početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Stari grad Vesela straža, historijsko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

"Službeni glasnik BiH", broj 42/06.


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39 stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 8. do 14. novembra 2005. godine donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Istorijsko područje – stari grad Vesela Straža, Opština Bugojno, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik čine ostaci temelja srednjovjekovnog utvrđenja i pokretni arheološki materijal.

            Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji označenoj kao k.č. broj 2191, upisanoj u zk. uložak broj 343, k.o. Vesela,  i  k.č. broj 2165, upisanoj u  zk. uložak broj 530, k.o. Crnice, Opština Bugojno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene shodno Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/02,  27/02 i 6/04).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se sljedeće:

Prva zona zaštite obuhvata prostor definisan u tački I stav 3 ove odluke. U toj zoni sprovode se sljedeće mjere zaštite:

  • dozvoljeni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju i radovi čiji je cilj prezentacija spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite nasljeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
  • prostor spomenika biće otvoren i dostupan javnosti, a može da se koristi u edukativne i kulturne svrhe;
  • obavljanje radova na infrastrukturi dozvoljeno je samo uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite.

Utvrđuje se zaštitni pojas  širine 100 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U tom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

  • nisu dozvoljene eksploatacija kamena, sječa šume i izgradnja objekata koji mogu da ugroze nacionalni spomenik.

Nije dozvoljeno odlaganje otpada ni u prvoj  zoni zaštite ni u zaštitnom pojasu.

            Vlada Federacije je dužna da obezbijedi sistematska arheološka istraživanja područja u budućnosti.

 

IV

 

            Svi pokretni nalazi koji budu nađeni u toku arheološkog istraživanja biće pohranjeni u najbližem muzeju ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentovani na odgovarajući način.

             Iznošenje pokretnih nalaza koji u toku arheološkog istraživanja budu pronađeni na lokalitetu iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.  Izuzetno, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentovaće Komisiji koja može da dozvoli privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uslovima za njegovo izvoženje, postupanje s njim u toku boravka van zemlje i njegov povratak u Bosnu i Hercegovinu.

            Nakon dostavljanja izvještaja o sprovedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

 

V

 

Stavljaju se van snage svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

VI

 

Svako a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII

 

Ova odluka dostaviće se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite  i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II-VI ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX

 

Shodno članu V stav 4 Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u «Službenom  glasniku BiH».

                                               

           Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 05.2-02-192/05-7

9. novembra 2005. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I – UVOD

 

Na osnovu Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene shodno Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2 stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» broj 33/02) sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje, i bez obzira na to da li je za navedeno dobro podnesen zahtjev.

Kolegijum Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu podnio je 8.7.2005. godine predlog/peticiju za proglašenje istorijskog područja – stari grad Vesela Straža iznad sela Vesele kod Bugojna nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4 Aneksa 8 i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

       

II - PRETHODNI POSTUPAK

           

           U postupku koji je prethodio donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

  • dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem sopstveniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvod),
  • podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru itd.,
  • istorijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Srednjovjekovno utvrđenje Vesela Straža nalazi se na stjenovitom izbrešku Kik (nadmorske visine 844 m), na dijelu dominantnog brda koje sa jugozapada  okružuje dio Skopskog polja iznad Bugojna. Smješteno je na uskoj prirodnoj kosi koja razdvaja Skopsko polje, s jedne, i prevoj Koprivnicu, sa druge strane. Grad je smješten na najvišoj koti te kose, tvoreći tako prepreku za prilaz gradu. Do spomenika je prokrčen šumski put.

Istorijski podaci

Manjim arheološkim istraživanjima izvršenim tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka na lokaciji starog grada Vesela Straža pronađena je praistorijska keramika, što govori da je ovdje zaista bila praistorijska gradina (Spaho, 1983, 36). 

Podaci o Veseloj Straži iz prve polovine 15. vijeka su oskudni i nepovezani. U nedovoljno sigurnom istorijskom podatku koji daje fra Nikola Lašvanin pominje se da su 1406. godine u Veseloj Straži postojali franjevački samostan i crkva. Prema Lašvaninovim podacima, tu je održan skup franjevačkog reda kome je prisustvovao bosanski kralj Ostoja (Jalimam, 2001, 373, nap. 23). U povelji bosanskog kralja Stjepana Tomaša iz 1446. godine, kom je potvrdio braći Dragišićima posjede, pominje se selo Gmići u Uskoplju za koje je utvrđeno da se nalazilo između Bugojna i Donjeg Vakufa. Pismom od 13.10.1450. godine kralj Tomaš se obratio mletačkoj vladi iz Vesele Straže (castra Veszela Straxa in comitatu Uschopya). Jedan dio župe Uskoplje bio je u posjedu bosanskih kraljeva, a drugi je bio pod vlašću hercega Stjepana (Dinić, 1978, 240). Dinić je smatrao da je Vesela Straža bila centar župe Uskoplje (Dinić, 1978, 240).  

            U drugoj polovini 15. vijeka Vesela Straža se pominje češće, i to u vezi sa prolaskom karavana i zadržavanjem trgovaca. Pod gradom su se ukrštali trgovački putevi iz srednje Dalmacije sa putevima koji su vodili iz dolina Vrbasa i Lašve. Put iz Splita vodio je preko Klisa, Sinja, Livanjskog polja i Kupresa u dolinu gornjeg Vrbasa u predio Uskoplja. Kod Vesele Straže skretao je prema centralnoj rudarskoj oblasti. Jedan dubrovački trgovac je umro 1453. godine u Veseloj Straži. Ispod Vesele Straže 1456. godine opljačkan je karavan dubrovačkih trgovaca koji je išao iz Fojnice noseći srebro. U pljačku su bili umiješani kraljev pisar Stjepan Milošević i knez Pavle Modrinić, koji se pominje i kao zapovjednik utvrđenja (Kovačević-Kojić, 1978, 126). Iz arhiva u gradovima Zadru i Splitu objavljena su imena devet ljudi porijeklom iz Vesele Straže koji su u tim gradovima obavljali trgovačke i slične poslove (Kovačević-Kojić, 1978, 126; Jalimam, 2001, 374, 377). Iz Vesele Straže je bio Juraj Gradomilić, koji je, kako je zabilježeno, 1455. godine učio graditeljsku i vajarsku vještinu u Splitu, u radionici poznatog renesansnog umjetnika Andrije Alešija.

Iz dubrovačkih obavještenja datih kralju Matiji Korvinu doznaje se da se Osmanlije 1456. i 1457. godine zadržavaju u župi Uskoplje ili u njenoj neposrednoj blizini. Padom Bosne sredinom 1463. godine pod osmansku vlast pala je i župa Uskoplje. Već u oktobru iste godine počela je protivofanziva madžarskih snaga i njihovih saveznika, među kojima je bio i Vladislav Hercegović, sin hercega Stjepana. On je oslobodio dio jugozapadne Bosne, Ramu, Uskoplje sa Veselom Stražom i Livno. Kralj Matija poklonio mu je navedene posjede 6.12.1463. godine. Podaci su nejasni sve do 1503. godine, kada je nahija Skoplje definitivno potpala pod osmansku vlast, a ne zna se tačno do kada je Vladislav Hercegović držao ove krajeve između 1463. i 1469. godine, kada je napustio Bosnu. U dubrovačkoj arhivi postoji podatak od 4. marta 1466. godine prema kome su dva Vlaha odveli slugu Mihoče Vukotića i predali ga Osmanlijama u Veseloj Straži (Jalimam, 2001, 378, nap. 69). U ugovoru između Madžara i Osmanlija 1503. godine Vesela Straža pripala je definitivno Osmanskom Carstvu. U vakufnami Mustaj-bega Skenderpašića iz 1517. godine pominje se selo Vesela Straža. Utvrđenje se više ne pominje (Kemura, 1915, 596; Šabanović, 1982, 42, 126-128, 152).    

            U osmanskim izvorima selo Vesela, u podnožju starog grada, navodi se isključivo pod imenom Vesela Straža. U njemu je tokom 16. vijeka  popisano 100 do 111 kuća koje su plaćale porez. U selu je bio vakuf Mustaj-bega Skenderpašića.

 

2. Opis dobra

Prema stanju u kome je ovo utvrđenje zatečeno 2005. godine, vrlo je teško ustanoviti njegovu pravu osnovu bez arheoloških istraživanja ili dokumentacije sa manjih iskopavanja preduzetih početkom osamdesetih godina 20. vijeka. Gradu se prilazilo sa istoka. Na toj strani je bio veliki jarak, širine oko 6 i dubine oko 8 metara. Utvrđenje se pruža u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Sjevernim dijelom je okrenuto prema Skopskom polju, a dio južne strane djelimično omeđuje pomenuti jarak. Visinska razlika između platoa i kraja bedema na sjeverozapadu iznosi otprilike 3,5 metara. Oblik grada je uslovljen uskom kosom na koju je položen. Utvrđeno je da je postojala kula na Kiku, čiji se obrisi djelimično naziru na površini. Krajem 80. godina 19. vijeka sveštenik Čavić iz Bugojna je zapisao da se oko Velike kule nalazi ograda sa zidom debelim 2 m, te da se na kuli na ponekom mjestu vide puškarnice (Čavić, 1888, 193-194). Odnos glavne kule na Kiku prema ostalom dijelu utvrđenja nije potpuno jasan. Podaci iz sumarnog izvještaja o iskopavanjima iz 1983. godine djelimično se poklapaju sa današnjim stanjem na terenu. Sigurno je utvrđeno da se sjeverni bedem utvrđenja protezao na ivici strme kose u dužini od oko 50 m. On je zatvarao gotovo pravilni četvorougaoni prostor dužine 50 m i širine oko 10 m. Na krajnjem jugozapadnom uglu taj prostor je bio za polovinu uži (oko 5 m širine) i prema jugu se postepeno proširivao. Perimetralni bedemi i pregradni zid bili su debeli oko 0,95 m, a na pojedinim mjestima i do 1,15 m. Bedemi vire iz zemlje u visini od otprilike 0,50 m. Ovaj prostor utvrđenja bio je podijeljen pregradnim zidom na dva dijela: sjeverozapadni (24x10 m) i jugoistočni (20x10 m). Drugi jugoistočni dio oborskog prostora sada je gotovo razoren osim dijela sjevernog bedema. Zaravnjeni plato počinje već oko 4 m od tog pregradnog zida. Poslije intervencije kom je, kako izgleda, malo izmijenjen plato na kome se nalazila glavna kula nije jasna veza te kule sa opisanim prostorom. Sjeverni bedem može da se prati do samog zaravnjenog platoa na Kiku u dužini od 50 m. Da li je kula bila u sklopu bedemskih omotača, ili je bila isturena i odvojena jarkom od ostalog prostora utvrđenja, kako to piše u izvještaju iz 1983. godine, moći će se ustanoviti samo novim istraživanjima. U pomenutom izvještaju piše: “Napomenimo da je Kik, zapravo, najistureniji dio grada, odvojen od prirodne uske i strme kose na sjeveru jednim procijepom, nad kojim je bio vjerovatno drveni pokretni most povezujući ova dva dijela grada u jednu cjelinu” (Spaho, 1983. 36). Danas se sjeverni bedem spojio sa zaravnjenim platoom. Plato ima oblik nepravilnog višeugaonika čiji je promjer oko 16 m. Na njemu se raspoznaju djelimični tragovi sjevernog i zapadnog zida glavne kule. Nije poznato kakvu je osnovu imala kula, ali prema tragovima koji se danas naziru, vjerovatno je imala kvadratnu osnovu čije su stranice bile duge oko 10 m. Prije poravnanja platoa njeni temelji sa unutrašnje strane bili su vidljivi do visine od otprilike 1-1,70 m. Oni nisu virili iznad zemlje, nego su bili ukopani tako da se vidjelo dno kule. 

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

            U postupku koji je prethodio donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u akte o zaštiti dobra i utvrđeno:

Na osnovu zakonske odredbe, a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH broj 1461/50 od 28.10.1950. godine, temelji starog grada Vesela Straža, u Veseloj, Opština Bugojno, stavljeni su pod zaštitu države. U tom rješenju je zabilježeno da su se još početkom 20. vijeka vidjeli zidovi, a pedesetak godina nakon toga štite se samo „temelji starog grada Vesela Straža“. Rješenjem broj 02-867-3 od 18.4. 1962. godine upisan je u Registar nepokretnih spomenika kulture.

Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na osnovu navedene peticije.

U Prostornom planu BiH do 2000. godine uvršćen je kao spomenik III kategorije.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

            Tokom ranih osamdesetih godina 20. vijeka vršena su manja arheološka istraživanja u okviru projekta “Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac” autora prof. Fehima Spahe. Projekat je prijavio Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, a 1983. godine finansirala ga je Samoupravna interesna zajednica nauke Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Iskopavanja je vršio arheolog Đorđe Odavić.

            Konzervatorsko-restauratorski zahvati nisu vršeni.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom izvršenim na terenu u julu i septembru 2005. godine utvrđeno je sljedeće: ostaci temelja glavne kule naziru se na površini zaravnjenog platoa. U periodu  proljeće-ljeto 2004. godine za potrebe lokalnog aero-kluba poravnan je plato na kome je bio jugoistočni dio utvrđenja. Tako su zatrpani temelji kule. Pri ravnanju platoa mašinom velike količine kamenja su gurnute u jarak, a njegove strme stranice su ukošene radi lakšeg pristupa. Tom prilikom je do jarka prokrčen šumski put, tako da je sada olakšan pristup automobilima spomeniku.

 

6. Specifični rizici kojima je spomenik izložen

            Područje se koristi kao plato za polijetanje paraglajdera, što može da dovede do daljnjeg oštećenja spomenika. Takođe, postoje indicije da će se graditi turistički objekat u blizini ovog lokaliteta.   

 

III- ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.

Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A) Vremensko određenje

B) Istorijska vrijednost

 

Sastavni dio ove odluke su:

-     kopija katastarskog plana,

-     zemljišnoknjižni izvod,

-     Rješenje broj 02-867-3 od 18.4.1962. godine Zavoda za zaštitu spomenika kulture SRBiH o upisu spomenika u Registar nepokretnih spomenika,

-     projekat “Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac” autora prof. Fehima Spahe, Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983. Fotokopiju izvještaja o projektu Komisiji je ustupio Orijentalni institut u Sarajevu,

-     peticija Kolegijuma Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja u Sarajevu od 8.7.2005. godine,

-     informacija opštinske Službe za privredu, finansije i inspekcijski nadzor o skrnavljenju nacionalnog spomenika Vesela Straža, 7. juli 2005. godine,

-     dostavljanje podataka i dokumenata za graditeljsku cjelinu-stari grad Vesela Straža od Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bugojno, 20.7.2005. godine,

-     izvještaj,

-     foto-dokumentacija:

a)      Leona Čosića, Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bugojno, 5 fotografija snimljenih 11. jula 2005. god.,

b)      Leona Valente, istoričara iz Sarajeva, 3 fotografije unutrašnjosti kule,

c)     Lidije Fekeža, 21 fotografija lokaliteta.

 

Korišćena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH  korišćena je sljedeća literatura:

 

1888.  Čavić, pop M, Opština “Vesela straža”(selo), Dabro-bosanski   istočnik, godina II,  br.11 i 12,  Sarajevo, novembar-decembar 1888,  193-194.

 

1915.  Kemura, Sejfudin, Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, br. XXII, Sarajevo, 1910, 589-644.

 

1959.  Jireček, Josip, Trgovački drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Sarajevo, 1959.

 

1978.  Dinić, Mihailo, Zemlje hercega sv. Save u Srpske zemlje u srednjem vijeku, Beograd, 1978, 178-269.

 

1978. Kovačević-Kojić, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države,"Veselin Masleša", Sarajevo, 1978. 

 

1982.  Šabanović, Hazim, Bosanski pašaluk, "Svjetlost", Sarajevo, 1982.

 

1983.  Spaho, Fehim, “Uskoplje u srednjem vijeku i ranom turskom periodu sa posebnim osvrtom na utvrđene gradove Vesela Straža, Susjedgrad i Prusac”, Zavod za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983.

 

2001.  Jalimam, Salih, Srednjovjekovni grad Vesela Straža, prilozi za studiju, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Arheologija), n.s. sv. br. 48/49, 1996-2001, Sarajevo, 2001, 370-385.

 

 



Pogled na Veselu StražuPogled na BugojnoOstaci kule, 2004.Plato kule
Ostaci bedema oko oboraOstaci unutar obora  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: