Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 41/05.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 30. augusta do 2. septembra 2004. godine, donijela je

O D L U K U

I

            Historijska građevina – Cekovića kuća na Palama proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine  (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

             Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. 686 (novi premjer), što odgovara 745/33 (stari premjer), upisan u posjedovni list br. 184, k.o. Pale Grad, općina Pale,  Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02).

II

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i restauraciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke:

• dopušteno je izvođenje samo konzervatorsko-restauratorskih radova, kao i radova kojima je cilj prezentacija nacionalnog spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske;
• prilikom radova restauracije, konzervacije i prezentacije objekta, neophodno je sačuvati izvorni izgled objekta uz korištenje izvornih materijala, primjenjujući izvorne  metode obrade materijala i njihove ugradnje;
• zabrana odlaganja otpada.

            Utvrđuju se mjere hitne zaštite koje obuhvataju:

• sanaciju vodovodnih instalacija u kupatilu kuće;
• ispitati prisustvo kapilarne vlage i izvršiti zaštitu objekta od utjecaja kapilarne vlage;
• sanaciju oštećenih dijelova objekta;
• ukloniti privremene pregrade od kartona i panela u potkrovlju objekta;
• očistiti potkrovlje objekta od otpada;
• izvršiti restauraciju i konzervaciju drvenih elemenata, te zamjenu oštećenih dijelova.

IV

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i restauraciju.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02, «Službeni glasnik Republike Srpske», broj 79/02, «Službene novine Federacije BiH», broj 59/02 i «Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH», broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem  453.

X

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

Broj: 09-02-215/04-3

2. septembra 2004. godine                                                                       

Sarajevo                                                                                   

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.

Komisija u prethodnom sazivu donijela je odluku o stavljanju Cekovića kuće na Palama na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 453.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

• dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (posjedovni list i kopiju katastarskog plana),
• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
• historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

            Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1.  Podaci o dobru

Lokacija

            Historijska građevina,  Cekovića kuća na Palama, je smještena na lokaciji koja obuhvata k.č. 686, broj posjedovnog lista 184, vlasništvo Ceković, Risto, Petar(1) ; pravo raspolaganja 1/1; k.o. Pale Grad, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

            Pristup Cekovića kući je sa jugozapadne strane, iz Romanijske ulice.

            Duža osovina objekta je usmjerena jugozapad-sjeveroistok, sa glavnim ulazom na jugozapadne strani.                    

Historijski podaci

Sredinom XIX stoljeća Petar (Mije) Ceković se iz Bijelog Polja preselio u Sarajevo. Živio je kao podstanar kod dobrostojeće udovice Jovanke Hadžimarković (rođene Crnčević), koja je stanovala u sjevernom kraju čaršije, u Kraljevića sokaku. Jovanka je, po tadašnjem običajnom pravu, kao udovica, naslijedila trećinu imovine pokojnog muža i kupila kuću u Patkama.

Nakon izvjesnog vremena, Petar i Jovanka su sklopili brak. U braku su imali petero djece, dva sina i tri kćeri. Petar Ceković se bavio kolonijalnom trgovinom i kao trgovac često putovao do Carigrada, Rumelije, Dubrovnika, Beča, Splita, Trsta, Lajpciga, ...

Drugi Petrov i Jovankin sin, Risto, rođen je 1865. godine. Poput oca, i on se uspješno bavio trgovinom, trgujući robom sa istoka i sa zapada. U blizini stare pravoslavne crkve je zakupio magazu (skalište) i dućan. S obzirom da je posao počeo napredovati, Petar je 1901. godine kupio kuću od Stjepe Srškića na Varoši (danas Ulica Mula Mustafe Bašeskije br. 49). U ovoj kući je, prema istraživanjima primarne izvorne građe dr. Ibrahima Tepića, 19. oktobra 1858. godine otvorena Djevojačka škola Stake Skenderove.

            1902. godine Risto Ceković se oženio Vasilijom Đokić iz Mostara koja je potjecala iz ugledne građanske porodice. Risto se bavio trgovinom. Na Palama su između 1902. i 1915. godine sagradili kuću koja im je služila kao ljetnikovac.

1915. godine je umro Risto, tako da je tridesettrogodišnja Vasilija preuzela svu brigu oko djece.  Od šestero djece Riste i Vasilije, samo dvoje je dočekalo kraj II svjetskog rata, Petar, po zanimanju trgovac, i Milojka, stručna učiteljica.

Ni Petar ni Milojka nisu imali djece.

Gospođa Milojka Ceković je u periodu od 1984. godine pa do kraja svog života (1995. godine) Zemaljskom muzeju BiH poklonila 80 predmeta iz ostavštine svoje porodice. Predmeti su raspoređeni u zbirke: ženska građanska nošnja, muška i dječija nošnja, nakit i tekstilno pokućstvo (Bajić, 2003).

Neposredno prije početka rata u BiH 1992-1995. godine, gospođa Milojka je testamentom porodični ljetnikovac na Palama, zajedno sa svim namještajem, ostavila Mitropoliji Dabrobosanskoj.

2. Opis dobra

Kuća porodice Ceković na Palama je građena kao jednospratnica sa potkrovljem. Postavljena je na terenu sa izrazitim nagibom, te se na jugoistočnoj strani objekta nalaze gospodarski prostori u prizemlju. Poseban akcenat kući daje veranda u drvetu (trijem na stupovima), izvedena dužinom jugoistočne fasade.  Objekat ima osnovu u obliku pravilnog pravougaonika, dimenzija 20 x 11 m, odnosno 20 x 13 m, uključujući drvenu verandu.

Prizemlje objekta je masivno i građeno od kamena. Spratna konstrukcija je izvedena u bondruk sistemu sa ćerpićem kao ispunom.

Za izradu verande, glavnog i pomoćnog ulaznog trijema, stepeništa, međuspratne i krovne konstrukcije, je korišteno drvo. Međuspratnu i stropnu konstrukciju kuće čine drvene grede koje nose drveni pod sprata, dok je konstrukcija sa donje strane malterisana. Za pokrov dvovodnog krova je korišten crijep i lim.

Najraskošnija fasada kuće je jugoistočna fasada, okrenuta prema centru naselja. Čitavom dužinom jugoistočne fasade je izvedena drvena veranda oslonjena na osam drvenih stupova sa kamenim bazama. Veranda se oslanja direktno na stupove «rukama», a ne preko «sedla». Na sredini fasade, između četvrtog i petog stupa, drvene grede međuspratne konstrukcije su prepuštene za 1 m, tvoreći na taj način natkriveni istak.

Fasadu karakterizira izrazita simetrija i igra drvenih pregrada na verandi. U toj igri se niska ograda sa stupićima smjenjuje sa poljima drvenih pregrada koje su urađene kao mušepci.

Glavna ulazna fasada je okrenuta prema jugozapadu. Drvena lučna konstrukcija, oslonjena na četiri drvena stupa, natkriva ulazni trijem u kuću. Pod trijema je odignut za visinu od  12 stepenika od nivoa terena.

Bočni ulaz u kuću, na sjeveroistočnoj fasadi, također je natkriven. Jednostrešna drvena konstrukcija, oslonjena na pet stupova, natkriva trijem. Pod trijema je za pet stepenika odignut od nivoa terena.

Fasade objekta su malterisane i bijelo bojene. Svi prozorski otvori su jednakih dimenzija, pravougaoni dvokrilni prozori sa podjelom prozorskog krila na tri polja. Prozorski okviri, bez ikakvih profilacija i dekoracija, su bojeni svijetlozelenom bojom koja je tokom vremena izblijedjela. Samo prozori u potkrovnim prostorijama, smješteni na zabatnim zidovima, imaju profilirane prozorske okvire. 

U dispoziciji kuće se očituje potpuna simetričnost po podužnoj osi.

Glavni ulaz vodi u veliku prostoriju koja nije povezana sa ostatkom kuće, a nema ni izlaz na verandu.

Preko sporednog ulaza se pristupa u dugi uski hodnik. S obje strane hodnika su smještene sobe, po tri na svakoj strani. Izlaz na verandu na jugoistočnoj fasadi je moguć samo iz hodnika koji je postavljen u obliku slova «L».

Sanitarni čvor je smješten na sjeverozapadnoj fasadi, odmah uz ulaz u kuću. Kupatilo i WC su razdvojeni, a ulaz u WC je moguć i direktno sa trijema.

U dijelu hodnika iz kojeg se izlazi na verandu je smješteno jednakokrako strmo stepenište koje vodi u potkrovlje. Na bočnim stranama kuće, u potkrovlju, se nalaze sobe. 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

            Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Cekovića kuća na Palama je upisana pod rednim brojem  453.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Na objektu nisu vršeni nikakvi istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi.

5. Sadašnje stanje dobra

Usljed neodržavanja, objekat Cekovića kuće je i prije 1992. godine bio u relativno lošem stanju.

Tokom 1992-1995. godine u objektu su bile smještene izbjeglice. U upotrebi su jedna soba i gospodarski prostori u prizemlju. Ostale prostorije su zaključane.

Sjeverozapadna fasada je oštećena usljed neispravnosti vodovodnih instalacija. U potkrovlju su napravljene nove pregrade od kartona i panela. 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», broj 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

C. Umjetnička i estetska vrijednost

iii.         Proporcije

iv.          Kompozicija

D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

v.     Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

F. Ambijentalna vrijednost

ii.          Značenje u strukturi i slici grada

G. Izvornost

i.           Oblik i dizajn

ii.          Materijal i sadržaj

Sastavni dio ove odluke su:

o        kopija katastarskog plana,

o        posjedovni list,

o        fotodokumentacija,

o        grafički prilozi.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja historijske građevine Cekovića kuće na Palama nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

-     Bajić Svetlana, Darovani predmeti porodice Ceković Zemaljskom muzeju BiH, katalog povodom izložbe, Sarajevo, 2003. godina

-     dokumentacija Kantonalnog Zavoda za zaštitu kulturno–historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo

(1)Prema gospođi Ljiljani Hadžidedić, gospođa Milojka Ceković, sestra Ceković Petra, je testamentom kuću na Palama poklonila Mitropoliji Dabrobosanskoj. Navedenu tvrdnju je potvrdio i svećenik Vanja Jovanović.