Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 12/09.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 14. do 20. ožujka 2006. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Povijesna građevina – Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci, općina Kakanj, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik obuhvaća prostor označen kao k.č. 5/156 (stari premjer) što odgovara k.č. 167 (novi premjer), zk. uložak broj 88, posjedovni list broj 91/02 k.o. Kraljeva Sutjeska, općina Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

U svrhu trajne zaštite nacionalnoga spomenika, na prostoru koji je definiran u točki I. stav 2. ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          dopušteni su samo konzervatorsko-restauratorski radovi, i radovi kojima je za cilj prezentiranje spomenika, uz suglasnost federalnoga ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-          zabranjuje se podizanje reklamnih tijela, oglasa i oznaka koje narušavaju i izgled objekta i okolnog ambijenta.

Utvrđuje se zaštitni pojas koji obuhvaća prostor susjednih parcela označenih kao k.č. 164, 166, 168 i 170. U tom pojasu primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          zabranjena je izgradnja novih objekata koji svojim izgledom, proporcijom, gabaritom i koloritom mogu ugroziti nacionalni spomenik, odnosno izgradnja novih objekata čije su okomite i vodoravne dimenzije veće od dimenzija postojećih objekata;

-          zabranjeno je odlaganje otpada.

IV.

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su oprečni odredbama ove odluke.

V.

Svatko a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI.

Ova odluka dostavit će se vlasniku nacionalnog spomenika, Vladi Federacije, federalnome ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskim tijelima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – V. ove odluke i nadležnome općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

VII.

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII.

Sukladno članku V., stavak 4. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX.

Danom donošenja ove odluke sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH” broj 33/02, „Službeni glasnik Republike Srpske” broj 79/02, „Službene novine Federacije BiH” broj 59/02 i „Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“ broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 289.

X.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku BiH”.

Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 02-02-43/03-2

15. ožujak 2006. godine

Konjic

Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljenog sukladno Aneksu 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno čl. V. i VI. Aneksa 8. Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Aneks 8.), kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovu statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika donijelo je odluku o stavljanju Kuće Ive Duspara u Kraljevoj Sutjesci na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 289.

Sukladno odredbama zakona, a na temelju članka V., Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra

-          sadašnje stanje i namjenu dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

Nacionalni spomenik je smješten u naselju Prijeko na desnoj obali rječice Trstivnica u dijelu u kojem je situirana čaršija sa ćepenecima. Na uzvisini, iznad čaršije nalazi se samostan sa crkvom. Obuhvata k.č. broj 5/156 (stari premjer) što odgovara k.č. br. 167 (novi premjer), zk. ul. br. 88, br. Posj. lista 91/02 k.o. Kraljeva Sutjeska, općina Kakanj, Federacija BiH, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

U kotlini rječice Trstivnice, nalazi se naselje Sutjeska (Sutiska, Kraljeva Sutjeska), značajno središte jednog od kulturnih krugova srednjovjekovne Bosne. Područje od današnjeg naselja Čatići prema Kraljevoj Sutjesci, pa i dalje, činilo je prostorni obuhvat srednjovjekovne župe Trstivnice.

Iako je ovo područje od prahistorije bilo nastanjeno, naselje Sutjeska spominje se prilično kasno. U starijim pisanim izvorima navode se podaci koji se odnose na širu lokaciju kraljevskog dvora (Trstivnica), ili ga pominju kao Banski dvor (Curia bani), jer su u istom, duže vremena boravili bosanski banovi Kotromanići, dok se naselje Sutjeska ne navodi. Ono se razvijalo uporedo sa vladarskim dvorom. Kao formirano naselje varoškog tipa (oppidum), spominje se u pisanim izvorima kasnog XIV. stoljeća i tretira se u određenom smislu, kao podgrađe kraljevskog grada Bobovca. U srednjovjekovnim ispravama ponekad se nazivalo Trstivnica, po istoimenoj rječici i župi. Naziv Sutjeska i danas označava naselje i cijelo područje sa okolnim, pripadajućim mu selima.

Krajem XIV. stoljeća, spominje se naselje pod nazivom Sutiska i Sutjeska izvor. Naselje Sutjeska, formiralo se i razvijalo uporedo sa vladarskim dvorom. U razvoju istog, jasno su izdiferencirane dvije prostorne cjeline u bliskoj funkcionalnoj vezi. Iako malen, stari dio današnjeg naselja Kraljeve Sutjeske, sačuvao je stare nazive kvartova. Po toponomastici, moguće je rekonstruirati srednjovjekovni raspored i sklop njegovih funkcionalnih cjelina.

Naselje se formiralo na prostoru obiju obala Trstivnice. Na lijevoj obali situiran je najstariji dio - Varoš, a na desnoj je Prijeko - stambeno naselje, glavni i veći dio u kojem je situirana čaršija.

U stambenom dijelu nekadašnjeg srednjovjekovnog naselja, od stare tradicionalne arhitekture malo je ostalo sačuvano. Samo nekoliko stambenih objekata i starih drvenih dućana.

Lijep primjer tradicionalnog tipa stambene arhitekture jeste stara kuća familije Dusper, situirana u Prijekom.

Familija Dusper porijeklom nije starosjedilačka (starinci) u ovom kraju. Porijeklom su iz Rakitnog u Dalmaciji. Po riječima kćerke Ive Duspera, Ljerke Dusper, u Sutjesku su doselili iz Duboštice (vjerojatno krajem XVIII. - početkom XIX. stoljeća).

Ova obiteljska kuća, građena je etapno. Izgradio ju je Ivo Dusper, pradjed današnjih živih nasljednika, vjerojatno u prvoj polovini XIX. stoljeća(1). Vremenom, kuća je sukcesivno dograđivana i proširena (kat i drugi dijelovi). Danas, živi potomci stare sutješke familije Dusper Ljerka, Ive; Tuša-Dusper i Marijan, Franje Duspera.

2. Opis dobra

Kuća Ive Duspera po vremenu nastanka i po lokaciji pripada tipu tradicionalne kuće iz osmanskog perioda. Izgrađena je od lokalnog materijala, kamena, drveta i ćerpiča.

Kuća je rad domaćih majstora. Sastoji se od prizemlja, prvog kata i tavanske prostorije. Natkrivena je visokim strmim četverovodnim krovom pokrivenim šindrom. Sa sjeverne strane, na nivou tavanske etaže, iz ravni krova izlazi veranda drvene konstrukcije natkrivena posebnim krovom.

Prizemlje objekta je nepravilne osnove 713/704 x 736/800 cm.

U prizemlju se nalazi natkriveni ulazni trijem i gospodarske prostorije: kuhinja i 4 ostave. Lijevo od ulaza u kuhinju, nalazi se ostava za namirnice, s druge strane kuće dvije otvorene ostave za odlaganje drva i jedna zatvorena ostava smještena ispod stepenica.

Na katu se, duž sjeverne i južne strane objekta nalaze natkrivene otvorene verande, preko kojih se pristupa prostorijama kata: 3 sobe i 1 ostava. Drvenim zatvorenim stepenicama sa sjeverne strane objekta, iz prizemlja se izlazi na verandu, dužine 7,19 m i širine 1,10 - 1,20 m, izgrađenu u drvetu, sa stupcima spojenim lukovima, sa koje se ulazi u prostoriju zvanu „dimluk“. U dimluku je sačuvano originalno ognjište. Iz dimluka, koji je u ovom objektu imao i funkciju hola, vode vrata u manju ostavu i u dvije sobe. U većoj sobi je i do danas sačuvana zemljana peć sa šarenim glinenim lončićima. Sa južne strane objekta, iz prostora dimluka izlazi se na manju verandu s koje vode drvene stepenice u bašču. Jedan dio ove verande je naknadno zatvoren i služi kao ostava.

Sa razine kata se preko drvenih stepenica pristupa tavanskoj etaži, preko natkrivene otvorene verande. Ova veranda je drvene konstrukcije, nepravilne oktogonalne osnove. Na uglovima oktogona nalaze se drveni stupovi na koje se oslanja šatorasti krov iznad verande. U donjoj zoni, između stupova nalazi se drvena ograda, a u gornjoj zoni drveni lukovi. Iz prostora verande ulazi se u dvije veće sobe. Između soba, prostor iznad dimluka je otvoren i služio je za sušenje mesa.

Stolarija u kući je manjih dimenzija, različita po veličini. Okov je od kovanog željeza.

Prozori su dupli dvostruki i svako krilo je podijeljeno u tri dijela. U prizemlju postoje demiri na prozorima. Vrata su puna, jednostavno ukrašena.

Zidovi prizemlja objekta su kameni, debljine 60-67 cm. Konstrukcija kata i potkrovlja je izvedena u bondruku, zid debljine 12 cm. Konstrukciju bondruka čine drvene grede 12 x 12 cm sa ispunom od ćerpiča. Konstrukcija krova je jednostavna, rogovi su presjeka 10/12 i dužine 6,55 m učepljeni u sljemenjaču kvadratnog presjeka 14/14. Rogovi su međusobno povezani jednostrukim kliještima dimenzija 5/10. Preko rogova pokucane su letve 5/10 na nepravilnom razmaku, a preko njih je postavljena drvena šindra. Krov se provjetrava preko dvije manje badže usječene uz samo sljeme krova. Konstrukcija badže iznad verande u potkrovlju je slična konstrukciji glavnog krova. Rogovi su manjih dimenzija 5/8 s tim da su s prednje strane krova učepljeni u sljemenjaču pravokutnog presjeka 8/10, preko kojih su pokucane letve dimenzija 3/5.

Međukatne konstrukcije su u od hrastovih tesanih greda kao i konstrukcija verandi.

Podovi su urađeni od široke daske slagane na sudar i fiksirane ekserima za konstrukciju. Stropovi su obrađeni šišom slaganom u utor grede koja nosi šišu. Strop sobe u tavanskom prostoru je malterisan.

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine br. 02-787-3/62 objekat je stavljen pod zaštitu države.

Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci upisana je na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 289.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

U 2002. godini započeli su radovi na restauraciji i konzervaciji pod rukovodstvom Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

            Rekonstrukcijom se morala izvršiti zamjena svih dotrajalih dijelova konstrukcije i ostalih elemenata. Krovna konstrukcija izložena je dimu sa ognjišta na katu koji se slobodno pušta u krov, te su svi elementi krova konzervirani. Krovni pokrivač - drvena šindra, zamijenjena je novom cijepanom šindrom. Usljed prokišnjavanja došlo je do truljenja, kako u konstrukciji stropova greda i šišeta, tako isto i na podovima, konstrukciji ograda na verandama. Najveća deformacija i propadanje konstatovano je na ulaznom trijemu, koji se morao u cjelini rekonstruirati. Također je stolarija - prozori, izloženi atmosferilijama, u cjelini propala i zamijenjena novom izvedenom po uzoru na staru. Sve novoizvedene drvene konstrukcije i krovni pokrivač morali su se zaštititi odgovarajućim premazima lanenim uljem sa dodatkom pigmenta.

Fasada od kamena je očišćena od cementnog šprica, nanesenog u ranijim intervencijama na objektu, i dersovana je krečnim malterom. Zidovi od ćerpiča i šepera popravljenu su malterima od gline, kako spolja, tako i u interijeru objekta. Završni premazi - bojenje vršilo se krečnim kazeinskim bojama.

Pri svim radovima koristili su se tradicionalni materijali i tehnike obrade.

            Po izvršenoj rekonstrukciji, vlasnik objekta Ljerka Tuša, rođ. Dusper, izvršila je opremanje objekta tradicionalnim namještajem i opremom i omogućila je posjetu zainteresiranima.

5. Sadašnje stanje dobra

-          Objekat se nalazi u dobrom građevinskom stanju;

-          Objekat ima vlasnika koji se brine o održavanju.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

B.         Povijesna vrijednost

C.         Umjetnička i estetska vrijednost

C. II.     Proporcije

C. IV.    Kompozicija

D.         Čitljivost

D. V.    Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

F.         Ambijentalna vrijednost

F. I.      Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

F. II.     Značenje u strukturi i slici grada

F. II.     Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja

Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          zk. izvadak, posjedovni list,

-          fotodokumentacija:

o        fotografija objekta – kuća sanirana vlastitim sredstvima,

o        fotografije Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, snimio Emir Softić.

-          grafički prilozi:

o        kopija katastarskog plana,

o        zk. Izvadak,

o        karton objekta Zavod za zaštitu spomenika.

-          Rješenje o zaštiti izdato od strane Zavoda za zaštitu spomenika.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja graditeljske cjeline Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

1973     Anđelić, Pavao, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Biblioteka Kulturno naslijeđe, „Veselin Masleša“ Sarajevo, 1973.

(1) izvor: Ljerka Dusper