početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Šantića vila u Borcima, mjesto i ostaci historijske građevine

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

"Službeni glasnik BiH", broj 90/06.


 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 14. do 20. marta 2006. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Mjesto i ostaci historijske građevine – Šantića vila u Borcima kod Konjica proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 2275 i 2276 (novi premjer), posjedovni list broj 322, k.o. Borci, općina Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/02 i 27/02).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije za zaštitu i konzervaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite, koje se odnose na prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:

-          objekat će biti rekonstruiran u njegovo izvorno stanje, u skladu sa tehničkom dokumentacijom, koja je sastavni dio ove odluke, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

-          prije početka radova na rekonstrukciji, preostali sačuvani dijelovi objekta bit će konzervirani;

-          prilikom radova rekonstrukcije i restauracije objekta, neophodno je sačuvati izvorni izgled objekta;

-          nedostajuće dijelove rekonstruirati u izvornom obliku, iste veličine, od istog ili istovrsnog materijala, na osnovi dokumentacije o izvornom obliku;

-          objekat se može koristiti u stambene, zdravstvene, obrazovne i kulturne svrhe.

 

U cilju zaštite i osiguranja uvjeta za rekonstrukciju i restauraciju objekta, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          unutrašnje čišćenje objekta od urušenog materijala;

-          ispitivanje i statička analiza konstruktivnih dijelova objekta;

-          zaštita objekta od negativnih vanjskih utjecaja.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II-V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

                                                                                     

Broj: 06.2-02-738/03-4              

15. mart 2006. godine                                                        

Konjic  

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

 

Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 2, stava 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacinalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Komisija je primila peticiju od strane Općine Konjic dana 7. aprila 2003. godine. U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V, Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

       

II - PRETHODNI POSTUPAK

 

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i posjedovni list),

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Konjic se nalazi na putu koji povezuje Sarajevo i Mostar, i dalje za Jadransko more. Konjic je udaljen 60 km od Sarajeva. Smješten je u kotlini, uz samu rijeku Neretvu, okružen visokim planinama: Prenj (2102 m), Bjelašnica (2067 m) i Bitovinja (1744 m). Osim ovih prirodnih ljepota, u općini Konjic se nalazi Jablaničko i Boračko jezero.

Boračko jezero se nalazi u podnožju planine Prenj, na njegovoj sjeveroistočnoj strani, na nadmorskoj visini od 405 m. Spada u jedno od najljepših prirodnih jezera u Bosni i Hercegovini. Boračko jezero je poznato izletišti i ljetovalište. Od Konjica je udaljeno 21 km. Do jezera se dolazi krivudavom asfaltnom cestom kroz živopisne planinske predjele. Boračko jezero ima oblik elipse, dugačko je 786 m, široko 502 m, a njegova dubina iznosi i do 14 m.

Njegova okolina ima gusti komleks četinarske i listopadne šume. U selu Borci, na  proplanaku obraslom gustom četinarskom šumom, sa pogledom na Boračko jezero, smješten je objekat Vila Šantića.

Vila Šantića se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. br. 2275 i 2276 (novi premjer), k.o. Borci, broj posjedovnog lista 322, općina Konjic.

Glavni ulaz u objekat ostvaren je sa zapadne strane, sa prilaznog puta koji vodi za selo Borci.

Historijski podaci

Poglavar Bosne i Hercegovine, barun Benko, je 1902. godine sagradio vilu na Borcima. Barun Benko je često boravio u toj vili, dolazeći sa društvom u lov na Prenj. Nakon osam godina, 1910. godine, je prodao vilu porodici Šantić. Poznati pjesnik Aleksa Šantić(1) se nastanio u vili na Borcima 1913. godine, kada je bio protjeran iz Mostara od strane austrougarske vlasti zbog svojih rodoljubivih pjesama.

Kako je bio dobar prijatelj, a i u rodbinskoj vezi sa Šantićima, i književnik Svetozar Ćorović je jedno vrijeme boravio u vili na Borcima.

Poslije I svjetskog rata, Aleksa Šantić je prodao vilu Domu zdravlja u Mostaru (Higijenskom zavodu).

Za vrijeme II svjetskog rata, u vili na Borcima je jedno vrijeme bila partizanska bolnica. Neprijateljska vojska je tada zapalila vilu.

Poslije II svjetskog rata, Ministarstvo šuma Bosne i Hercegovine je obnovilo vilu i pretvorilo je u šumsku kuću, koju su koristili za svoje potrebe.

Od 1931. godine, u Vili Šantića na Borcima, živio je akademski slikar Lazar Drljača(2), gdje je i umro 13. jula 1970. godine. Sahranjen je, po sopstvenoj želji, na proplanku kod vile Šantića. (Milić, 1985, str. 312)

Objekat Vila Šantića je u ratu 1992-1995. godine stradao usljed ratnih djelovanja, tako da su sada ostali samo dijelovi kamenih zidova.

                       

2. Opis dobra

Za vrijeme austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, pojavljuje se jedan novi tip zgrada za stanovanje koja se naziva vila. Bio je to slobodnostojeći objekat u vrtu, sa visokim drvećem i cvijećem. Stambeni objekat vila iz austrougarskog perioda odlikovao se bogatstvom izgleda, reprezentirajući svojim izgledom i sjajem bogatstvo vlasnika. U većini stanova sa više soba, jedna soba je bila opremljena kao salon, sa bogatom prostirkom, brušenim ogledalima, satenskim presvlakama i pozlatom na namještaju. (Spasojević, 1999, str. 25)

Stambeni objekat – Vila Šantića, tipolški odgovara austrougarskoj vili.

To je slobodnostojeći objekat, čiji se glavni ulaz nalazio na zapadnoj strani. Kasnije je otvoren i drugi ulaz na istočnoj strani. Osnova stambenog objekta Vile Šantića je pravougaonog oblika, čije vanjske dimenzije iznose dužine cca 11,65 m (zapadna strana) i 12,15 m (istočna strana), a širina iznosi cca 10,15 m.

Objekat je imao prizemlje, sprat i na jednom dijelu potkrovlje (zapadni dio objekta).

Osnovni konstruktivni elementi su kameni zidovi, čija debljina iznosi 55 cm. Zidovi su sa unutrašnje strane bili malterisani i bojeni.

Fasada je bila na nekim dijelovima (jugoistočna soba u prizemlju) izrađena od kamena, dok je prostorija koja se nalazila iznad ove na spratu objekta, sa vanjske strane bila obložena drvenom oblogom. Ostali zidovi fasade su bili obloženi eternit pločama sive boje.

Krov je bio četvorovodni, strmog nagiba, sa klasičnom drvenom konstrukcijom, a pokrov je bio izrađen od salonit ploča sive boje. Na dijelu potkrovlja (zapadni dio objekta) krov je bio prepušten preko visine potkrovlja i bio je prekriven salonit pločama.

Na osnovi uvida na terenu iz februara mjeseca 2006. godine, snimanja objekta i uzetih mjera prizemlja objekta, Vila Šantića se sastojala od sljedećih prostorija:

  1. hodnik,
  2. kuhinja,
  3. ostava,
  4. wc,
  5. kupatilo,
  6. jugozapadna soba,
  7. jugoistočna soba,
  8. sjeveroistočna soba.

Glavni ulaz u vilu nalazio se na zapadnoj strani, otprilike na sredini zapadnog fasadnog zida. Glavnim ulazom se ulazilo u prostor hodnika čije dimenzije su iznosile cca 4,40 X 2,15 m. Objekat je imao unutrašnje dvokrako stepenište, kojim se penjalo na sprat, a koje je bilo smješteno u prostoru ovog hodnika. Iz prostora hodnika (desno od vrata), ulazilo se u prostor  jugozapadne sobe, čije dimenzije su iznosile cca 4,40 X 4,10 m. Lijevo od ulaznih vrata ulazilo se u prostor koji je najvjerovatnije bila kuhinja, koja se nalazila na sjeverozapadnoj strani objekta. Njene dimenzije iznosile su cca 3,30 X 3,20 m. Pored kuhinje se nalazio prostor koji je korišten za ostavu, a njegove dimenzije su bile cca 2,00 X 1,30 m. Ispred ostave, lijevo od ulaznih vrata je bio wc, čije dimenzije su iznosile cca 1,30 X1,30 m.

Iz prostora hodnika, ravno se ulazilo u manji prostor predsoblja, iz kojeg se lijevo ulazilo u sjeveroistočnu sobu, koja je bila dimenzija cca 4,00 X 4,00 m. Ispred predsoblja se nalazio prostor koji je najvjerovatnije služio kao kupatilo, čije su dimenzija iznosile cca 2,60 X 1,85 m.

U prostoriji koja se nalazila na jugoistočnoj strani objekta, zid na južnoj strani prostorije je izvučen za cca 50 cm u odnosu na preostali dio fasade i izveden je u obliku trapeza. Dimenzije ove prostorije iznose cca 5,0 X 4,0 m. Na južnom zidu ove sobe su se nalazila tri velika prozora, a na istočnom jedan veliki prozor istih dimenzija. Prozori su se završavali polukružno, a njihove dimenzije su bile: visina cca 170 cm, a širina cca 75-100 cm. Iz ove prostorije se moglo izaći vani, jer je naknadno izgrađen ulaz.

Prema koncepciji prizemlja, možemo pretpostaviti kakav je bio raspored prostorija na spratu i potkrovlju. Dispozicija sprata je najvjerovatnije bila riješena na način kao i dispozicija prizemlja. Na spratu su bile četiri sobe u koje se, kao i u ostale prostorije, ulazilo iz hodnika. Kupatilo se nalazilo uz stepenište.

            Potkrovlje se najvjerovatnije sastojalo od dvije prostorije.

Osim ovog glavnog objekta Vile Šantića, na istom lokalitetu, u njegovoj neposrednoj blizini, se nalazio i pomoćni, prizemni objekat, koji sada ne postoji. Dimenzije tog objekta su bile 14,20 X 5,10 m (dimenzije uzete iz projekta iz 1927. godine, kojeg smo dobili od Arhiva BiH).

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Vila Šantića nije bila upisana u Registar zaštićenih spomenika.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Konzervatorsko-restauratorski radovi su vršeni, ali nemamo tačnih podataka, ko i kada je vršio te radove.

Prema tehničkoj dokumentaciji, koju smo dobili iz Arhiva Bosne i Hercegovine iz 1925-1927. godine, objekat Vila Šantića je imao dispoziciju različitu od ove koju smo mi snimili na licu mjesta, očito je da je vršena dogradnja objekta.

Naime, prvobitno je u prizemlju bilo tri prostorije kao i na spratu, s tim da je prostor današnje jugoistočne sobe bio terasa. Naknadno je izvršeno zatvaranje ove terase, tako da je dobijena po jedna prostorija u prizemlju i na spratu.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Objekat Vila Šantića je u vrlo lošem građevinskom stanju. Objekat je u ratu 1992-1995. godine stradao usljed ratnih djelovanja, tako da su do danas saučuvani samo dijelovi kamenih zidova. Krov i stolarija su potpuno uništeni, a enterijer objekta je urušen, tako da je nekim dijelovima objekta onemogućen pristup.

Usljed nepoduzimanja mjera preventivne zaštite i prodora oborinske vode unutar objekta, kao i uz nepovoljno djelovanje ostalih vremenskih utjecaja, došlo je do teških konstruktivnih oštećenja koja mogu prouzročiti daljnje urušavanje objekta:

-          kako objekat nema krova, zidovi su nezaštićeni od atmosferskih utjecaja i samim tim podložni daljnjem propadanju;

-          eternit ploče su otpale sa skoro kompletne fasade, tako da su kameni zidovi na čitavom  objektu izloženi vanjskim utjecajima;

-          stolarije nedostaje ili je potpuno uništena i samo su na nekim mjestima vidljivi štokovi;

-          opao je malter sa skoro svih unutrašnjih zidova objekta;

-          u enterijeru je došlo do obrušavanja pojedinih dijelova kamenih zidova, tako da je onemogućen ulaz u objekat;

-          došlo do oštećenja skoro svih pregradnih zidova.

 

Mjesto gdje je bio grob Lazara Drljače sada je izbetonirano, a pored se nalazi panj na kome je nekada bila metalna ploča sa Drljačinim imenom.

 

6. Specifični rizici

-          prodor atmosferske vode na zidove;

-          pojava kapilarne vlage u donjim zonama zidova;

-          velika količina urušenog materijala u unutrašnjosti objekta.

 

III - ZAKLJUČAK

 

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, broj 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

            A)         Vremensko određenje

            B)         Historijska vrijednost

            C)         Umjetnička i estetska vrijednost

                                   i.  Kvalitet obrade

                                      iii. Proporcije

                                   iv. Kompozicija 

                                    vi. Vrijednost konstrukcije

            D)         Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

                                    iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

            G)        Izvornost                                  

                                   v. Položaj i smještaj u prostoru

 

Sastavni dijelovi ove odluke su:

 

-          kopija katastarskog plana i podaci o vlasništvu,

-          fotodokumentacija (snimljena od strane Komisije),

-          tehnička dokumentacija iz 1925-1927. godine, dobijena od Arhiva Bosne i Hercegovine.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,  korištena je sljedeća literatura:

 

1927.    Karanović, Milan, O tipovima kuća u Bosni, GZM, Sveska za historiju i etnografiju, Sarajevo, 1927.

 

1953.    Kreševljaković, Hamdija, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo, 1953, 1-45

 

1967.    Kadić, Muhamed, Starinska seoska kuća u BiH, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Veselin Masleša, Sarajevo, 1967.

 

1985.    Milić, dr. Ljubo, Neretva, Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Vran, Ljubuša, Raduša, Makljen, Crvanj, Priroda, čovjek, istorija, Mostar, 1985.

       

1990.    Mulić, Jusuf, Konjic i njegova okolina u vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), Konjic, 1990.

 

1991.    Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela II, IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1991.

 

1999.    Spasojević, Borislav, Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu, Rabic, Sarajevo, 1999.

 

(1) Aleksa Šantić je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Rođen je 1868. godine u Mostaru, gdje je proveo veći dio svog života. Rođen je u trgovačkoj porodici, studirao je trgovačke škole u Trstu i Ljubljani pa se nakon završenog školovanja vratio u Mostar.

Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine, kada su nastale njegove najljepše pjesme. Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod. Rodoljubivu poeziju je napisao u knjizi "Moja otadžbina". U nekim od svojih najpotresnijih pjesama Šantić piše o patnji onih koji zauvijek napuštaju domovinu i odlaze u tuđi svijet, "Ostajte ovdje" i "Hljeb". Šantićeva ljubavna poezija razvila se pod jakim utjecajem bosanske sevdalinke. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašča i behara, hamama, šadrvana,... Takva je pjesma "Emina". U njegovim ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja koja prerasta u tugu zbog neostvarene ljubavi.

Osim pisanjem pjesama, Šantić se bavio i kulturno-političkim radom. Tako je, zajedno sa Svetozarom Ćorovićem, 1896. godine, osnovao srpski nacionalni list "Zora".

Umro je 2. februara 1924. godine u rodnom Mostaru od tada neizlječive bolesti, tuberkuloze.

(2) Lazar Drljača je veliki bosanskohercegovački slikar. Poznat je po svojim slikama i svom neobičnom načinu života, bio je individualac i čovjek prirode. Rođen 1882. godine u selu Blatna kod Bosanske Krupe. U Sarajevu je završio bravarski zanat i tehničku školu. Studirao je arhitekturu i likovnu akademiju u Beču, a živio je i radio u Parizu. Izlagao je po čitavoj Evropi. Od 1931. godine odlučuje da živi na Boračkom jezeru i od tada živi u Šantićevoj vili na Borcima, sa prekidom za vrijeme II svjetskog rata. Lazar Drljača je umro 13. jula 1970. godine. Sahranjen je po njegovoj želji, na proplanku kod vile Šantća, u samoći planine Prenj.

 

 

 

 

 

 

 

 

 



Šantića vila u Borcima, mjesto i ostaci historijske građevineŠantića vila, arhivska fotografijaOstaci Šantića vileOstaci Šantića vile
Ostaci Šantića vilePogled sa lokacijeOkruženje Šantića vileOstaci Šantića vile - detalj
Unutrašnjost vile   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: