početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Praistorijsko naselje i srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, arheološko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 39. stavak 1. i člana 40.a. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 18. prosinca 2015. godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama Odluke o proglašenju arheološkog područja – Srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, općina Tomislavgrad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

I.

U Odluci o proglašenju arheološkog područja – Srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, općina Tomislavgrad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“, br. 42/06, 48/13 i 42/14) u točki I. stavak 3. mijenja se i glasi:
“Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 2235/69, 2235/77 i 2235/78, k.o. Kongora, općina Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.“

II.

Točka III. mijenja se i glasi:
“S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u točki I. stavak 3. ove odluke utvrđuje se zona zaštite, čija je površina 14.037 m2. U tomu prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi čiji je cilj prezentacija spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i strukovni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije, te uz odobrenje nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju; - nije dopušteno čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata stećaka, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere kojima će biti spriječeno uklanjanje patine, kao i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen i na okoliš;
- područje predstavlja arheološki lokalitet, pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se rabiti u edukativne i kulturne svrhe;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas kojeg čini dio k.č. 2235/1, k.o. Kongora, određen sljedećim koordinatama: Y=6457752 X=4828432; Y=6457913 X=4828426; Y=6457910 X=4828216 i Y=6457746 X=4828216. U tomu prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
- obavljanje radova na infrastrukturi dozvoljeno je isključivo uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.“.

III.

Točka IV. mijenja se i glasi:
“Svi pokretni nalazi koji tijekom arheološkog istraživanja budu nađeni bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraživanja neophodno je strukovno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o sprovedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stavka 7. ove točke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tomu prezentirat će Povjerenstvu, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.“.

IV.

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ”Službenom glasniku BiH”.





Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.


Predsjedateljica Povjerenstva
Ljiljana Ševo



Broj: 05.2-2.5-90/15-4
16. prosinca 2015. godine
Sarajevo

______________________________________________________________

O b r a z l o ž e n j e

Odredbom članka 40.a točka d) Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (“Službeni glasnik BiH“, br. 4/03, 33/03, 31/06, 99/06, 53/11 i 89/15) utvrđeno je da Povjerenstvo može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, ako je potrebno dodatno precizirati mjere zaštite ili druge odredbe odluke. Izmjene i dopune odluke donose se na način i prema postupku propisanim za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj u periodu od 19. do 23.01.2006. godine donijelo Odluku o proglašenju arheološkog područja – Prapovijesno naselje i srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, Tomislavgrad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (”Službeni glasnik BiH”, broj 42/06, 48/13, 42/14). Odlukom Povjerenstva definirana je samo I. zona zaštite, koja zaprema površinu od 372 h 46 a 11 m². Zbog navedenog bilo je neophodno na katastarskoj i ortofoto podlozi definirati zonu zaštite i zaštitni pojas (buffer zonu), zbog čega se pristupilo izmjeni i dopuni navedene odluke, te je Povjerenstvo donijelo odluku kao u dispozitivu.
Tijekom vođenja postupka za izmjenu Odluke o proglašenju arheološkog područja – Prapovijesno naselje i srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, Tomislavgrad, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine izvršen je uvid u:
o podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije;
o uvid u sadašnje stanje dobra;
o kopiju katastarskog plana;
o zemljišno-knjižni izvadak.

Prema odredbi članka V. stavak 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 37. Poslovnika o radu Povjerenstva, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Povjerenstvo će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnositelju peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, strukovnim i znanstvenim institucijama, stručnjacima i znanstvenicima, kao i drugim zainteresiranim osobama da iznesu svoje stavove. Prema odredbi članka 40a. Poslovnika o radu Povjerenstva, postupak donošenja izmjena i dopuna odluka vrši se na način i u postupku propisanom za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom. Sukaldno tomu, Povjerenstvo je poduzelo sljedeće aktivnosti:
- Dopisom broj: 05.2-35.2-29/15-28 od 11.11.2015. godine, Povjerenstvo je zatražilo dostavljanje dokumentacije, napomena, sugestija i stavova vlasnika u vezi sa izmjenom i dopunom Odluke za arheološko područje – Srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, općina Tomislavgrad, od: Općina Tomislavgrad (Načelnik, Služba za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina); Federalno ministarstvo prostornog uređenja; Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
- Dopisom broj: 05.2-12.13-21/14-29 od 23.10.2015. godine Povjerenstvo je zatražilo da se izvrši uvid stanja na terenu i na licu mjesta definira površina zone zaštite za predmetno dobro.
- Dana 16.06.2014. godine izvršena je opservacija na terenu i koordinatama je određena površina zone zaštite.

Do donošenja odluke, Povjerenstvu je dostavljena sljedeća dokumentacija:
o Dopisom broj: 1415/14 od 15.09.2014. godine Služba za geodetske poslove i imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina, općine Tomislavgrad, zatražila je cijapanje parcele označene kao k.č. 2235/1, k.o. Kongora;
o dana 25.09.2015. godine, Služba za geodetske poslove i imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina, općine Tomislavgrad putem e-maila je dostavila skicu novoformiranih parcela nastalih cijepanjem i definiranjem koordinatama na terenu. Parcele su označene kao k.č. broj 2235/77 i 2235/78, Posjedovni list broj 421 k.o. Selište, upisane su u zk. uložak broj 882 k.o. SP_Kongora.


_____________________________________________________________________________

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 42/06

 

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 19. do 23. siječnja 2006. godine, donijelo je

 

O D L U K U

 

I.

 

Arheološko područje – Srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja, općina Tomislavgrad, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik čini nekropola sa 64 stećka.

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao dio k.č. br. 2235/1, upisan u z.k. uložak br. 54, k.o. Kongora, općina Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se sljedeće:

Prva zona zaštite obuhvata prostor definiran u točki I. stavak 3. ove odluke. U toj zoni dopušteni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-     prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe.

Utvrđuje se zaštitni pojas  širine 500 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U tom prostoru utvrđuje se sljedeće:

-     nije dopuštena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoliša utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik,

-     nije dopušteno odlaganje otpada.

 

            Vlada Federacije je posebno dužna osigurati provedbu  sljedećih mjera:

-     arheološko istraživanje potencijalnog arheološkog nalazišta iz prapovijesnog perioda;

-     čišćenje stećaka od lišaja i mahovine;

-     sanaciju napuklih stećaka;

-     izradu i provedbu programa prezentacije nacionalnog spomenika.

 

IV.

 

            Svi pokretni nalazi, koji budu nađeni u toku arheološkog istraživanja, bit će pohranjeni u najbližem muzeju ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

             Iznošenje pokretnih nalaza iz Bosne i Hercegovine, koji u toku arheološkog istraživanja budu pronađeni na lokalitetu, nije dopušteno.  Iznimno, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome će prezentirati Povjerenstvu, koje može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog izvoženja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.

            Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.

 

V.

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

VI.

 

Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II. – VI. ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX.

 

 

Prema članku V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

X.

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom  glasniku BiH».

 

           Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 05.1-2-282/05-3

20. siječnja 2006. godine

Jajce

 

Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

 

Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 2., stavka 1., “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», br. 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Stručni kolegij Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu poslao je dana 24.listopada 2005. godine prijedlog/peticiju za proglašenje povijesnog područja – Srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

       

II - PRETHODNI POSTUPAK

 

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen je uvid u:

  • dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
  • podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
  • povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

            Nekropola Barzonja je udaljena od Blidinjskog jezera oko 1000 m, prema zapadu. Nekropola se nalazi u prirodnom ambijentu, sa lijepim pogledom na jezero i okolna uzvišenja. Osim makadamskog puta koji nekropolu dijeli na južni i sjeverni dio i obližnjih niskih kamenih ograda, u neposrednoj blizini nema nikakve gradnje.

Povijesni podaci

Visoravan uz Blidinjsko jezero, sa pašnjacima i poljoprivrednim površinama, i planinski masivi sa bujnom vegetacijom, obilje kamene i drvene građe, bogatstvo divljači i brojna vrela pružali su relativno povoljne pretpostavke za rano naseljavanje područja.

Sustavnih arheoloških istraživanja na ovom prostoru nije bilo.  Arheološkom metodologijom ubicirano je ili pretpostavljeno postojanje svega tridesetak nalazišta  za koja se saznanja temelje isključivo na slučajnim nalazima ili rezultatima rekognosciranja. Na lokalitetu Barzonja su pronađeni tragovi otvorenog prapovijesnog naselja(1).Na lokalitetu Podjelinak  je prapovijesna gradina, naselje malih dimenzija (50X25 m), a pronađeni su komadići zemljanih posuda i žrvnjeva, najvjerojatnije iz bronzanog i željeznog doba. Na lokalitetu Sesaruša, ostaci prapovijesne gradine (85X85 m) i rimske utvrde obilovali su arheološkim materijalom koji upućuje na bronzano, željezno i rimsko doba

Kamene gomile su registrirane na lokalitetima Hrbine-Risovac, od kojih je najistaknutija Zmijska gomila (2) i Marića greblje-Risovac-Lokve(3).

Slučajni nalazi novca, dvije grčke drahme Dyrrachiuma (229. – 100. godine p.n.e.) i drahma Apolonije (229. – 100. godine p.n.e.) sa nalazišta Bare svjedoče o robnonovčanom gospodarstvu krajem željeznog doba.

Na nalazištu Bare je pronađen rimski novac Galijena (253.-268.) i Aurelijana (270.-275.)(4). Osim ovog novca i tragova prisustva Rimljana na prapovijesnim gradinama, kao i pretpostavki da su ovuda prolazile rimske komunikacije, do danas nema poznatih antičkih spomenika.

Povijesni podaci o ovom kraju u srednjovjekovnom periodu vrlo su oskudni. Blidinje je pripadalo kotaru Drežnica koji je bio u sastavu župe Večerići (Večenike) u Humskoj zemlji. (Anđelić, T., 2005., 417.)

Od 1325. godine Blidinje je u sklopu Bosne kojom je upravljala loza Kotromanića. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim Humom, pripalo je ugarskom kralju Ljudevitu (Ludoviku I.), kao miraz njegove žene Jelisavete, kćerke Stjepana Kotromanića. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne bosanske države u kojemu se zadržalo bar do 1463. godine.

U pisanim izvorima područje Blidinja se spominje pod nazivom Polja, ponekad Planina.

Za vrijeme vladavine Tvrtka I. Kotromanića u Drežnici je živio bosanski plemić Mastan Bubanjić. Spominje se kao svjedok u kraljevskim poveljama iz 1354. i 1355. godine. U 14. stoljeću na Blidinju je imao svoje imanje - Masnu Luku, gdje se zajedno sa svojim sinovima bavio stočarstvom. O njemu govori natpis iz 14. stoljeća u bosanskoj ćirilici, uklesan u živoj stijeni, u Donjoj Drežnici.

O naseljavanju ovih krajeva u srednjovjekovnom periodu svjedoče nekropole sa stećcima. Stećci se mogu okvirno datirati u drugu polovicu 14. stoljeća i 15. stoljeće. (Bešlagić, Š., 1955., 70.)

 

2. Opis dobra

Nekropola sa stećcima je presječena na dva dijela starim makadamskim putom koji vodi prema Svinjači. Stećci su podijeljeni u tri grupe. Jednu grupu čini deset stećaka lociranih na uzvišenju u krajnjem, južnom dijelu nekropole. Druga grupa zauzima središnji, zapadni dio nekropole i prostire se uz put.  Najveći broj stećaka (ukupno 49) nalazi se sjeverno od puta.

Nekropola se sastoji od ukupno 64 stećka(5). Od toga 3 su sljemenjaka, 16 je sanduka i 45 ploča. U neposrednoj blizini je nekoliko dislociranih stećaka ili fragmenata koji su iskorišteni u kamenim ogradama. Jedanaest stećaka je ukrašeno.

Stećak br. 1 (dimenzija 190x80x130 cm) je visoki sanduk, orijentiran u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Ukrašen je, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi o kakvim se motivima radi. Reljefni prikaz je ispran i oštećen, usljed djelovanja atmosferilija i biljnih organizama.

Stećak br. 2 je manja ploča bez ukrasa.

Stećak br. 3 je sljemenjak, oštećen i bez ukrasa.

Stećak br. 4 je sanduk, prevaljen.

Stećak br. 5 je sanduk, prevaljen i utonuo.

Stećak br. 6 je sanduk.

Stećak br. 7 (dimenzija 148x65x15 cm) je ploča, ukrašena; plastično je prikazan križ.

Stećci br. 8, 9 i 10 su ploče, utonule, bez ukrasa.

Stećak br. 11 je usamljeni sljemenjak, udaljen 56 m od prve grupe stećaka. Prevaljen je i djelomično utonuo. Nema ukrasa.

Stećci br. 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18 su utonule ploče bez ukrasa. Stećak br. 17 je ispucao.

Stećak br. 19 je sanduk, ispucao.

Stećak br. 20 je ploča bez ukrasa.

Stećak br. 21 (dimenzija 154x62x60 cm) je sanduk, ukrašen. Motiv je stilizirani križ-rozeta.

Stećak br. 22 je ploča bez ukrasa, ispucala.

Stećak br. 23 je manja ploča, utonula.

Stećak br. 24 (dimenzija 180x87x36 cm) je ukrašena ploča. Motiv je plastično prikazan pravougaonik na gornjoj plohi.

Stećci br. 25, 26, 27 i 28 su utonule ploče, bez ukrasa.

Stećak br. 29 je sanduk, bez ukrasa.

Stećci br. 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38 i 39 su utonule i oštećene ploče.

Stećak br. 40 (dimenzija 140x70x68 cm) je sanduk, ukrašen. Na gornjoj plohi je plastično prikazan križ čiji se gornji i donji krakovi račvaju.

Stećak br. 41 je ploča, utonula.

Stećak br. 42 je ploča, utonula i oštećena.

Stećak br. 43 (dimenzija 170 x 62 x 100 cm) je visoki sanduk, prevaljen na bočnu stranu. Gornja ploha je ukrašena, a motiv je antropomorfni križ.

Stećak br. 44 je ploča, oštećena.

Stećak br. 45 je sanduk, utonuo.

Stećak br. 46 je ploča, utonula.

Stećak br. 47 je sanduk, prevaljen i oštećen.

Stećak br. 48 je sanduk, prevaljen.

Stećak br. 49 je ploča, utonula.

Stećak br. 50 (dimenzija 170x120x30 cm) je ploča, ukrašena, ali teško oštećena. Na istočnoj bočnoj strani je vidljiva plastično izvedena vrpca.

Stećak br. 51 je ploča, utonula.

Stećci br. 52, 53 i 54 su sanduci, prevaljeni.

Stećak br. 55 (dimenzija 168x87x45 cm) je sanduk, ukrašen, ali veoma oštećen. Na južnoj bočnoj strani je plastično prikazano žensko kolo.

Stećci br. 56, 57, 58 i 59 su ploče, utonule.

Stećci pod brojem 60-64 nalaze se sa južne strane puta. Stećak br. 60 je ploča, utonula. Vidljiv dio gornje plohe (dimenzija 120x30 cm) je ukrašen. Motiv je plastično izvedena rozeta.Stećak br. 61 je sljemenjak sa postoljem (dimenzija 176x113x25 cm). Stećak je ukrašen, ali teško oštećen. Sačuvani su samo dijelovi reljefa na gornjoj i zapadnoj bočnoj plohi. Na gornjoj plohi se vidi dio štita, a na bočnoj stiliziran križ. Stećci br. 62. i 63 su ploče, utonule. Stećak br. 64 (dimenzija 220x175x42 cm) je ukrašena ploča. Na gornjoj plohi je izvedena bordura sa spiralama, širine 12 cm.

Između stećaka i istočno od nekropole, metodom rekognosciranja, pronađeni su tragovi otvorenog prapovijesnog naselja. (P. Oreč, 1978.)  

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Nema podataka o prethodnoj zakonskoj zaštiti.

Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na temelju gore navedene peticije.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi 

Do danas nisu vršeni nikakvi konzervatorsko-restauratorski radovi na stećcima nekropole Barzonja.

Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, pripremili su "Studiju o uticaju šumarstva na biološki osjetljiva područja", sa specijalnim segmentom "Pojedinačni nacionalni parkovi i parkovi prirode: Prenj-Čvrsnica-Čabulja" koji obuhvata i područje Blidinja. Nekropola Barzonja se navodi kao važan kulturno-povijesni spomenik područja. Studijom nisu obuhvaćene posebne mjere zaštite.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, rujna 2005. godine, ustanovljeno je sljedeće: većina stećaka, naročito ploča, je utonulo. Nekoliko sanduka je prevrnuto.

Biljni organizmi  i atmosferilije su ozbiljno ugrozili stanje stećaka, što se posebno vidi na ukrašenim površinama. Desetak stećaka je ispucalo.

U neposrednoj blizini nema nikakve gradnje.

 

6. Specifični rizici kojima je spomenik izložen

Zbog dugogodišnjeg neodržavanja moglo bi doći do trajnog oštećenja dekoracije na spomenicima.

 

III - ZAKLJUČAK

 

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A) Vremensko određenje

B) Povijesna vrijednost

C) Umjetnička i estetska vrijednost

iv. Kompozicija  

v. Vrijednost detalja

G) Izvornost

i. Oblik i dizajn

ii. Materijal i sadržaj

v. Položaj i smještaj u prostoru

 

Sastavni dio ove odluke su:

-     kopija katastarskog plana,

-     zemljišnoknjižni izvadak,

-     grafički prilozi - plan nekropole, izradila J. Burnazović, suradnik za arheologiju u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika,

-     dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta: "Studija o uticaju šumarstva na biološki osjetljiva područja", sa specijalnim segmentom "Pojedinačni nacionalni parkovi i parkovi prirode: Prenj-Čvrsnica-Čabulja", koji obuhvata i područje Blidinja,

-     fotodokumentacija sa terena, rujan 2005. godine: br 1-1c, 7, 11, 12,19, 21, 24 -24c, 40, 40a, 50, 50a, 55-55b, 61-61d, 62, 63, 64-64c, pogled a-d, okolica, grupa stećaka.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

 

1959.    Bešlagić, Šefik, Stećci na Blidinju, Zagreb, 1959.

 

1971.    Bešlagić, Šefik, Stećci, kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971., 142.-143.

 

1978.    Oreč, Petar, Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude I Lištica), Glasnik Zemaljskog muzeja XXXII/1977., Sarajevo, 1978.,181.-291., 1.-10.

 

1982.    Bešlagić, Šefik, Stećci-kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982.

 

1988.    Grupa autora, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 3, Zemaljski Muzej u Sarajevu, Sarajevo, 1988.

 

2005.    Zbornik radova, Prvi međunarodni znanstveni simpozij Blidinje 2005. (16. rujna 2005. -17. rujna 2005.)

 

(1)  AL BiH, tom 3, 260.

(2)  AL BiH, tom 3, 216.

(3)  AL BiH, tom 3, 220.

(4)  AL BiH, tom 3, 260.

(5) Šefik Bešlagić je evidentirao 17 stećaka. Suradnik Komisije, Jasna Burnazović, je prilikom obilaska  i snimanja nekropole u rujnu 2005. godine zatekla 64 stećka.

 

 

 



Srednjovjekovna nekropola sa stećcima BarzonjaPlan nekropoleGrupa stećakaGrupa stećaka
Grupa stećakaStećak br.7Stećak br.21Stećak br.61
Stećak br.64   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: