomenik

„Službeni glasnik BiH“ br.53/08.  

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. jula 2006. godine, donijela je

O D L U K U

I.

Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo, naselje Hodovo, općina Stolac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik čini srednjovjekovna nekropola sa 52 stećka i 5 prahistorijskih tumula.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. 740 (novi premjer), što odgovara k.č. 361/1 (stari premjer), upisana u z.k. uložak broj 12, k.o. Hodovo, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u tački I stavak 3. ove odluke, utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:

- dopušteni su samo arheološki istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

- nije dopuštena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;

- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi, osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

- nije dopušteno odlaganje otpada.

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvata prostor u radijusu od 20 metara od granica zaštićenog prostora nacionalnog spomenika. U sklopu tog pojasa provode se sljedeće mjere zaštite:

- nije dopuštena izgradnja kuća koja bi promijenila najbližu okolinu nekropole ili onemogućila pristup spomeniku i pogled na njega sa ceste;

- nisu dopuštenii infrastrukturni radovi dok se arheološki ne rekognoscira i na odgovarajući način istraži teren;

- nije dopušteno odlaganje otpada.

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati izradu Programa sistematskog, arheološkog istraživanja i konzervacije nekropole, koji, pored ostalog, treba da sadrži geodetski snimak postojećeg stanja i izradu i provođenje programa prezentacije nacionalnog spomenika. Nakon završenih istražnih radova, Komisija će, na osnovu dostavljenog izvještaja o lokalitetu, utvrditi eventualan prestanak režima zabrane građenja i uvjete pod kojima će to građenje biti dopušteno.

Zbog ugroženosti nekropole, potrebno je izvršiti ručno čišćenje spomenika i okolnog prostora od divljeg raslinja koje predstavlja opasnost za strukturu spomenika. Uklanjanje raslinja biocidima i ostalim hemijskim sredstvima, zbog blizine naselja i ispaše, nije preporučljivo.

IV.

Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

 Nije dopušteno iznošenje pokretnih nalaza iz Bosne i Hercegovine koji u toku istraživanja budu pronađeni na lokalitetu. Izuzetno, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nalaza izvan zemlje, dokaze o tome će prezentirati Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje, pod detaljno utvrđenim uvjetima izvoženja, postupanja s nalazima u toku boravka izvan zemlje i njihovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.         

             Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane odgovarajuće mjere zaštite.

V.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.

VI.

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII.

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provvođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

IX.

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X.

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 602.

XI.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Predsjedavajuća Komisije

                                                                         Amra Hadžimuhamedović

Broj: 05.2-2-78/06-4

5. juli, 2006.godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Nekropola stećaka u Hodovu, Stolac, na Privremenu listu nacionalnih spomenika pod brojem 602.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II - PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

• dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),

• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

• historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija dobra

Naselje Hodovo nalazi se oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. Sastoji se od nekoliko zaselaka, od kojih je zaselak Brdo najveće, a udaljen je od Hodova oko 1.5 km. U tom zaseoku se nalaze tri značajne nekropole sa stećcima. Najznačajnija i najveća je nekropola kod Boškailovih kuća. Oko 500 m sjeveroistočno od nje nalazi se mala porodična nekropola Radan krst. Na drugoj strani doline kod Martinovića kuća je nekropola Podgrebnice.

Nekropola sa stećcima koja se nalazi u blizini kuća porodice Boškailo smještena je na blagoj padini zapadno od ceste Rotimlja-Hodovo-Dabrica. Blizu ceste smješteno je pet kamenih tumula, a zapadno od njih i djelimično na njima prostire se nekropola. Nekada je kroz nju prolazila seoska staza koja se još nazire, ne narušavajući spomenike. Oko 15 m južno od nekropole i tumula je ograđeno aktivno mezarje.

Historija dobra

             U doba razvijenog srednjeg vijeka tokom 14. i 15. stoljeća područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovjekovnoj župi Dubravi.

            Selo Hodovo se ne spominje u prvom poimeničnom popisu sandžaka vilajeta Hercegovina sačinjenom u periodu 1475-1477 godine, ali se spominju neka okolna sela kao što je Trijebanj i područje Dubrava. Tu se spominje Džemat vojvode Petra – drugi naziv Hrabrena kao timarnika i njegova brata Vukića (Aličić, 1985., 130). Vukić Hrabren bio je bliski rod sa Miloradovićima, ali nije bio pravi vojvoda. Nekropola u Hodovu pripadala je teritoriji kojom su vladali potomci vojvode Stjepana Miloradovića iz vojvodske porodice Hrabrena-Miloradovića u 15. i 16. vijeku. Hrabreni-Miloradovići su pripadali vlaškom rodu Hrabrena i katunarskoj i vojvodskoj porodici Miloradovića. Rodonačelnik porodice Miloradovića je bio Milorad koji je živio u drugoj polovini 14. vijeka. Njegov sin Stjepan živio je od druge polovine ili kraja 14. do sredine 15. vijeka. Stjepan Miloradović je sa vojskom oblasnog gospodara Petra Pavlovića uz pomoć osmanskih četa napao predio oko Slivna koji je pripadao teritoriji Dubrovačke republike. Stjepan je prema historijskim izvorima imao dva sina, Petra i Radoja (Radohnu). Petar Stjepanović javlja se u dubrovačkoj arhivskoj građi od 1473.-1488. godine, kada je umro. Bio je vojvoda Donjih Vlaha (Hrabak, 1956., 34-36). Poslije Petrove smrti od Hrabrena je bio najznačajniji Vukić Hrabren koji se javlja u spisima Dubrovačke republike od 1489. do 1496.godine. Vjerovatno je bio katunar Hrabrena.

            Drugi Stjepanov sin bio je Radohna (Radoje) koji je imao sina Pavka (Vego, 1962., 197). Radoje je pokopan u Radimlji a spomenik mu je podigao brat vojvoda Petar (spomenik br. 12 na Radimlji, Benac, 1950., 39). O porodici Radohnića nema sigurnih historijskih podataka, a kako Vego piše “ukoliko se ovdje ne radi o porodici kneza Pavka, vjerovatno unuka Stjepana Miloradovića”, koji je živio u drugoj polovini 15. ili čak prvoj polovini 16. vijeka. (Vego, 1962., 197; isti 1964., br. 51).

2. Opis dobra

Stećci

Na nekropoli su 52 stećka, raspoređenih u dvije grupe,međusobno udaljene oko 40 m. Sjeverna grupa, koja se nalazi na užoj lokaciji u literaturi zabilježenoj kao “Glavica”, broji 34 spomenika. U južnoj grupi na lokaciji “Haremi” grupisano je19 spomenika. Istočno od nekrople nalazi se 5 kamenih gromila (tumula), dvije uz sjevernu grupu, a 3 uz južnu grupu spomenika. Istočno od staze kroz nekropolu nalazi se 6 neobilježenih grobova oivičenih kamenjem. Na tumulu br. 4 grupisano je 12 stećaka, a trinaesti je uz južni rub te gromile.

Većina stećaka je orijentirana u osnovnom pravcu istok-zapad. Svega 9 stećaka je, više ili manje, orijentirano u smjeru sjeverozapad (glava)–jugoistok, a dva stećka su orijentirana sjever-jug. Stećci su poredani u redove, u osnovnom pravcu sjever–jug, prema prirodnom blagom padu terena. U rasporedu stećaka na nekropoli naslućuje se okupljanje stećaka u grupe, porodične ili čak rodovske. Spomenici su jako dobro obrađeni, ali na nekima od njih ima jačih oštećenja.

Od 52 spomenika 23 ih je ukrašeno (oko 44%), od toga 18 sanduka i 4 sljemenjaka. Ukrašeni su raznovrsnim motivima izvedenim u plitkom reljefu. Najčešći ukras su frizovi od povijene linije sa trolistovima i motiv tordirane trake.

Ostali motivi su: arkade, štit sa mačem, luk i strijela, ljudske figure, stilizirane biljke sa spiralama i grozdovima, te rozete, jabuke i kružni vijenci.

Sjeverni dio nekropole “Glavica”

Br.1 - Sanduk, dim.1.96x1.52x0.40 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.Na vodoravnoj strani je ukrašen pravougaonom bordurom od povijene linije sa trolistovima, koja je sa unutarnje strane obrubljena uskom tordiranom vrpcom. Centralni motiv je pravougaoni štit sa kosom prečkom i sa po jednom rozetom u kružnom vijencu sa obje strane prečke. Ispod štita je mač.

Br. 2 - Sanduk, dim. 2.08x1.6x0.52 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Pri vrhu uspravnih strana je friz od kosih paralelica. Vodoravna strana je obrubljena motivom povijene linije sa trolistovima, a unutar nje je centralni motiv štit sa mačem. Do mača je slabo vidljiva ruka sa prstima.

Br. 3 - Sanduk, dim. 1.78x1.3x0.36 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Na vodoravnoj strani je bordura od povijene linije sa trolistovima, a centralni motiv je pravougaoni štit sa rozetom u sredini i sa mačem ispod štita.

Br. 4 - Sanduk, dim. 1.96x1.22x0.3 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Na vodoravnoj strani je bordura od povijene linije sa trolistovima, a centralni motiv je pravougaoni štit sa rozetom u sredini i sa mačem ispod štita.

Br. 5 - Sanduk, dim. 1.73x0.95x0.35 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Na vodoravnoj strani je bordura od povijene linije sa trolistovima, a centralni motiv je pravougaoni štit sa rozetom u sredini i mačem.

Br. 6 - Sanduk, dim. 2.1x1.3x0.5 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Vodoravna strana je obrubljena povijenom linijom sa trolistovima, a unutar obruba je pravougaoni štit sa dvije rozete i mačem.

Br. 7 - Krstača, prevaljena i razbijena (još oko 1960.godine). Dijelovi krstače leže uz sjevernu stranu sanduka. Dim.sanduka 2.2x1.47x0.6 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada. Na vodoravnoj plohi sanduka je ukras koji se sastoji od bordure od povijene linije sa trolistovima. Centralni motiv je prikaz polumjeseca iznad štita i mača. Na štitu su tri kose prečke i rozeta iznad njih.

Br. 8 - Sanduk, dim. 1.65x0.95x0.7 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Pri vrhu uspravnih strana je friz od povijene linije sa trolistovima. Na vodoravnoj strani su isklesani polumjesec i dvije rozete.

Br. 9 - Sanduk, dim. 2.2x1.75x0.4 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada.

Pri vrhu uspravnih strana je friz od kosih paralelica.

Br. 10 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.41x0.9x0.79 m; postolja 1.86x1.25x0.4 m. Orijentacija: sjeverozapad-jugoistok. Dobra obrada.

Na istočnoj čeonoj (užoj) i sjevernoj bočnoj (široj) strani natpis bosanskom ćirilicom. U natpisu se spominje da tu leži Pavko Radohnić.(Bešlagić, 1967., 46-47; (Vego, 1962., 196-197; Vego, 1962a, tom 2, br. 51).

Natpis prema Š. Bešlagiću glasi: ASIE LEŽI PAVKO RADOHNIĆ` OVI (KAMI) USIEKOH` NA SE ZA ŽIVOTA MOLU VI SE BRATIJ(E) i GOSPODO NEMOITE MI KOSTI PRJETRESATI.

Natpis prema M. Vegi glasi: + A SIJE LEŽI PAVKO RADOHNIĆЪ. OVI KAMI USIJEKOH NA SE ZA ŽIVOTA. MOLJU VI SE, BRATIO I GOSPODO, NEMOJTE MI KOSTI PRJETRESATI.

Br. 11 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.27x0.81x0.56 m; postolja 1.7x1.2x0.2 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada. Pri vrhu uspravnih strana je friz od povijene linije sa trolistovima, odozdo obrubljen tordiranom trakom.

Br. 12 - Sanduk na postolju, dim. sanduka 1.46(1.2x0.80(0.65)x1.33 m; postolja 1.95x1.3x0.2 m. Orijentacija: zapad-istok sa inklinacijom u pravcu sjeverozapad-jugosistok. Dobra obrada. Pri vrhu uspravnih strana je širok friz od povijene linije sa trolistovima, odozdo obrubljen običnom vrpcom. Na zapadnoj čeonoj strani ispod friza su dvije rozete sa kosim udubljenjem tako da više liče na „vodenice“. Ispod njih je stilizovana biljka - krst. Uspravni, gornji krak završava krugom. Vodoravni krak je visoko, ispod kruga. Ispod vodoravnog kraka se iz centralnog donjeg kraka granaju sa svake strane po jedna spirala na koju je obješen grozd. Sa dna se granaju dvije kose grane na kojima je također obješen po jedan grozd.

Na istočnoj, čeonoj strani je figura muškarca sa štitom u jednoj ruci i mačem u drugoj ruci. Iznad desne, podignute ruke sa ukošenim mačem je kružni vijenac „vodenica“. U lijevoj ruci je nesrazmjerno velik štit, pravougaonog oblika, sa kosom i urezanom gornjom stranom. Preko štita je šest urezanih kosih linija.

Na licu figure se razaznaju, oči, nos usta i brada. Figura je prikazana u haljetku sa širokim ramenima. Na gornjem dijelu haljetka, do pojasa, su vodoravne crte, a preko suženog dijela u struku je naznačen pojas. Haljetak se nadolje širi i dopire do koljena. Noge su malo povijene, sa stopalima okrenunitim na obje strane.

Br. 13 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.63x0.85x0.57 m; postolja 1.98x1.35x0.2 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada. Na bočnim stranama su arkade koje završavaju šiljastim lukom, a uokvirene su tordiranom trakom. Iznad spojeva lukova je po jedna rozeta. Sanduk je raspukao i oštećen, te sav opkoljen grmljem.

Br. 14 - Sljemenjak sa postoljem, dim. sljemenaka 1.55x0.7(0.6)x1.08 (od toga visina sljemena 0.31); postolja 2.05x1x0.2 m. Orijentacija: zapad-istok. Dobra obrada. Na hrbatu ima tri oštećene polujabuke. Po dnu krova pruža se debela tordirana traka koja na toj visini prelazi i preko čeonih strana. S gornje strane vrpce postavljena je još jedna uska plastična vrpca. Ispod tordirane trake je friz sa motivom povijene linije sa trolistovima.

Br. 15 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.57x0.75(0.7)x0.5 m; postolja 1.87x0.95xo.3 m. Orijentacija: sjeverozapad-jugoistok. Dobra obrada. Na vrhu uspravnih strana je friz sa motivom povijene linije sa trolistovima.

Br. 16 - Sanduk, dim. 2x1.5x0.4 m. Orijentacija: sjeverozapad-jugoistok. Dobra obrada. Na vodoravnoj plohi je bordura sa motivom povijene linije sa trolistovima. Unutar bordure je pravougaoni štit sa mačem. Na štitu je kosa prečka. Na uspravnim stranama je je friz sa motivom povijene linije sa trolistovima.

Br. 17 - Sanduk, prevaljen na bočnu stranu. Dim.: dužina 1.36 (1.12 na dnu), visina 1.36 m, iz zemlje viri 0.5 m. Prema položaju bio je orijentiran zapad-istok. Dobra obrada. Pri vrhu uspravnih strana je friz sa motivom povijene linije sa trolistovima. Na vidljivoj bočnoj strani ispod friza su stilizirane arkade, pravougaone uske interkolumnije sa uskim grlom i kružnim završecima.

Južni dio nekropole “Haremi”

Br. 18 - Sanduk, dim. 1.67x0.85x0.3 m. Orijentacija: zapad-istok. Obrada dobra.

Na vodoravnoj strani se nazire motiv štita sa mačem.

Br. 19 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.3x0.65(0.6)x0.53 m; postolja 1.5x0.85x0.25 m. Orijentacija: zapad-istok. Obrada dobra. Pri vrhu uspravnih stranama proteže se tordirana vrpca.

Ukrašeni stećci br. 20, 21, 22 i 24 postavljeni su na razorenom tumulu broj 4. Uz južni rub tumula položen je stećak 23.

Br. 20 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.77x0.97x0.80 m; postolja 2.27x1.57x0.3 m. Orijentacija: zapad-istok.Obrada dobra. Pri vrhu uspravnih stranama proteže se friz od povijene linije sa trolistovima.

Br. 21 - Sljemenjak na postolju, dim. sljemenjaka 1.5x0.7x1.33 (od toga visina samduka 1.07); postolja 2.1x1.35x0.5 m. Orijentacija: zapad-istok. Obrada dobra. Na hrbatu sljemenjaka su tri okrnjene kugle. Od njih se niz kosine krovnih ploha spuštaju tri tordirane trake. Po rubovima krova i preko svih strana gornjeg dijela sanduka pruža se izražena plastična tordirana traka. Ispod nje je širok friz od povijene linije sa trolistovima, koji je sa donje strane obrubljen tordiranom trakom. Na istočnoj čeonoj strani su dvije ljudske figure-muškarac i žena koji se drže za ruku. Vanjske, slobodne ruke su im savinute na pojasu. Muškarac nosi haljetak do koljena, sužen u struku sa pojasom izvedenim u vidu tordirane trake. Na ženskoj figuri je haljina do gležnja, sa pojasom u struku. Na sjevernoj bočnoj strani ispod friza je pravougaoni štit koji je uokviren tordiranom trakom i mač.

Br. 22 - Sanduk sa postoljem, dim. sanduka 1.42 (pri dnu 1.33)x0.6(0,53)x1.16 m; postolja 1.83x1.05x0.6 m. Orijentacija: zapad-istok. Obrada dobra. Sanduk je okrenut i prevaljen za 180 stepeni. Postolje stoji pored sanduka do stećka br. 21. Na uspravnim stranama sanduka je friz od povijene linije sa trolistovima, obrubljen uskom vrpcom. Na uspravnim stranama postolja je isti takav friz koji na gornjem rubu ima tordiranu traku. Na istočnoj čeonoj strani sanduka, ispod friza je prikaz figure muškarca sa rukama na pojasu. Detalji se teško razaznaju zbog oštećenosti kamena. Na zapadnoj čeonoj strani je prikaz stiliziranog krsta koji podsjeća na biljku. Uspravna stabljika završava u obliku krsta čiji se krakovi završavaju kao kružni vijenci. Ispod krsta su dvije spirale na kraju grana koje se odvajaju od glavne stabljike. Sa spirala visi po jedan grozd. Ispod grozdova su kružni vijenci.

Br. 23 - Sljemenjak sa četveroslivnim krovom i postoljem. Dim. sljemenjaka 1.48x0.64(0.57)x0.84(od toga visina sanduka 0.58) m; postolje 1.88x0,87x0.2 m.

Orijentacija: zapad-istok. Obrada dosta dobra. Na hrbatu su 4 oštećene polukugle.

Br. 24 - Sljemenjak sa postoljem, dim sljemenjaka 1.5x0.67(0.57)x0.98(od toga je visina sanduka 0.68) m. Orijentacija: sjever-jug, sa malim otklonom sjeveroistok-jugozapad. Obrada dobra. Duž gornjeg ruba sanduka ispod krova pruža se plastična tordirana traka.

Na nekropoli se između stećaka, posebno u dijelu istočno od poljske staze, kod tumula broj 3, tj. u “Haremu”, primjećuje se 5 grobova oivičenih neobrađenim kamenjem. Jedan takav grob nalazi se između pomenute staze i tumula br. 2.

Prema općim karakteristikama stećaka, tj, njihovih oblika, načina obrade i ukrasnim motivima, stećci sa ove i ostalih nekropola u Hodovu koji se mogu porediti sa karakteristikama stećaka naročito sa nekropola u Radimlji i u Boljunima, očito je da se radi pretežno o spomenicima nastalim u periodu druge polovine 15. vijeka pa možda i do prvih decenija 16. vijeka. Takvom datiranju u prilog ide i grafija nekih slova, kao i čitav natpis na ovoj nekropoli. Ovakvo datiranje ne isključuje mogućnost ranijeg nastanka srednjovjekovnih nekropola u Hodovu u periodu punog srednjeg vijeka, tj. u 14.-15. vijek.

Tumuli

            Od sjevera ka jugu pruža se 5 prahistorijskih tumula. To su kamene gromile koje su na zemljanom tlu bile oivičene poredanim kamenjem. Njihovo kamenje se vremenom razasulo po cijelom lokalitetu, a vjerovatno su od njega građeni i suhozidi koji se nalaze oko lokaliteta. Smješteni su između ostataka starog puta i novije šire ceste na istoku lokaliteta.

Tumul br. 1. nalazi se na sjevernom kraju nekropole na “Glavici”. Kamenje sa ovog tumula se vjerovatno vremenom razasulo ili je raznošeno, tako da je izgubio prvobitnu formu. Tumul je orijentiran dužom osi istok-zapad u dužini od oko 15 m, a visok je do 1.5 m. Na njegovom zapadnom rubu nalaze se dva stećka, od kojih je jedan spomenik br. 7 (ukrašena ploča sa polomljenom krstačom koja leži sjeverno do ploče). Paralelno sa ovim stećkom, južno od njega je ploča bez ukrasa. .

Tumul br. 2 se nalazi na južnom rubu dijela nekropole zvanom “Glavica”, i paralelan je sa tumulom br. 1. Također je djelimično razasut a pruža se dužom osi u pravcu sjever-jug. Dugačak je 15 m, a visok oko 1.5 m. Na njemu nema spomenika.

Tumul br. 3 je sačuvao donekle svoj prvobitni oblik, promjera oko 10, a visine oko 1,5 m. Smješten je južno od tumula br. 2 i paralelan je sa njim.

Na krajnjem jugu nekropole nalaze se tumuli br. 4 i 5. Tumul br. 4 je uz stari put kroz nekropolu, a br. 5 uz noviju širu cestu.

Tumul br. 4 je skoro potpuno razasut jer je na njega postavljeno 12 stećaka sa pripadajućim grobovima. Okolo stećaka i uz tumul je svagdje razbacano pripadajuće mu kamenje. Na njegovom tlu ima mnogo raslinja što upućuje na zaključak da je on skroz raznesen, a poznaje se i krug kojim su obilježeni rubovi tumula. U centru tumula je stećak br. 21 (ukrašeni sljemenjak sa postoljem). Uz njega su na sjevernoj i južnoj strani dva ukrašena spomenika označena kao br. 20 i 22. To je centralna grupa. Oko nje je krstasto položeno, od centra prema sve 4 strane, ostalih 9 spomenika, od kojih je br. 24 u blizini centralne grupe također ukrašen.

Tumul br. 5 je visoka kamena gromila, promjera oko 15 m, visine oko 6 m. Na jednoj polovini je sa vrha djelimično skinuto kamenje. Bez stećaka.

            Tek bi se iskopavanjem moglo ustanoviti u kojem su prahistorijskom periodu ovi tumuli nastali, ali analogno situaciji u ostaloj Hercegovini, vjerojatno tokom bronzanog ili željeznog doba tj. tokom II i i milenija prije naše ere.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Nekropole stećaka Hodovo, Stolac, nalaze se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 602.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

- Nekropola je obiđena i obrađena od strane Šefika Bešlagića ranih 60-tih godina 20. vijeka, a materijal je objavljen 1970. godine.

-konzervatorski radovi na nekropoli nisu obavljani.

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, 19.06. 2006. primijećeno je nekoliko spomenika zaraslo u žbunje. Inače, žbunje se nalazi po čitavom lokalitetu. Rubovi tumula su obrasli nešto višim drvećem i grmljem. Pristup nekropoli je lagan sa ceste Hodovo-Dabrica.

6.  Specifični rizici kojima je spomenik izložen

- Prirodni faktori, uglavnom klimatski

- Neodržavanje – bujanje vegetacije

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br.33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A) Vremensko određenje

B) Historijska vrijednost

C) Umjetnička i estetska vrijednost

i. Kvalitet obrade

iii. Proporcije

v. Vrijednost detalja

D) Čitljivost

i.Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima

iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

E) Simbolička vrijednost

i. Ontološka vrijednost

ii. Sakralna vrijednost

iii. Tradicionalna vrijednost

F) Ambijentalna vrijednost

iii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

G) Izvornost

i. Oblik i dizajn

ii. Materijal i sadržaj

iii. Namjena i upotreba

iv. Tradicija i tehnike i

vi. Duh i osjećanja)

H) Jedinstvenost i reprezentativnost

i. Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- zemljišnoknjižni izvadak,

- fotodokumentacija Komisije sa terena, od 19.06.2006.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

1950. Benac, Alojz, Radimlja, Zemaljski muzej u Sarajevu, Sarajevo, 1950.

1956. Hrabak, Bogumil, O hercegovačkim vlaškim katunima prema poslovnoj knjizi dubrovčanina Dživana Pripčinovića, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija, sveska XI, Istorija i etnografija, Sarajevo, 1956., 29-39.

1962. Vego, Marko, „Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine”, Glasnik Zemaljskog muzeja, (Arheologija), nova serija, sveska XVII/1962., Sarajevo, 1962., 191-243.

1964. Vego Marko, Zbornik srednjovjekovnih natpisa iz Bosne i Hercegovine II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1964.

1964. Wenzel, Marian, Ukrasni motivi na stećcima, IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1964.

1967. Bešlagić, Šefik, „Novopronađeni natpisi na stećcima”, Naše starine XI, Sarajevo, 1967.,133-148.

1970. Bešlagić, Šefik, „Stećci Hodova”, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163.

1974. Filipović, Nedim, „Vlasi i uspostava timrskog sistema u Hercegovini”, Godišnjak knjiga II, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 10, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1974.,127-222.