početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Muzejska zbirka i bibliotečki fond franjevačkog samostana Duha svetoga, pokretno dobro

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 75/08.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 30. augusta do 9. septembra 2004. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Pokretno dobro – Muzejska zbirka i bibliotečki fond Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik sačinjava: 160 slika, 104 predmeta izrađena od metala, 7 skulptura, 9 predmeta izrađenih od tekstila, arhivska građa koju čini prijepis Ahdnama Sultana Mehmeda II el Fatiha i Fojnički Grbovnik, 13 inkunabula i zbirka starijih štampanih knjiga.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

 

III

 

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, a prije svega:

-          osigurati odgovarajuće uvjete za čuvanje bibliotečkog fonda da bi se spriječilo njegovo dalje oštećenje, odnosno osigurati uvjete, sredstva za konzervatorsko-restauratorske radove na knjigama štampanim do XIX vijeka;

-          osigurati odgovarajuće muzejske uvjete za čuvanje tekstilnih predmeta i predmeta izrađenih od metala da bi se spriječilo svako dalje oštećenje, odnosno osigurati vitrine za deponiranje i izlaganje istih;

-          izraditi sistem klimatizacije koji će osigurati optimalnu količinu vlažnosti (50 do 60%) i temperature vazduha (16° do 22°C) u muzeju, biblioteci i arhivu samostana, izradu video nadzora i sistem protivpožarne zaštite.

Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovu uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši federalno ministarstvo nadležno za kulturu.

 

IV

 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u dalnjem tekstu: Komisija) će poduzeti potrebne mjere za povrat u Bosnu i Hercegovinu sljedećih umjetnina koje pripadaju nacionalnom spomeniku, a koje se nalaze u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu:

-          krst

-          srebrni kalež (2 kom.)

-          kazula (2 kom.).

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, županije, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik  ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

Iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nesumnjivo bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti nacionalni spomenik.

Komisija u svom odobrenju za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika  iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat u Bosnu i Hercegovinu, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

VII

 

Ova  odluka će se dostaviti  Franjevačkom samostanu u Fojnici, Vladi Federacije , federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II-VI ove odluke.

 

VIII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX

 

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisija su konačne.

 

X

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 04-02-15/04-3                                   

31. august 2004. godine

Sarajevo

                                                                       

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

                                   

O b r a z l o ž e nj e

 

I - UVOD

Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, «nacinalni spomenik» je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u sukladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Franjevački samostan Duha svetoga iz Fojnice podnio je, dana 15.01.2004. godine, prijedlog za proglašenje Muzejske i bibliotečke zbirke franjevačkog samostana Duha svetoga iz Fojnice nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Komisija je pristupila pokretanju postupka za proglašenje pokretnog dobra Muzejske i bibliotečke zbirke nacionalnim spomenikom u  sukladu sa članom V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

 

II - PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

-          Muzejsku zbirku i biblioteku franjevačkog samostana u Fojnici,

-          Opis samostanske muzejske zbirke iz Fojnice u posebnim monografijama.

 

Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Fojnica je smještena u središnjem dijelu Bosne, pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva pri korištenju puta preko Kiseljaka. Smještena je između planina Motorac i Zahor, na naplavini uz desnu obalu Dragače. Franjevački samostan sv. Duha u Fojnici smješten je na brdašcu zvanom Križ u Fojnici. Unutar samostana nalazi se Muzejska zbirka zaštićena ovom odlukom.

Historijski podaci

Fra Mijo Batinić smatra da je prvo osnivanje franjevačkog samostana i crkve u Fojnici vezano za dolazak Dubrovčana i Sasa kao zakupaca fojničkih rudokopa, te njihovih radnika u rudnicima. Kako su ovi doseljenici bili katolici, sa sobom su vjerovatno vodili i svoje sveštenike, uglavnom Nijemce i Italijane. Kasnije je odnos stranog i domaćeg sveštenstva prešao u korist domaćeg. Period osnivanja samostana fra Batinić veže za polovinu XIV vijeka, ali se nešto kasnije u Ljetopisu franjevačkog samostana u Fojnici, izdanog 1913. godine ispravlja i govori o osnivanju samostana polovinom XV vijeka. Svakako su u to vrijeme franjevci živjeli u Fojnici jer je 1463. godine, nakon osvajanja ovog dijela Bosne od strane Osmanlija, fra Anđeo Zvizdović pošao u selo Milodraž sultanu Mehmedu II el Fatihu sa molbom o ostanku franjevaca u Bosni, kao i povratku pobjeglih i davanju osnovnih prava na život. Fra Anđeo Zvizdović je tom prilikom dobio ahdnamu, koju su franjevci cijelo vrijeme osmanske vladavine koristili prilikom traženja smanjivanja poreza, gradnje ili kod obnove porušenih i oštećenih crkava (J. Jelinić, 1990., 115-116).

Samostan je u prvo vrijeme bio podignut na Pazarnicama(1) iznad sadašnjeg muslimanskog groblja. Početkom XVI vijeka samostan je odatle prenesen na sadašnje mjesto(2). Tome u prilog ide podatak da su 1502. godine tražili dozvolu da popode crkvu, što je razumljivo ukoliko su je na tom mjestu tek podigli (M. Batinić, 1913., 25). Međutim, po dokumentu iz 1527. godine, nastalom nakon razaranja crkve, izgleda da franjevci nisu napustili Pazarnicu(3). Zbunjenost vezana za godine selidbe franjevaca iz Pazarnice na Križ nastaje i pri čitanju molbe gvardijana samostana fra Franje Češkog iz 1515. godine kada je uputio molbu vlastima da uz samostan podignu musafirhanu gdje će «badava imati noćište i hranu oni Muslimani, koji sa kakvim poslom budu dolazili u Fojnicu, da ih ne moraju puštati u samostan, kao što su do sada činili» (M. Batinić, 1913., 25).

Na novoj lokaciji je samostan postojao sigurno oko 1594. godine kada je tadašnji gvardijan fra Anto Jurišić, na osnovu sultanovog fermana, po kom su se mogle prepokriti i obnoviti postojeće crkve, ozidao crkvu odozdo kamenom, a odozgo nepečenom ciglom i oko nje podigao plot. Tad je nastala ploča sa natpisom NETO REDIFI + O.D 1598. U isto vrijeme uz crkvu je obnovljena i zgrada samostana. (M. Batinić, 1913., 31) Stotinjak godina kasnije samostan je ponovo obnavljan (M. Batinić, 1913., 53).

Na Veliki četvrtak 1664. godine izbio je veliki požar u samostanu. Zajedno sa zgradom izgorjela su brojna stara pisma, biblioteka i druge dragocjenosti(4). Međutim, neki službeni spisi nastali prije tog vremna su sačuvani, što upućuje da je uz samostan i crkvu postojao posebno osiguran prostor u kojem su se čuvali (M. Batinić, 1913., 34. 54). Nakon požara franjevci su se smjestili u selu Lučnoj pored Jajca, da bi 1666. godine dobili ferman i vezirsku bujrultiju po kojoj su mogli obnoviti crkvu i samostan. Crkva je obnovljena nakon dvije godine. Obnavljana je i u periodu od 1703. do 1708. godine.

U proljeće 1864. godine počela je izgradnja nove crkve(5), na koju je po završetku gradnje stavljeno zvono (1866. godine). Međutim, zvono se nije upotrebljavavalo do 1873. godine.

Iz franjevačkog samostana u Fojnici, kao i iz franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, 1871. godine je odneseno nekoliko predmeta u Đakovo biskupu Josipu Juraju Strossmayeru na čuvanje. Predmete je na molbu Strossmayera odnio župnik iz Kotorišta o. Ante Knežević sa kiparom Doneganiem. Oni su imali odobrenje bosanskog redovničkog provincijala Mije Grujića dobijenog na osnovu dogovora redovničkog definitorija i Strossmayerovog pismenog obećanja da se: «...stare stvari ovim načinom spašavaju za narod i za samu Bosnu, jerbo ja i sebe i Akademiu znanosti, a i našu vladu obavezujem, da se jednoč, kad Bog dade, da Bosna svoja postane, Bosni sve njezine stvari povrate» (Karamatić, Nikić, 1990., 46). Nakon dvadesetak godina, tačnije 1889. godine, franjevci i Ćiro Truhelka zaposlen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu pozivaju Strossmayera da vrati odnesene stvari uz komentar da: «ako još ni sada nisu uređeni odnošaji u Bosni nastupili, ako ni sada još nije sinuo dan, kada se Bosna slobodnijom osjetiti može, neće nikada više to biti» (dokumentacija franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska). Obraćajući se bosanskim franjevcima 09.09.1891. godine Strossmayer kaze da je njegova izjava o vraćanju stvari «njemu poklonjenih» u Bosnu kad ona bude slobodna: «...samo izljev moga srdca i moje ljubavi, nipošto pako juridička obaveza. Meni je Bosna te stvari poklonila, ...te da je te stvari akademiji znanosti i umjetnosti poklonio davši ih naravno prije velikom trošku popraviti...» (dokumentacija franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska).

Nakon aneksije Bosne i Hercegovine angažovan je 1884. godine Dalmatinac Franjo Mojse da sagradi novu crkvu. Tokom gradnje došlo je do rušenja zidova, tako da je angažiran Josip Vancaš. On je crkvu sagradio 1889. godine. U periodu od 1893. do 1895. godine Josip Oisner je oslikao crkvu.

Tokom 2001. godine završena je izgradnja nove samostanske zgrade u kojoj će biti smješten muzejska zbirka i bibliotečki fond samostana.

Muzejski i bibliotečki fond samostana su stvarani od osnivanja samostana. Muzejski fond se može podijeliti na nekoliko cjelina, odnosno on obuhvata pinakoteku, zbirku predmeta izrađenih od metala, zbirku skulptura, zbirku predmeta izrađenih od tekstila, arhivsku građu i biblioteku.

 

2. Opis dobra

Pinakoteka

Veću cjelinu muzejskog fonda čini zbirka slika. Nju je moguće podijeliti na dvije veće grupe. Jednu bi činila zbirka starijih autora. Tu grupu čine djela nastala u periodu od XVII do XIX vijeka. Djela te grupe su uglavnom nastajala u Italiji(6) ili u hrvatskim primorskim gradovima(7). Kasnije, tokom XVIII, a posebno u XIX vijeku, dakle u periodu kad franjevci odlaze na školovanje u Austriju, predmete, donose odatle. Drugu grupu čine djela nastala tokom XX vijeka i vežu se uz ime akademskog slikara Gabriela Jurkića(8). Njegova zbirka se također, na osnovu tehnike izrade, može podijeliti na dva dijela. Jedan dio bi činile slike rađene tehnikom ulja na različitim materijalima (uglavnom na platnu ili kartonu). Drugu grupu bi činile njegovi crteži, među kojima se odvaja posebna grupa koju čine ilustracije za časopise.

1. Mrtva priroda

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1328(9). godine.

Tehnika: tempera na dasci(10).

Dimenzije:.

Signatura: d.s. MCCCXXVIII

Opis: Na blago udubljenoj slikarskoj površini naslikana je mrtva priroda, u posudi sličnoj kaležu smješten je buket cvijeća čiji su pojedinačni cvjetovi sastavljeni od osam latica ili sa čaškama od 3-5 listića. Tretman cvjetova je različit i po obliku i po boji. Pozadina slike je tamna, stabljike cvjetova i brojevi godine na dnu slike su izuzetno tamni, a cvjetovi tamnosmeđe boje. Kalež je bijel.

Na vrhu drvene ploče je napravljena rupa za kačenje slike.

Velika je vjerovatnoća da je slika služila kao stalak za držanje knjiga prilikom obreda. (S. Tihić, 1956., 77-78)

2. Sv. Ana i Marija

Autor: nepoznat talijanski majstor(11).

Vrijeme nastanka: XVII vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 145x95 cm.

Opis: Na polukružno završenom platnu predstavljene su sjedeće figure Ane i Marije. Predstavljena je scena u kojoj Ana sa knjigom na krilu podučava malu Mariju. Anina glava je predstavljena u punom profilu, dok prsa zadržavaju frontalan položaj. Iznad Anine glave se primjećuje tanak oreol u vidu bijele kružnice, glava joj je prekrivena ljubičastim velom i srebrnastobijelom maramom. Odjevena je u tamnozelenu bluzu i žutu donju haljinu. Marija je po svom uzrastu dijete, ali po opštoj fizionomiji je bliža odrasloj djevojci. Odjevena je u svijetlocrvenu haljinu sa plavim ogrtačem prebačenim preko leđa i lijevog ramena odakle se spušta preko prsa, pa se ispod desne ruke diže ponovo uz leđa. U rukama drži knjigu, ali je pogled usmjerila preko nje. Smeđežuta kosa je vezana uskom plavom trakom, a iza uha je crvena podvezica. Bijela vrpca koja se spušta od tjemena glave do ramena je zapravo koloristički dodatak. Iznad likova je predstavljen anđeo u letećem položaju sa vijencem crvenih i bijelih ruža u desnoj i palminom grančicom u lijevoj ruci. Pored njega su predstavljene i dvije dječje glavice sa krilima. (S. Tihić, 1956., 78-79)

3. Madona sa Hristom

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVIII ili XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije:108x82 cm.

Opis: Na slici je predstavljen tradicionalni motiv Madone sa malim Hristom u naručju. Madona na desnoj ruci drži Hrista odjevenog u zelenu haljinu. Hrist je grudima okrenut prema majci, a glavom prema posmatraču. Bogorodica lijevom rukom pridržava dijete. Lice joj je naslonjeno uz Hristovo. Odjevena je u haljinu sa četvrtastim izrezom na grudima. Ogrnuta je crvenim ogrtačem. Oboje na glavi imaju krunu. (S. Tihić, 1956., 79)

4. Sv. Juraj

Autor: nepoznati autor(12).

Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 170x140 cm.

Opis: Centralno mjesto zauzima lik svetitelja na propetom crnom konju. Svetitelj u desnoj ruci drži dugo drveno koplje kojim ubija neman podno konja. Svetitelj je odjeven u žutosmeđe odijelo preko kojeg je crveni ogrtač. Na glavi mu je kaciga. U pozadini je predstavljen ženski lik u crvenoj haljini, vjerovatno, princeza. Pored nje stoji muškarac. U gornjem dijelu slike predstavljen je svetitelj u kočijama (sv. Ilija?) koje vuku dva bijela konja. Suprotno od tog svetitelja je predstavljen anđeo u letećem stavu. (S. Tihić, 1956., 80)

5. Bezgrešno začeće

Autor: Sebastian Devito(13).

Vrijeme nastanka: 1784. godine(14).

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 155x122 cm.

Signatura: d.d. Ba chie Ge Vite....Pengo.... 1784.

Opis: Slika je podijeljena na dva horizontalna dijela. U centralnom, gornjem dijelu slike predstavljena je Bogorodica. Predstavljena je kako sjedi na oblacima. Stopala su joj položena na mjesec, a oko glave su joj zvijezde. Lijevo od nje je predstavljen sv. Sebastijan. Oko bedara je ogrnut komadom platna. U leđima nosi duboko zabijene strelice. Okrenut je ka Bogorodici.  Desno od svetiteljke je predstavljen sv. Rok kao srednjovječni čovjek. Odjeven je u žućkastu haljinu i crveni ogrtač. Desna ruka mu je položena  na prsa, a u lijevoj drži koplje. Desno od njega je predstavljen prizor u kom anđeo progoni ženu nagu do pojasa koja simbolizira kugu. Donji dio ženinog tijela je odjeven u tamni ogrtač. Iznad ove scene, anđeo pridržava bijelu vrpcu na kojoj je ispisan sljedeći tekst: «Votum vovit dno 1783».

U donjem dijelu slike predstavljene su dvije grupe ljudi. U grupi muškaraca ističe se lik franjevca odjevenog u habit. Njegovo lice je usmjereno ka nebu, a ruke su postavljene u položaj za molitvu. Iza njega su predstavljeni likovi četvorice muškaraca i jednog dječaka. Oni su također predstavljeni u stavu molitve. Lijevo od ove skupine predstavljena je grupa žena u trenucima molitve. Između ove dvije grupe likova predstavljen je pejzaž sa siluetom dalekog grada.(15)(S. Tihić, 1956., 80-82)

6. Sv. Anton pustinjak

Autor: fra Mijo Čuić(16).

Vrijeme nastanka: 1800. godina.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 100x84 cm.

Signatura: na poleđini: F. MICH. CUICH. P 1800.

Opis: Samostanska crkva u Fojnici je posvećena sv. Duhu, ali je isto tako za zaštitnika od kuge uzet i sv. Anton pustinjak(17).

U centralnom dijelu slike predstavljen je sv. Anton u poluklečećem stavu. Odjeven je u bijelu haljinu opasanu crvenim pojasom. Preko nje ima tamnosmeđi ogrtač. Svetitelj je predstavljen kao straiji čovijek duže sijede brade. Oko glave mu je oreol. Lijeva ruka mu je spuštena niz tijelo, a desna položena na grudi, kao u znak zakletve. U lijevom uglu slike, vizuelno ispred svetitelja, naslikana je svinja, a na istoj strani, nešto dublje je drvo oko čijeg stabla je omotana zmija. Desno od svetitelja je neznatno uzvišenje na koga je svetitelj ostavio štap sa pletenom košarom iz koje viri brojanica. Na toj strani je i krst sa razapetim Hristom. U dnu krsta je otvorena knjiga i lobanja. U pozadini se vidi pejzaž sa brežuljcima.

Boja je nanesena neposredno na smeđe platno, tako da platno mjestimično probija na površinu kroz namaze i ostavlja neprijatan dojam. (S. Tihić, 1956., 82-83)

7. Bogorodica

Autor: nepoznati autor.

Vrijeme nastanka: 1885. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 48x38 cm.

Signatura: na poleđini: F.... Za. Oen pinx: 1855.

Opis: Na tamnoj pozadini predstavljeno je poprsje Bogorodice ogrnuto tamnoplavim ogrtačem. Ogrtač je sa unutrašnje strane postavljen zelenom postavom. Obrubljen je dvostrukom širitnom trakom. Bogorodičina glava je blago okrenuta u desnu stranu, a pogled je spušten. (S. Tihić, 1956., 83)

8. Hrist sa trnovim vijencem oko glave

Autor: nepoznati autor.

Vrijeme nastanka: 1885. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 48x38 cm.

Opis: Slika je pandan gore opisanoj «Bogorodici». Predstavljeno je poprsje Hristovo. On je odjeven u tamni ogrtač. Na glavi mu je trnov vijenac. Lice mu odaje izraz velikog bola. (S. Tihić, 1956., 83-84)

9. Portret Grge Varešanina

Autor: nepoznati autor(18).

Vrijeme nastanka: 1885. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 95x75 cm.

Opis: Portret fra Grge Varešanina, bosanskog biskupa i apostolskog vikara predstavlja slikarski pandan istoimenim portretima u Kreševu i Sutjesci. Biskup je prikazan u sjedećem stavu u fotelji sa baroknim naslonjačem. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži biskupsku palicu, čiji vrh čini savijena grančica. Na glavi mu je biskupska mitra. Portretom je predstavljen stariji čovjeka sa brkovima. Sa njegove desne strane stoji dječak odjeven u ministranta sa otvorenom knjigom u rukama. Na desnom listu knjige je grb franjevačkog reda, a na lijevoj sljedeći natpis: HOMILIAE ET CONCIONES R. F. GREGORI A VAR. EPISCP. RUSPEN. VICARII. APOST. III BOSNIA ARGENT. ANNOR. LXVII. A. D. MDCCCII (S. Tihić, 1956., 84)

10. Sv. Franjo Asiški

Autor: Mijo Čuić(19).

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 120x98 cm.

Opis: Centralno mjesto na slici zauzima figura sv. Franje Asiškog predstavljenog u habitu. Svetitelj je prikazan kako desnom rukom blagosilja dva čovjeka koji kleče pred njim. Jedan je franjevac, a drugi civil sa fesom na glavi. Franjevac je predstavljen u stavu molitve, dok je drugi čovjek predstavljen sa spuštenim rukama, ali se stiče dojam da od svetitelja traži pomoć.

11. Sv. Bono

Autor: Mijo Čuić(20).

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 86,5x46 cm.

Opis: Svetitelj je predstavljen za radnim stolom u prostoru biblioteke. Svetitelj je odjeven u tamnu odjeću sa crvenim pojasom oko struka. Na glavi mu je crvena kapica, a oko nje oreol. U ruci drži pero. Na knjizi koju drži ispred sebe, u gornjem lijevom uglu, gledano iz perspektive svetitelja, stoji potpis autora slike, Chuich.

12. Sv. Andrija

Autor: nepoznati barokni majstor.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 39x32 cm.

Opis: U središnjem dijelu slike je prikazan svetitelj odjeven u tamnu haljinu i ogrnut crvenim ogrtačem. Iznad glave mu je oreol. U desnoj ruci drži knjigu, a ispod lijeve veliki drveni krst. Pozadina slike je tamna.

13. Raspeće

Autor: nepoznati barokni majstor.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 85x53,5 cm.

Opis: U središnjem dijelu slike na visokom drvenom krstu je prikazan razapeti Hrist. Glava mu je pognuta u desnu stranu. Oko pojasa mu je privezan komad tkanine. Na gornjem kraku krsta je pričvršćena tablica sa inicijalima INRI.

14. Sv. Franjo Asiški

Autor: nepoznati autor.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 60,5x50,5 cm.

Opis: Svetitelj je prikazan u habitu, u pognutom stavu. Oslonjen je na sto na kojem je otvorena knjiga, brojanica i lobanja. U lijevoj ruci drži veliki krst na koji je oslonjen. Na rukama mu se primjećuju tragovi stigmatizacije. Glavu je usmjerio ka nebu, a na licu mu se primjećuje izraz mučeništva.

15. Bogorodica sa Hristom, Elizabetom i sv. Jovanom Krstiteljem

Autor: nepoznati barokni majstor.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 123x95,5 cm.

Opis: Kompozicija slike je predstavljena u obliku trougla. U donjoj stranici trougla su predstavljene Bogorodica i Elizabeta sa dječacima, Hristom i Jovanom. Obje žene sjede, a poglede pune nježnosti su usmjerile ka malom Hristu koji stoji na Bogorodičinom krilu. Hrist je prikazan bez odjeće, samo je oko struka lagano omotan komadom tkanine. Desnom rukom je oslonjen na Bogorodičino rame, a lijevom prihvata dugačak, tanak krst koji mu pruža mali Jovan. Oko Hristove glave su zrake oreola. Jovana pridržava Elizabeta oko struka. On u lijevoj ruci drži komad papira, a u desnoj prinosi krst Hristu. U prvom planu je prikazana ovca u ležećem položaju kako posmatra prikazanu scenu. U gornjem dijelu slike, na oblacima je prikazano nekoliko anđela. U vrhu zamišljenog trougla je prikazan Bog otac sa raširenim rukama, kao da želi da njima zaštiti dolje predstavljene likove. Ispod njege je predstavljen Sveti duh u obliku goluba. Oko goluba se šire zrake kao i oko Hristove glave.

16. Pieta

Autor: nepoznati majstor.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 90x66 cm.

Opis: U Bogorodičinom krilu je prikazano pomalo nezgrapno golo tijelo Hristovo omotano bijelom tkaninom oko struka. Iza njih se uočava veliki drveni krst i nekoliko figura anđela sa krilima.

17. Portret Anzelma Alaupovića

Autor: Mijo Filipović.

Vrijeme nastanka: 1915. godina.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 57x46 cm.

Signatura: d.l. crvenom bojom; M. Filipović Zagreb 28/12 1915

Opis: Portret prikazuje dopojasnu figuru srednjovječnog franjevca sa brkovima. Odjeven je u habit. Ispod kukuljice proviruje srebrni lanac (možda sat).

18. Portret majke fra Anzelma Alaupovića

Autor: Mijo Filipović.

Vrijeme nastanka: 1915. godina.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 57x46 cm.

Signatura: d.l. crvenom bojom; M. Filipović Zagreb 28/12 1915

Opis: Dopojasni portret prikazuje ženu pedesetih godina. Odjevena je u bosansku polu seosku polu gradsku odjeću iz početka XIX vijeka. Glava joj je pokrivena crvenom maramom (šalom) sa resama. Odjevena je u tamnoplavu libadu čiji su rubovi oivičeni smeđim krznom. Ispod se primjećuje smeđi jelek i bijela košulja (haljina).

19. Portret biskupa fra Augustina Miletića

Autor: Saitz(21).

Vrijeme nastanka: nepoznata.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 71x55 cm.

Signatura: d; FR. AUGUSTINUS MILETICH A FOJNICZA IN PATAVINO LYCEO SACRAR THEOL. LECTOR A SS D PP. VH IN EPPUM DAULIENSEM ET SUCCESSOREM VICARE APOST. BOSNEVSIS ELECTUS HIC PATAVB – IN ECCLESCIA A TRIBUS KITIS CONSCRATUS MDXCIL.

Opis: Na tamnoj podlozi je predstavljen dopojasni portret biskupa Miletića. Biskup je odjeven u habit. Na glavi mu je crna kapa. Oko vrata mu je zlatni krst koji on pridržava desnom rukom. Lijevom rukom pridržava knjigu.

20. Sv. Cecilija(22)  

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1923. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 50x17 cm.

Signatura: d.d. G. Jurkić

Opis: Slika je podijeljena na tri dijela. U centralnom, najvećem dijelu je prikazana figura sv. Cecilije kako mrtva leži na kamenu. U desnom dijelu slike je prikazana sa muškim likom kako svira neki muzički instrument (harfu?). U trećem dijelu slike je prikazana sa još jednim likom u crkvi.

21. Šumska staza

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 24x33 cm.

Signatura: d.d. G. Jurkić 1936.

Opis: Slika prikazuje šumski pejzaž, stazu.

22. Imalculata

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 70x54,5 cm.

Signatura: d.l.; G.J. 1939.

Opis: Bogorodica je prikazana u stojećem položaju blago raširenih ruku i dlanova okrenutih ka posmatraču. Stoji na kugli na kojoj je zmija. Lijevom, blago isturenom nogom je stala na polumjesec. Na glavi joj je kruna, a oko glave dvanaest zvjezdica, koje kao da raspršuju svjetlost po ostalom prostoru slike. Bogorodica je odjevena u bijelu haljinu opasanu crvenkastom trakom. Ogrnuta je plavim ogrtačem.

23. Jugovina

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 29x39,5 cm.

Signatura: d.d.; G.J. 1940.

Opis: Slika prikazuje zimski pejzaž sa snijegom, polje u čijoj daljini se vide planine i pokoji šumarak. Sredinom kompozicije se proteže ugažena staza kroz snijeg. Nebo je sivo i oblačno.

24. Jesen

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 33x43 cm.

Signatura: d.l.; G.J. 1940.

Opis: Pejzaž prikazuje obronek šume u jesen. U daljini se vidi brdo.

25. Zima

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1944. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 32x68 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1944.

Opis: Slika prikazuje zimski pejzaž sa kućom i stogovima sijena. Ugaženom stazom, kroz snijeg se kreće ženska figura u narodnoj nošnji. U desnom uglu slike je plot sa drvetom.

26. Raspeće – krst

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1946. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 51x73 cm.

Signatura: d.l.; G.J. 1940.

Opis: Na slici je prikazan krst sa razapetim Hristom. Krv Hristova se slijeva niz ruke i noge na mjestima gdje je pričvršćen za krst. Tkanina oko pojasa je krvava. Na pognutoj glavi mu je trnov vijenac, a oko glave se pružaju zrake, oreol.

27. Stado pod Troglavom

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1946. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 34x94 cm.

Signatura: d.l.; G.J. 1940.

Opis: Na slici je prikazan proplanak na kom pastir čuva stado ovaca. U pozadini se uzdiže Troglav.

28. Portret fra Vitomira Jeličića

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1947. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 34x94 cm.

Signatura: d.d.; G.J. 1947.

Opis: Portret prikazuje dopojasnu figuru srednjovječnog franjevca. U drugom planu, kao slika u slici je prikazano raspeće Hristovo uramljeno u bogati ram.

29. Gospa – Imaculata

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1948. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 21x26 cm.

Signatura: d.l.; G.Jurkić 1948.

Opis: Dopojasni portret žene srednjih godina. Tijelo joj je prikazano frontalno, a glava u profilu. Desna ruka joj je položena na grudi. Ogrnuta je bijelim plaštem. Oko glave ima oreol. U daljini se vidi brdo sa tri krsta.

30. Sotona kuša spasitelje

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1948. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 19x14 cm.

Signatura: d.d.; G.J. 1948.

Opis: Na slici je prikazan Hristos odjeven u bijelu haljinu. Pored njega, u visini njegovog struka stoji sotona sa ispruženom lijevom rukom kao da ukazuje na veliko prostranstvo.

31. Zima

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1948. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 12x14 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Zimski pejzaž sa ugaženom stazom kroz snijeg. U daljini se primjećuju dva stoga sijena i nekoliko stabala drveća.

32. U jesen

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1950. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 33x49 cm.

Signatura: d.d.; G. Jurkić 1950.

Opis: Jesenski pejzaž prikazuje proplanak sa pastirom i njegovim stadom ovaca. U drugom planu se vide brda prekrivena šumom.

33. Jesen, ovce, plastovi

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1950. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 11x7 cm.

Signatura: d.l.; G. J.1950.

Opis: Jesenski pejzaž proplanka, nekoliko stogova sijena, stadom ovaca i pastirom.

34. Pretproljetni odsjevi

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1951. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 30x40 cm.

Signatura: d.l.; G. J.1951.

Opis: Pejzaž u kom se u daljini zamjećuju planine, a ispred njih mala kuća. Od kuće ka posmatraču vodi put  po kojem se kreće osoba. U lijevom uglu je predstavljen šumarak.

35. U ljeto

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1952. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 33x43 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1952.

Opis: Lijevu i desnu stranu slike zatvara šuma. Između je prostor omeđen drvenom ogradom iza koje se širi blago brdovita livada.

36. Fra Anđeo Zvizdović

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1958. godine.

Tehnika: ulje na lesonitu.

Dimenzije: 79x69 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1958.

Opis: Fra Anđeo Zvizdović je predstavljen u dopojasnoj veličini u prostoru crkve ili samostana. Odjeven je u habit. Oko glave ima oreol. U rukama drži ahdnamu sultana Fatiha. Cijelim tijelom je okrenut prema raspeću koje je okačeno na zid. Na zidu okomitom u odnosu na zid sa raspećem je slika Bogorodice sa Hristom u naručju. U donjem desnom uglu je stolica preko čijeg naslona je prebačen plavi plašt sa žutim zvjezdicama.

37. U proljeće

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1960. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 29x36 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1960.

Opis: Na slici je prikazana oranica koju obrađuju dva seljaka uz pomoć volova. U daljini se vidi kuća i brdo.

38. Jesenske magle

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1960. godine.

Tehnika: ulje na lesonitu.

Dimenzije: 30x36 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Pejzaž prikazuje obronak hrastove šume, u trenutku kada je vegetacija žuta. Pozadina slike je mutna, siva, kao od magle.

39. U predvečerje

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1960. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 27x24 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1960.

Opis: Prikazan je zimski pejzaž. U podnožju brda su smještene dvije kuće i stog sijena. Od kuća ka posmatraču vodi utrta staza kroz snijeg.

40. Portret fra Bone Šapine

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1961. godine.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 30x36 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1961.

Opis: Frontalni portret sijedog franjevca odjevenog u habit.

41. Pred oluju

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1963. godine.

Tehnika: ulje na platnu, kaširano na drvo.

Dimenzije: 20x17 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1963.

Opis: Prikazana visoravan nad koju nadolazi oluja, veliki tamni oblaci koji se prostiru iz gornje polovine desne strane slike. Visoravan je također tamna, tako da je jedina svijetla partija na slici smještena u sredinu kompozicije – komad neba koji još nisu zauzeli nadolazeći oblaci.

42. Redovnik svira na violini

Autor: nepoznati autor.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 60x45 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na slici je, u blago pognutom stavu, prikazan bosonog franjevac kako svira violinu ispred visokog krsta. Krst i redovnik su smješteni u drvenu prostoriju. Kroz otvore prostorije, scenu posmatraju tri anđela sa krilima na leđima.

43. Redovnik svira na orguljama

Autor: nepoznati autor.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: ulje na kartonu.

Dimenzije: 61x45 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: U unutrašnjosti velike crkve predstavljen je franjevac sa kapicom na glavi. Franjevac sjedi za orguljama i svira ih gledajući u notni zapis ispred sebe.

44. Portret fra Tomislava Ostojića

Autor: Ćosić.

Vrijeme nastanka: 1955. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 48x38 cm.

Signatura: g.d. Ćosić 1955.

Opis: Frontalni portret sijedog franjevca odjevenog u habit.

45. Gospa

Autor: Ćosić.

Vrijeme nastanka: 1955. godine.

Tehnika: ulje na platnu kaširano na karton.

Dimenzije: 34,5x28,5 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Portret prikazuje mlađu ženu zamišljenog pogleda. Preko glave i ramena joj je lagano prebačena bijela tkanina. Tkaninu pod vratom pridržava desnom rukom.

46. Panorama Fojnice

Autor: Enver Krupić(23).

Vrijeme nastanka: 1982. godine.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 92x73 cm.

Signatura: d.l. Enver Krupić 91 Fojnica.

Opis: Panorama je slikana sa brda nasuprot samostanu, tako da se u podnožju brda na kom je samostan sagrađen prostire grad.

47. Sv. Josip

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: ulje na šperploči.

Dimenzije: 56x25 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Sv. Josip je predstravljen kao mlađi čovjek ogrnut smeđim ogrtačem. Oko glave mu je oreol. Na desnoj ruci drži malog hrista koji blagosilja posmatrača desnom rukom. Oko Hristove glave je oreol. U pozadini se prostire grad.

48. Sv. Anto

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 66x57,5 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Frontalna dopojasna figura svetitelja. Svetitelj je odjeven u habit. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži knjigu crvenog poveza i grančicu ljiljana.

49. Svjetionik

Autor: Badrov.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: ulje na platnu.

Dimenzije: 57x41 cm.

Signatura: d.l. Badrov.

Opis: Na slici je predstavljena oluja na moru. U centralnom dijelu je svjetionik koji do polovine njegove visine zapljuskuju valovi.

Zbirka crteža Gabrijela Jurkića

1. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Kompozicija crteža je smještena u kružnicu. Na crtežu je predstavljeno nekoliko likova. Na prijestolu sjedi visoki crvkeni velikodostojnik, a pred njim stoji bosonog franjevac. Oko glave mu je oreol. U pozadini se primjećuju još tri lika kao posmatrači scene.

2. Fra Anđeo Zvizdović pred sultanom Mehmedom II el Fatihom

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Pred sultanom Mehmedom II et Fatihom stoje tri bosonoga franjevca. Sultan je predstavljen u sjedećem položaju. Prostorija je ispunjena brojnim likovima – sultanovom pratnjom.

3. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 26,5x13,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Na slici je predstavljeno šest franjevaca u prirodi. Svi su leđima okrenuti posmatraču. Jedan od njih stoji. Ruke su mu raširene, a oko glave mu je oreol. Franjevci posmatraju izlazak sunca.

4. Portret

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x14 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1927.

Opis: Na crtežu je prikazan portret nepoznatog franjevca. Portret je smješten u kružnicu čija je unutrašnjost ispunjena tamnom bojom. Prikazan je stariji čovjek duge brade.

5. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 16x13,5 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1927.

Opis: U kružnici je predstavljen portret nepoznatog franjevca u profilu.

6. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 28,5x37 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Ctrež izgleda kao zaglavlje neke stranice. Površina crteža je ispunjena povezanim vegetabilnim i geometrijskim motivima. U središnjem dijelu crteža, u kružnici je predstavljen profil franjevca sa rukama sklopljenim u stav molitve.

7. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x13,5 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1927.

Opis: U kružnici, čiji je rub ispunjen crnom bojom, je predstavljen profil nepoznate časne sestre.

8. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x14,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1927.

Opis: Predstavljen je profil čovjeka koji oko glave ima lovorov vijenac.

9. Fra Augustin Miletić – biskup

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x14 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1927.

Opis: Na crtežu je prikazan portret biskupa. Biskup je predstavljen kao mlad čovjek sa kapom na glavi.

10. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x14 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Crtež predstavlja poprsje nepoznatog sveštenika smještenog u kružnicu. Glava je okrenuta prema posmatraču, a tijelo mu je blago zakrenuto u desnu stranu.

11. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x14 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: Crtež predstavlja poprsje nepoznatog sveštenika smješteno u kružnicu. Sveštenik je blago okrenut u lijevu stranu.

12. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x15 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: U kružnici je predstavljen portret nepozanatog čovjeka odjevenog u odijelo iz XIX vijeka. Predstavljeni čovjek na glavi ima fes.

13. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x14,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1927.

Opis: U kružnici je predstavljen portret nepozanatog čovjeka odjevenog u odijelo iz XIX vijeka. Predstavljeni čovjek na glavi ima fes.

14. Dvije ptice

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1927. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 26x12 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1927.

Opis: U polukrugu su predstavljene dvije ptice okrenute jedna prema drugoj. Ptice stoje na dvije grane koje se međusobno ukrštaju. Na mjestu ukrštanja grana naslikan je krst.

15. Pred ulazom u kulu jajačkog grada

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1928. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x32,5 cm.

Signatura: d.s. PRED ULAZOM U KULU JAJAČKOG GRADA; d.d. G.J. 1927.

Opis: Na crtežu je predstavljen ulaz (stepenište) u tvrđavu. Pored desne strane ulaza stoji stražar. U rukama drži visoko koplje oslonjeno na stepenicu.

16. Bos. Straža pri prvoj provali Osmanlija

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1928. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x33 cm.

Signatura: d.d. BOS. STRAŽA PRI PRVOJ PROVALI OSMANLIJA; d.l. G.J. 1928.

Opis: Ispod drveta su predstavljena dva konja, tamni i svijetli. Na tamnom konju je predstavljen konjanik sa kopljem. Drugi konjanik stoji pored čovjeka sa raširenim rukama.

17. Na stubištu dvora bosanskih kraljeva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1928. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x33 cm.

Signatura: d.s. NA STUBIŠTU DVORA BOSANSKIH KRALJEVA; d.l. G.J. 1928.

Opis: Na crtežu je predstavljena unutrašnjost palače sa stražarima.

18. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1929. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x33 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1929.

Opis: Crtež prikazuje franjevca za radnim stolom. Franjevac u desnoj ruci drži list papira.

19. Hrvoje Vukčić – pred borbom sa Ugrima

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1929. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 34,5x24 cm.

Signatura: d.l. HRVOJE VUKČIĆ – PRED BORBOM SA UGRIMA; d.l. G.J. 1929.

Opis: Hrvoje Vukčić je predstavljen kao konjanik u uniformi na konju pripremljenom za bitku. Pored njih stoji vojnik sa kopljem u desnoj ruci. U daljini se vidi vojska.

20. Kraljica

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1929. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 23x34 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1929.

Ois: Crtež prikazuje žensku figuru. Kraljica je odjevena u odjeću iz XV vijeka. Predstavljena je sa žezlom u rukama i krunom na glavi.

21. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1930. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 23x31 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1930.

Opis: Na crtežu je predstavljena sahrana. Kola sa mrtvim tijelom vuku dva vola. Pored volova stoji seljak, a oko kola se okupilo više franjevaca. U pozadini se primjećuje ulaz u crkvu.

22. Glasnik sv. Ante

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1931. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 27x19 cm.

Signatura: d.s. GLASNIK SV. ANTE, d.d. G.J.; d.l.1930.

Opis: U polukrugu okruženom vijencem cvijetova je predstavljena glava sv. Ante okrenuta prama djetetu. Ispod slike je navedeni natpis.

23. Biskup Miletić preporoditelj

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 38,5x29 cm.

Signatura: d.d. BISKUP MILETIĆ PREPORODITELJ; d.l. G.J.1932.

Opis: Na crtežu je predstavljena propovijed ispred crkve. Na ulazu u crkvu je predstavljen biskup sa podignutom desnom rukom. U njoj drži veliki krst. Desno i lijevo od njega su predstavljeni sveštenici, a ispred njih, leđima okrenuti posmatraču, kleče ljudi.

24. Franjevački gostinjac u Jajcu

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 40x31 cm.

Signatura: d.s. FRANJEVAČKI GOSTINJAC U JAJCU; d.d. G.J.1932.

Opis: Crtež prikazuje prostoriju punu ljudi. Predstavljeni likovi su podijeljeni u nekoliko grupica. Ispred njih na stolovima stoje čaše. Likovi su predstavljeni u položajima koji ukazuju na živ razgovor.

25. Glasnik sv. Ante o 700. god. Slave njegove

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež temprom na papiru.

Dimenzije: 40x26 cm.

Signatura: s. GLASNIK SV. ANTE O 700. GOD. SLAVE NJEGOVE; d.l. G.J.1932.

Opis: Na crtežu je predstavljeno planinsko selo. Nad selom, u oblacima, četiri anđela okružuju sv. Antu.

26. Bana Petra Berislavića donose sa razbojišta kod Bišća 1520. god.

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 36x32 cm.

Signatura: d.d. G.J. BANA PETRA BERISLAVIĆA DONOSE SA RAZBOJIŠTA KOD BIŠĆA 1520. GOD.; d.l. G.J. 1932.

Opis: Na crtežu je prdstavljen ban Petar Berislavić na nosilima. Oko njega je mnoštvo likova, nekoliko vojnika, dvojica franjevaca i jedna žena. Scena se odvija pred ulazom u dvorac.

27. Riječ na gori

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 36x23 cm.

Signatura: G.J. RIJEČ NA GORI ILUSTRACIJA K NE BRINITE SE ... OD S:J: d.l. G.J.; d.l.1932.

Opis: Na cretžu je predstavljena dolina ispunjena ljudima u sjedećem položaju. Svi su okrenuti prema centralnoj figuri Hrista koji drži propovijed. Njegova glava i desna ruka su podignute ka nebu.

28. Sveti Anto prima bijelu haljinu

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x30 cm.

Signatura: d.d. G.J. SVETI ANTO PRIMA BIJELU HALJINU; d.l. G:J: 1932.

Opis: Na crtežu je predstavljena unutrašnjost crkve. Istaknuto mjesto zauzima biskup. Pred njim stoji sv. Ante odjeven u bijelu haljinu. Pored njega se vidi njegova stara odjeća.

29. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 23x14 cm.

Signatura:d.l. D.J. 1932.

Opis: Na crtežu je predstavljen sv. Anto sa dijetetom u krilu. Pred njima kleči čovjek i žena, a ispred njih stoje djeca nudeći svetitelja komadom hljeba. Jednom rukom svetitelj prima darove, a drugom ih proslijeđuje siromahu koji sjedi sa njegove desne strane.

30. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22x13 cm.

Signatura:d.l. G.J. 1932.

Opis: Na crtežu je predstavljen sv. Anto kako drži propovijed bosanskim seljacima (predstavljena grupa ljudi je odjevena u narodnu nošnju).

31. Franjevački samostan Plehan

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x19 cm.

Signatura: d.d. PRED KRALJEM TVRTKOM; d.s. G.J. TRAVAN 1932; d.l. FRANJEVCI SE BORE PROTIV KRIVOVJERACA; g.s. PLEHAN.

Opis: U centralnom dijelu triptiha je predstavljen samostan Plehan. U desnom dijelu je predstavljen kralj na prijestolu, a u lijevom dijelu triptiha nekoliko franjevaca koji drže propovijed pred skupom ljudi.

32. Kuga u Bosni

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x18,5 cm.

Signatura: d.s. KUGA U BOSNI; d.d. G.J. 1932.

Opis: Na crtežu su predstavljena dvojica franjevaca kako idu iz sela. Sa sobom vode konja. Ispred njih, u obliku dima, ide kuga ostavljajući iza sebe dimni trag.

32. Svetac cijelog svijeta

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18,5x25 cm.

Signatura: d.s. G.J. SVETAC CIJELOG SVIJETA; d.l. G.J. 1932.

Opios: Na cretežu je predstavljena unutrašnjost crkve sa oltarom posvećenom sv. Anti. Ispred oltara je predstavljeno nekoliko ljudi i franjevaca u stavu molitve. Svi su okrenuti leđima posmatraču.

33. Slava u selu Modranima

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 14,5x15 cm.

Signatura: d.d. G.J. ILUSTRACIJA K: SLAVA U SELU MODRANIMA: HRVOJA BORA; d.l. G:J: 1932.

Opis: Na crtežu je predstavljen ulaz u samostan. Na vratima stoji franjevac i dočekuje goste odjevene u narodnu nošnju.

34. Strah od napasti

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1932. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 23,5x29 cm.

Signatura: d.d. G.J. STRAH OD NAPASTI – ILUSTRACIJA K. ROMAN O ŽIVOTU SV. ANTE; d.d. G.J. 1932.

Opis: Na crtežu je predstavljen sv. Ante kao mladić. Budući svetitelj je predstavljen kao da se uplašio napasti – neobičnog lika, koji izlazi iz mraka prostorije.

35. Pogled po katoličkom svijetu

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. POGLED PO KATOLIČKOM SVIJETU 1933.

Opis: Crtež prikazuje geografsku kartu svijeta. U centralnom dijelu crteža je predstavljen krst sa razapetim Hristom. Oko krsta se šire zrake obuhvatajući sve kontinente.

36. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18,5x21 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1932.

Opis: Na cretežu je predstavljena velika građevina – možda neka crkva u izgradnji. Oko nje je podignuto mnogo šatora oko kojih hodaju ljudi.

37. Pogled po katoličkom svijetu

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. POGLED PO KATOLIČKOM SVIJETU 1933.

Opis: Crtež prikazuje dvije kružnice u kojima se uočavaju konture kontinenata. Između kružnica je kupola crkve u čijoj pozadini je krst.

38. Ruže

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x20,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu su predstavljena četiri grane ruža.

39. Libanon

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x15 cm.

Signatura: d.d. LIBANON; d.l. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu je predstavljen šumski pejzaž. Ispred šume stoji konjanik na konju.

40. Grana smokve

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 17x20,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu je predstavljena grana smokve sa plodovima.

41. Glasnik sv. Ante

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21,5x33 cm.

Signatura: d.d. GLASNIK SV. ANTE; d.d. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu je predstavljen sv. Ante sa djetetom u naručju. Pored njih kleče dva anđela. U pozadini se vidi toranj crkve.

42. Kad se kip sv. Kate poče u obrazu mijenjati i rukama prijetiti

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24x34,5 cm.

Signatura: d.d. KAD SE KIP SV. KATE POČE U OBRAZU MIJENJATI I RUKAMA PRIJETITI; d.l. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu je predstavljena preplašena grupa ljudi odjevenih u osamnsko odijelo. Ispred njih je jelo i piće. U pozadini je u ljutitom stavu predstavljen lik sv. Kate.

43. Prve božićnje jaslice sv. Franje

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x17 cm.

Signatura: d.s. G.J. PRVE BOŽIĆNJE JASLICE SV. FRANJE; d.l. G.J. 1933.

Opis: Na cretžu je predatvljena scena rođenja Hristovog. Oko glavne scene je mnoštvo ljudi koji posmatraju taj događaj.

44. Razapeli su ga na križ

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24x34 cm.

Signatura: s.d. RAZAPELI SU GA NA KRIŽ; d.d. D.J. 1933.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek kako trči i javlja drugima gore navedenu rečenicu.

45. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 32,5x22,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu je prestavljeno seosko dvorište . Na klupama ispod stabla sjede dva čovjeka, stariji i mlađi. Pored njih stoji starija žena i djevojka. Odjeveni su u narodnu nošnju.

46. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21,5x15,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: Na crtežu su predstavljene dvije isprepletene i rascvjetane grančice trešnje.

47. 8. travnja 1203.

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x35,5 cm.

Signatura: d.s. 8. TRAVNJA 1203.

Opis: Na proplanku je predstavljena grupa ljudi. Centralno mjesto zauzima biskup koji posvećuje dvojicu ljudi koji kleče pred njim.

48. Majka sa djecom

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 29x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: U sobi je predstavljena majka kao sjedi u fotelji. Oko nje je troje djece.

49. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x22 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: U sobi je predstavljen čovjek u sjedećem položaju. Pored njega stoji franjevac.

50. U pustinji

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x22 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1933.

Opis: Crtež prikazuje oazu u postinji.

51. Podigne jednu po jednu sandalu i prinese ih ustima

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x20 cm.

Signatura: d.s. PODIGNE JEDNU PO JEDNU SANDALU I PRINESE IH USTIMA

Opis: Predstavljen je mladić kako kleči pred ulaznim vratima i ljubi sandalu.

52. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1933. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22,5x25 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1933.

Opis: Predstavljen je seljak i seljanka pred vratima. Predstavljeni su kao da nešto iščekuju. Kroz vrata se vidi druga soba sa krevetom u kojem neko leži.

53. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1934.

Opis: Predstavljen je seljak u stavu molitve. U rukama drži svijeću.

54. Sjemenište i konvikt u Visokom

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22,5x17,5 cm.

Signatura: d. GIMNAZIJA DOM SV: LJUDEVITA; d.d. G.J. 1934.

Opis: Predstavljena je zgrada sjemeništa u Visokom. Iznad nje, u oblacima je predstavljen sv. Ante sa djetetom. Svetitelj je prigrlio krst.

55. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x25 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1934.

Opis: Na cretžu je predstavljena sahrana nekog velikodostojnika kojeg iznose iz zidina grada. Za njegovim tijelom ide grupa ljudi.

56. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22,5x17 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1934.

Opis: Na crtežu je predstavljena časna sestra.

57. Antun Maslović: Majka

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 20,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1934.

Opis: Na crtežu je predstavljena žena odjevena u narodnu nošnju. Ruke je podigla prema glavi braneći se od nasrtaja dviju zmija koje su skočile prema njoj.

58. Valtazar Violić: Natrag ka dobrom učitelju

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1934.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek odjeven u gradsko odijelo sa početka XX vijeka. Čovjek se pridržava jednom rukom za naslon stolice, a drugu je stavio preko očiju kao da plače.

59. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 20,5x14,5 cm.

Signatura:d.d. G.J. 1934.

Opis: Na crtežu je predstavljen snuždeni mladić kako sjedi na klupi u parku.

60. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x23,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1934.

Opis: Predstavljen je zvonar kako zvoni, a iza njega stoje dvojica franjevaca.

61. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1934. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22,5x34,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1934.

Opis: Predstavljen je veliki i dobro utvrđen grad sa dvorcem. Na stepenicama stoji čovjek, možda gospodar zdanja i franjevac. Likovi su predstavljeni u razgovoru.

62. Samostan u Fojnici

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 16,5x16,5 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na crtežu je predstavljena crkva sa zgradom samostana u Fojnici.

63. Gučogorski vikar

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x18 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljen vikar crkve u Gočoj Gori kako pozdravlja dvojicu seljaka koji dolaze u kolima koje vuku volovi.

64. Sveti Toma more

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x20 cm.

Signatura: d.s. SVETI TOMA MORE; d.d. G.J. 1935.

Opis: Na slici je predstavljen svetitelj u odijelu iz XVI vijeka.

65. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 23,5x16,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljena obala mora. Na obali stoje dva mladića i razgovaraju.

66. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 26x17 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljena grupa ljudi od kojih jedan čovjek sjedi, a četiri žena stoje. Jeda od njih čita pismo.

67. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22x14,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1935.

Opis: Predstavljen je mladić u sjedećem položaju, glave oslonjene na skupljena koljena.

68. Povijest katoličke djevojke sluškinje Mare

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x18 cm.

Signatura: d.l. Povijest katoličke djevojke sluškinje Mare; d.d. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu su predstavljena tri lika; dvojica mladića pred tuču i jedna preplašena djevojka.

69. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 22,5x15,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljena mlada žena odjevena u haljinu kakve su se noslile početkom XX vijeka. Žena sjedi pored prozora sa sklopljenim rukama u krilu.

70. Smrt starog Blaža

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x18 cm.

Signatura: d.d. Smrt starog Blaža; d.l. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljena iznenadna smrt starijeg čovjeka (čovjek je ispružen na stolici). Pored njega su dvojica uplakanih mlađih muškaraca od kojih jedan kleči pored trupla.

71. «Franjo!» - Smerdel: Njegovo maštanje

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1935. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x18,5 cm.

Signatura: d.d. «Franjo!»; d.s. Smerdel: Njegovo maštanje; d.l. G.J. 1935.

Opis: Na crtežu je predstavljena smrt čovjeka koji leži u krevetu. Pored kreveta stoji njegovateljica.

72. Ilustracija za novelu – Vesela čobanica

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24x18 cm.

Signatura: d.d. Ilustracija za novelu – Vesela čobanica; d.l. G.J. 1936.

Opis: Na ilustraciji je predstavljena čobanica sa ovcama iza sebe. Ona posmatra igru anđela. Ispred nje stoji nepoznata svetiteljka.

73. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež olovkom na papiru.

Dimenzije: 24x17,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je predstavljen franjevac kako sjedi na klupi u vrtu i dočekuje goluba.

74. Za novelu – bez naslova – GLADAN SAM

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x24 cm.

Signatura: d.l. Za novelu – bez naslova – GLADAN SAM d.d. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je predstavljena ulica kojom šetaju lijepo odjeveni šetači. Pored jedna žene stoji bosonog dječak.

75. Ona ustade

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x24 cm.

Signatura: d.d. Za novelu – Ona ustade; d.l. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je predstavljen park sa klupom na kojoj sjedi mladić gledajući za djevojkom koja odlazi.

76. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež olovkom na papiru.

Dimenzije: 24x16,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je predstavljena žena koja je tijelom pala preko stola. U pozadini se vidi figura čovjeka.

77. Za novelu: Njegova prva rana

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x18 cm.

Signatura: g.d. Za novelu: Njegova prva rana; d.s. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu su predstavljena dvojica dječaka u igri. Jedan drži polovinu razbijene flaše u ruci.

78. Jelen

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 18x24 cm.

Signatura:d.d. Jelen; d.d. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je prikazan jelen sa velikim rogovima na rubu šume. U daljini se vidi selo.

79. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 26x22 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1936.

Opis: Na crtežu je predstavljen dječak u sjedećem položaju kako zanesen posmatra igru leptirova.

80. Ilustracija za novelu Prijatelji

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1936. godine.

Tehnika: crtež olovkom na papiru.

Dimenzije: 25,5x18 cm.

Signatura: g.l. Za novelu Prijatelji Ilustracija br.9: „To su njegovi najbolji prijatelji“; d.d. G.J. 1936.

Opis: Na slici su predstavljena dvojica muškaraca kako drže vijence u rukama. Iza njih se vidi žena.

81. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 30x21,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu je predstavljen seljak kako spava leđima oslonjen na stablo.

82. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 32x22 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu je predstavljen franjevac slikar kako kleči isperd štafelaja na kojem je lik Bogorodice izašao iz zadanog formata, kao da je oživio.

83. Ori, vole, dobro moje

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 30x19 cm.

Signatura: d.s. Ori, vole, dobro moje; d.l. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu su predstavljena dvojica seljaka. Svaki ide za plugom koji vuče par volova.

84. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 32x22 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek koji popravlja mašnu na košulji. U pozadini se primjećuje žena.

85. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 28x21,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu je predstavljena žena na pragu okrenuta leđima posmatraču. 

86. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25,5x36,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu je predstavljena starija žena u sjedećem položaju. Pored nje stoji djevojka. Obje su odjevene u narodnu nošnju.

87. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1937. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 36x20 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1937.

Opis: Na crtežu su predstavljene dvije žene i dvoje djece. Likovi su predstavljeni kao da su u strahu.

88. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1938. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 20x35 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1938.

Opis: Na crtežu je predstavljen franjevac koji ide za anđelom velikih krila.

89. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1938. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 36x20,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1938.

Opis: Na crtežu je predstavljen požar u gradu. Iz dima trči čovjek noseći dijete u naručju. Ostali likovi ga posmatraju sa strahom.

90. Kraljica Katarina

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1938. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24x34,5 cm.

Signatura: d.s. GABRIEL JURKIĆ – KRALJICA KATARINA – d.l. G.J. 1938.

Opis: Kraljica je predstavljena u stojećem položaju sa žezlom u rukama i sa krunom na glavi.

91. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1938. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 19,5x16,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1938.

Opis: Na crtežu je predstavljen plot sa žbunom.

92. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 26x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek u stojećem položaju. Iza njega sjedi žena.

93. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 20x34 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek kako se penje uz ljestve. U pozadini se primjećuje ženski lik u hodu.

94. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21x33,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu su prikazana dvojica muškaraca u šumi. Pred njima stoji djevojka kao priviđenje, obasjana svjetlošću.

95. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 29x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu je predstavljen čovjek kako radi u polju kukuruza.

96. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x17,5 cm.

Signatura: d.l. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu je prikazana kuća sa okućnicom. Nadolazi oluja.

97. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1939. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 19,5x23,5 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1939.

Opis: Predstavljen je portret djevojke u profilu. U visini njene brade je naslikano nekoliko strukova cvijeća.

98. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 29x20 cm.

Signatura: d.s. G.J. 1939.

Opis: Na crtežu je predstavljen vojnik kako stoji i drži ruku na ramenu franjevca koji sjedi za stolom i posmatra vojnika.

99. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 31x20 cm.

Signatura: d.d. G.J. 1940.

Opis: Na crtežu je prikazan kraj hajke na vukove. Pored ubijenih vukova stoji čovjek u stavu koji odaje da nešto govori. Pored njega čuči dječak i posmatra druga dva predstavljena lika, vjerovatno, oca i sina. Otac je sina zagrlio jednom rukom.

100. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: 1940. godine.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 24x35 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na crtežu je predstavljen sv. Anto sa djetetom u naručju. Svetitelj u desnoj ruci drži krišku hljeba.

101. Glas omladine sv. Ante

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 35x22 cm.

Signatura: g.s. Glas omladine sv. Ante.

Opis: Na crtežu je predstavljen put kojim ide mladić odjeven u narodnu nošnju. Na kraju puta se vidi izlazeće sunce, a iznad njega krst.

102. S ljiljanima pred oltarom

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 27x10 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na crtežu je predstavljen lik žene leđima okrenute posmatraču, kako donosi buket cvijeće na oltar.

103. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21,5x18 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na komadu papira je naslikano osam sličica. U centralnom dijelu je crkva, a oko nje rezličiti pejzaži.

104. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 25x16 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na crtežu kao da su predstavljene sve dužnosti i obaveze jednog franjevca, odnosno franjevci su predstavljeni tokom obavljanja nekoliko radnji kao što su; tokom održavanja mise u crkvi, tokom držanja propovijedi, tokom oranja zemlje, tokom pisanja, slikanja i sl.

105. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 38,5x29 cm.

Signatura: bez signature.

Opis: Na crtežu je predstavljen kanjon sa stijenama. U kanjonu se nazire dugačka kolona ljudi. Jedan čovjek se popeo na stijenu i pokušava dodati franjevcu torbu sa hranom. Franjevac je posmatraču okrenut leđima. Predstavljen je u sagnutom položaju kako se jednom rukom drži za granu da ne padne, a drugom pokušava dohvatiti torbu.

106. Fra Anđeo Zvizdović

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 14x15 cm.

Signatura: d.s. Fra Anđeo Zvizdović; d.l. G.J.

Opis: Fra Anđeo Zvizdović je predstavljen u profilu u kružnici.

107. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 14,5x14,5 cm.

Signatura: d.s. G.J.

Opis: Crtež prikazuje porteret bucmastog fratra predstavljenog u profilu.

108. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15x15 cm.

Signatura: d.s. G.J.

Opis: Crtež prikazuje portret nepoznatog fratra predstavljenog u profilu.

109. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 15,5x14,5 cm.

Signatura: d.l. G.J.

Opis: Crtež prikazuje portert nepoznatog franjevca.

110. Bez naziva

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 14,5x15 cm.

Signatura: d.l. G.J.

Opis: Crtež prikazuje portert nepoznatog franjevca.

111. Clabrio Victor

Autor: Gabrijel Jurkić.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Tehnika: crtež tušem na papiru.

Dimenzije: 21x11,5 cm.

Signatura: d.l. G.J.

Opis: Crtež prikazuje portert nepoznatog franjevca.

Strossmayerova galerija u Zagrebu

U Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu danas se nalaze sljedeći predmeti iz franjevačkog samostana u Fojnici:

-          «Križ jedan povelik, nješto od srebra, nješto od bakra pozlaćen sav; sjednu stranu na sriedi Propelo, na vrhu Bog Otac, a na ramenih i na podnožju 3. Evangeliste. S drugu pak stranu na sriedi Isus posli Uskrsnutja, na vrhu oro, a na ramenima i na podnožju 3. Marie.

-          Kalež srebren, pozlaćen, umjetno izkićen srmom i kamenčićim.

-          Kalež srebren, pozlaćen, u pasu 3 kamena i tri figure.

-          Kazulu žutu, srmom protkana, sa raznim slikama po sriedi.

-          Kazulu crvenu, po sriedi slike vezene, a po krajevima kadifa vezena.» (B. Gavranović, 1964., 230)

Zbirka predmeta izrađenih od metala

Fojnica je od davnina bila jedno od glavnih centara u Bosni i Hercegovini u kojem je pored vađenja rude (Ćuk, 2002. 120), postojala tradicija umjetničke obrade predmeta izrađenih od raznih metala, a posebno srebra. Smatra se da se u Fojnici tokom postojanja bosanske srednjovjekovne države tamo nalazila kovnica novca bosanskih vladara. Međutim, malo se predmeta sačuvalo iz tog perioda, što zbog uništenja, što zbog pretapanja i izrade novih. Jedan od takvih predmeta je zdjelica iz XV vijeka opisana pod rednim brojem 10 u nastavku teksta. Nakon osvajanja Bosne od strane Osmanlija rad na obradi metala nije prestajao, ali je poprimio više uticaja u tehnikama izrade i ukrašavanju predmeta sa istoka. U to vrijeme se javljaju novi kujundžijski centri. Najznačajniji među njima su bili u Sarajevu, Travniku i Foči, ali su značajni centri bili i u Banjoj Luci, Mostaru, Jajcu, Mrkonjić Gradu, Čajniču. U Fojnici je također nastavljena tradicija iskopavanja i obrade ruda, ali je zanimljivo da se tu duže nego u ostalim mjestima zadržao raniji karakter obrade i ukrašavanja predmeta. (Ćirković, 2002., 88, Vladić-Krstić, 1995., 74) Fojnička zbirka predmeta izređenih od metala ima gotovo isključivo upotrebnu, odnosno liturgijsku vrijednost. Većina predmeta je namijenjena korištenju prilikom održavanja bogosluženja. Manji broj predmeta vodi porijeklo iz inostranstva, dok je većina nastala u Fojnici ili nekom drugom bosanskohercegovačkom kujundžijskom centru(24), te su odatle kao poklon, zavjet ili pomoć bogatije crkvene opštine stizali u samostan.

1. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: fojnička zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, filigran.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina 23,5 cm, širina 10,5 cm, promjer stope 14 cm.

Signatura: SSSANES (=Sanctae Annae)

Opis: Na šesterolatičnu filigransku stopu je naknadno umetnuta pločica na kojoj je predstavljena glava bika sa jabukom na čelu. Na stopi je ugraviran gore navedeni latinični natpis. Nodus ima šest režnjeva. Režnjevi su ukrašeni sitnim bobicama. Između režnjeva su gotičke rozete sa krstovima. Košarica je izrađena od okruglih filigranskih medaljona, a poviše njih je obod od bujnog cvijeća. U košaru je umetnuta čaša kaleža. (Đ. Basler, 1988., 86)

2. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: fojnička zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, filigran.

Materijal: srebro, pozlata, raznobojno brušeno staklo.

Dimenzije: visina 30,7 cm, širina 11 cm, promjer stope 15 cm.

Opis: Površina šesterolatične stope je ukrašena filigranom. U centar svake latice je umetnuto brušeno stakalce. Drška i nodus kaleža su ukaršeni filigranom. Nodus je ukrašen sa šest kružnica u čijem središtu je umetnuto stakalce. Iz njega izlazi filigranska košarica ukrašena sa šest kružnica u čijem središtu se nalaze brušena stakalca. Vrh je ukrašen stilizovanim floralnim vijencem. U košaricu je umetnuta čaša kaleža. (Đ. Basler, 1988., 86-87)

3. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: nepoznata zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, filigran, ulaganje.

Materijal: srebro, pozlata, raznobojno brušeno staklo.

Dimenzije: visina 26 cm, širina 10,7 cm, promjer stope 14,8 cm.

Opis: Visoka šesterolatična stopa je po gornjoj strani ukrašena filigranom. U centar svake latice je aplicirana srebrna rozeta. Nodus je ukrašen sa šest filigranskih kružnica u čije središte je umetnuto raznobojno brušeno stakalce. Košarica je ukrašena na isti način, a završava bogatim floralnim obodom. U košaru je umetnuta čaša kaleža.

4. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: nepoznata zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, filigran, ulaganje.

Materijal: srebro, pozlata, raznobojno brušeno staklo.

Dimenzije: visina 26,5 cm, širina 10,7 cm, promjer stope 10,8 cm.

Opis: Visoka šesterolatična stopa je po gornjoj strani ukrašena filigranom. U centar svake latice je aplicirana srebrna rozeta. Nodus je ukrašen sa šest filigranskih kružnica u čiji centar je umetnuto raznobojno brušeno stakalce. Košarica je ukrašena rozetama kakve su na stopi kaleža. Završava bogatim floralnim obodom. U košaru je umetnuta čaša kaleža.

5. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: stopa je iz 1630. godine, dok je čaša vjerovatno mlađa.

Mjesto nastanka: nepoznata zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina 16,5 cm, promjer stope 11,5 cm.

Signatura: na stopi: IHS 1630.

Opis: Šesterolatična stopa je ukrašena iskucavanjem, tako da je na jednoj od latica iskucana gore navedena godina. Drška stope je šesterougaona. Na nju je postavljena čaša nekog drugog kaleža mnogo rustičnije izrade. Drška tog kaleža i čaša nisu ukrašeni.

6. Kalež

Autor: Mijo i Frano Ostojić.

Vrijeme nastanka: 1893. godina.

Mjesto nastanka: nepoznata zlatarska radionica.

Tehnika: lijevanje, filigran, ulaganje.

Materijal: srebro, pozlata, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 24 cm, širina 8,5 cm, promjer stope 13,3 cm.

Signatura: unutrašnja strana stope: Troškom O. Fra Rafe Ostojića napravio Mijo i Frano Ostojić 1893.

Opis: Šesterolatična stopa je ukrašena filigranom. U centru svake latice je postavljena rozeta na čijem vrhu je ulegnuto brušeno stakalce. Od latica stope ka nodusu se uzdiše šesterostrana piramida, također ukrašena filigranom i rozetama, ali bez stakalaca. Iznad nje je filigranski kružni nodus. Čaša kaleža je postavljena u plitku filigransku košaru.

7. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje, apliciranje.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina 28,5 cm, širina 9,8 cm, promjer stope 14,2 cm.

Opis: Kružna stopa kaleža je ukrašena apliciranim barokiziranim viticama i glavama anđela. Iz stope se uzdiže drška na koju se nadovezuje čaša kaleža. Njen donji dio je ukrašen apliciranim barokiziranim viticama i glavama anđela.

8. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina 26,4 cm, širina 10,2 cm, promjer stope 11,7 cm.

Opis: Rub kružne stope je ukrašen vijencem listića. Površina stope je ukrašena reljefnim likovima. Na stopu se nadovezuje drška kaleža sa duguljastim nodusom. Nodus je ukrašen reljefnim glavama. Košarica je ukrašena pojedinim scenama iz križnog puta predstavljenim u reljefu. U košaricu je umetnuta čaša.

9. Kalež

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina 24,2 cm, širina 9 cm, promjer stope 12,3 cm.

Opis: Kružna stopa je ukrašena iskucanim vegetabilnim motivima. Na stopu je postavljena drška sa kružnim nodusom na koga su aplicirane ne baš uspjele izlivene glave anđela. Košarica kaleža je dosta grube izrade, aukrašena je izlivenim floralnim motivom. U nju je postavljena čaša.

10. Zdjela

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XV vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje, cizeliranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 2,7 cm, širina 9 cm, promjer 12 cm.

Opis:  Kružnog je oblika. Dno zdjelice je iskucano i ukrašeno motivima životinja. U ukraševanju se primijećuju dvije zone, centralna, smještena u dnu posude  i rubna, koja je od centralne odvojena uskom, neukrašenom trakom. Centralna zona je ukrašena motivom jelena u trku smještenog u kružnici. Prostor oko jelena je ukrašen vegetabilnim motivima i linijama. Rubna zona je podijeljena na deset polja. Polja su međusobno odijeljena predstavom stabla na kojem su dva okrugla ploda. U svakom polju je predstavljena po jedna životinja u pokretu udesno, tako da čine kolo.

11. Ciborijum

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina sa poklopcem 37 cm, visina bez poklopca 24 cm, širina 12 cm, promjer stope 17,2 cm.

Opis: Šesterolatična stopa ciboriuma je ukrašena iskucanim floralnim motivima. Na stopu se nadovezuje nodus koji nosi posudu ciboriuma. Njena vanjska strana je ukrašena iskucanim motivima grozdova i vinove loze. Poklopac je uz rub ukrašen floralnim motivom. Na njegovu površinu su aplicirane četiri kartuše. Na vrku poklopca je pričvršćen krst sa trolisnim završetcima.

12. Ciborijum

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina sa poklopcem 14,5 cm, promjer kugle 7,7 cm, promjer stope 6,7 cm.

Opis: Stopa ciborijuma je okrugla. Od oboda prema unutrašnjosti se uzdiže kupola na koju je pričvršćena drška. Na nju je postavljena okrugla posuda. Posuda se po sredini otvara, tako da sa jedne strane ima mehanizam za otvaranje. Vanjska površina posude je ukrašena iskucanim i pozlaćenim ljiljanima i rombastim ornamentima čija je unutrašnjost ispunjena vegetabilnim motivima. Na vrhu je rozeta sa osam latica.

13. Krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: rezbarenje, pseudofiligran, ulaganje.

Materijal: drvo, srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 13,5 cm, širina 8,4 cm.

Opis: Krst je izrađen od drveta. Njegova površina je ukrašena rezbarenjem. Na jednoj strani centralno mjesto zauzima scena rođenja Hristovog, a na drugoj scena njegovog raspeća sa ljudima u pozadini. U krakovima krsta su predstavljene dopojasne figure različitih svetitelja. Krst je postavljen u srebrni okvir. Na uglove okvira su postavljena stakalca.

14. Krst – pektoral

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, pozlata.

Materijal: legura metala, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 9,2 cm, širina 7 cm.

Opis: Izlivena pločica je aplicirana reljefna, neproporcionalna figura razapetog Hrista. Po ostaloj površini su izlivene metalne kuglice. Tri gornja kraka krsta imaju trolisne završetke. U svakom završetku je umetnuto po jedno stakalce. Četvrti krak krsta je ravan, ali su i na njega umetnuta tri stakalca. Na gornji krak je pričvršćena metalna kukica i alkica.

15. Krst – pektoral

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1809. godine kada je koristi  J. Ivich.

Mjesto nastanka: domaća radionica, možda iz Duvna.

Tehnika: lijevanje, pozlata.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina 12 cm, širina 6,2 cm.

Natpis: Pozadina krsta: 1809. NA SLUXBU. O.P.F. JOZE IVICHA IZ DUVNA.

Opis:Krst je iz jednog komada metala. Na njegovu stražnju stranu je pričvršćen krug ukrašen zrakama. Površina krsta je ukrašena vriježastim motivima. U njegovom centru je predstavljen razapeti Hrist nad čijom glavom stoji natpis INRI. Na vrhu krsta je alka.

16. Krst – pektoral

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, pozlata.

Materijal: legura metala, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 11,5 cm, širina 8 cm, lanac 35 cm.

Opis: Krst sa trolisnim završecima na krakovima. U centar svakog završetka je ulegnuto po jedno brušeno stakalce. Površina krakova je ispunjena pozlaćenim filigranom. U centru je pričvršćena figura razapetog Hrista. Iznad njegove glave je pločica sa natpisom INRI. Na vrhu je alka kroz koju je provučen srebrni lanac.

17. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: rezbarenje, lijevanje, iskucavanje.

Materijal: drvo, srebro, legura metala.

Dimenzije: visina 17,8 cm, širina 7,5 cm, širina stope 7,5 cm.

Opis: Kružna stopa ukrašena iskucanim floralnim motivima. Na stopu se nadovezuje drška sastavljena od pet kugli od čega je centralna najveća. Na dršku je postavljen okovani drveni krst. Na jednoj strani je prikazana rezbarena scena raspeća, a na drugoj je prikazana scena nejasna. Na završecima gornja tri kraka krsta na okov je postavljena jedna rozeta.

18. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1896. godine kada su ga priložili Frano i Mara Kalamut.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, filigran, ulaganje, lijevanje, aplikacija, graviranje.

Materijal: srebrni lim, srebro, pozlata, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 22,5 cm, širina 11,5 cm, širina stope 9,7 cm.

Signatura: na obodu stope: N.P.B. i B.D.M. NA DAR ČINI – FRANO I MARA KALAMUT, U.S.F.G. 1896.

Opis: Stopa je izrađena od srebrnog lima. Kružnog je oblika. Površina joj je ukrašena filigranom. Na filigran je umetnuto šest brušenih stakalaca. Iz stope se izdiže drška koju čini pet filigranskih kugli od kojih je centralna najkrupnija. Drška drži krst izrađen od srebrne ploče. Na njegu je aplicirana reljefna figura razapetog Hrista. Uglovi krsta su ukrašeni brušenim stakalcima. Vanjski rubovi krsta su ukrašeni pozlaćenim filigranskim ukrasom u koga je umetnuto nekoliko brušenih stakalaca.

19. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, filigran.

Materijal: srebrni lim, srebro, pozlata, legura metala.

Dimenzije: visina 31 cm, širina 14,5 cm, širina stope 10,6 cm.

Signatura: na obodu stope 1815.

Opis: Stopa ima kružni oblik. Ukrašena je iskucanim floralnim motivima. Centralni dio je kupasto uzdignut ka dršci na kojoj je smještena srebrna kugla bez ukrasa. Na kuglu je postavljen krst. Izrađen je od srebrnog lima. Površina krsta je prekrivena pozlaćenim filigranom. Krst ima trolisne završetke. Na krajevima krsta je pričvršćen lančić sa «medaljicama(25)». Deset «medaljica» je sa rupicama, a 12 ima pričvršćenu alkicu.

20. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, aplikacija.

Materijal: legura metala, pozlata.

Dimenzije: visina 34 cm, širina 12 cm, širina stope 8,8 cm.

Opis: Kružna stopa je ukrašena iskucanim stilizovanim vegetabilnim motivima. Iz stope se uzdiže drška na koju je pričvršćen krst izrađen od legure metala. Na njemu je pozlaćeni reljefni prikaz raspeća Hristovog. U kracima krsta su aplicirani reljefni pozlaćeni atributi četvorice jevanđelista. Krakovi krsta su trolisni. Na njihovim krajevima je lančić sa 20 turskih novčića.

21. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, aplikacija.

Materijal: srebro, pozlata, legura metala.

Dimenzije: visina 33 cm, širina 14,5 cm, širina stope 11 cm.

Opis: Stopa pacifikala je kružnog oblika. Ukrašena je iskucanim stilizovanim floralnim ornamentima među kojima je i šest rozeta. Iz centra stope se uzdiže drška pacifikala sa neukrašenom kuglom na koju je pričvršćen krst. Krst je izrađen od kompaktne limene ploče. Po površini je ukrašen filigranom. Na prednjoj strani je apliciran reljefni lik razapetog Hrista. Iznad njegove glave stoji natpis INRI. Tri kraka krsta završavaju trolisno, od čega centralni «list» ima oblik krune. Od vrha krsta prema dva poprečna kraka se spušta lančić sa 12 novčića.

22. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: lijevanje, aplikacija.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina 22 cm, širina 9 cm, stopa 5x4,3 cm.

Opis: Na visoko četvrtsato i profilisano postolje je pričvršćen krst sa trolisnim završecima. U dnu krsta, iznad postolja je aplicirana lobanja sa ukrštenim kostima u pozadini. Iznad ove aplikacije je pričvršćena reljefna figura razapetog Hrista. Iznad njegove glave je pričvršćena pločica sa inicijalima INRI. Oko krakova krsta je lančić sa  novčića iz osamnskog perioda.

23. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, rezbarenje.

Materijal: legura metala, drvo, porculan.

Dimenzije: visina 58 cm, širina 20,5 cm, postolje 10x21,5 cm.

Opis: Visoko četvrtsato drveno postolje je ukrašeno rezbarijama (na uglovima su motivi listova, a na plohama krst i kalež). Na postolje je pričvršćen krst sa porculanskom reljefnom figurom razapetog Hrista. Na gornji krak je pričvršćena pločica sa natpisom INRI. Na postolju, lijevo i desno od krsta stoje dvije porculanske figure – Bogorodica i Marija Magdalena. Između njih, a u dnu krsta je mala figura životinje (vuka?). Na pozadinu krsta je pričvršćen plošni metalni ukras sličan zrakama.

24. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, rezbarenje.

Materijal: legura metala, drvo, porculan.

Dimenzije: visina 57 cm, širina 18,5 cm, postolje 10x21,5 cm.

Opis: Visoko četvrtsato drveno postolje je ukrašeno rezbarijama (na uglovima su motivi listova, a na plohama antropomorfne figure). Na postolje je pričvršćen krst sa porculanskom reljefnom figurom razapetog Hrista. Na gornji krak je pričvršćena pločica sa natpisom INRI. U dnu krsta je mala figura životinje (janje?). Na pozadinu krsta je pričvršćen plošni metalni ukras sličan zrakama.

25. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: rezbarenje, aplikacija.

Materijal: drvo, sedef.

Dimenzije: visina 28 cm, širina 13 cm, postolje 7,5x4 cm.

Opis: Pacifikal je izrađen iz jednog komada drveta. Tri kraka krsta imaju trolisne završetke. Prednja strana krsta je pokrivena sedefnim pločicama. U donjem kraku krsta na sedefu je ucrtana figura Bogorodice. Tijelo razapetog Hrista je takođe izrađeno od sedefa. Na gornjem kraku krsta je ostao samo jedan trolisni završetak.

Napomena: na pacifikalu se primjećuju sljedeće oznake: I, II, III, IV, VII, VIII, XIV, a označavaju vjerovatno postaje Križnog puta.

26. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX ili XX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: rezbarenje, aplikacija.

Materijal: drvo, sedef.

Dimenzije: visina 47 cm, širina 21 cm, postolje 11,5x6,5 cm.

Opis: Na visoko piramidalno postolje u čijem središtu se primjećuje ovalno udubljenje u kom je bio smješten medaljon je postavljen krst sa tijelom razapetog Hrista. Iznad njegove glave je natpis INRI. Pacifikal je ukrašen umetanjem sedefnih ukrasa.

27. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: aplikacija.

Materijal: drvo, sedef.

Dimenzije: visina 80 cm, širina 35,5 cm, postolje 14,4x20,5 cm.

Opis: Visoko piramidalno postolje je prekriveno pločicama sedefa. Na postolje je pričvršćen krst sa trolisnim završecima na gornja tri kraka. Površina krsta je prekrivena sedefastim pločicama. Reljefna figura razapetog Hrista je sitna u odnosu na ukupnu visinu pacifikala.

Napomena: Nedostaju brojne sedefne pločice kojima je pacifikal obložen.

28. Pacifikal

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata radionica

Tehnika: lijevanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina 22 cm, širina 11 cm, postolje 10 cm.

Opis: Pacifikal je izliven iz jednog komada legure metala. Postolje je kružno. Na njega se direktno nastavlja rombasti (krstasti) komad metala na čijoj prednjoj strani je reljefna figura razapetog Hrista. Od tijela Hristovog, po metalu na kojem je pričvršćen se šire zrake.

29. Relikvijar

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznata domaća radionica.

Tehnika: filigran, lijevanje pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 12,7 cm, širina 9 cm.

Opis: Relikvijar ima oblik krsta. Rub je urađen od srebrene tordirane vrpce, a unutrašnjost je ispunjena filigranom. Duži krak krsta je ukrašen sa dva brušena stakalca, a preostala tri sa jednim stakalcem. Središnji prostor  uokviruje kružnica rozeta. Centar kružnice je ustakljen i pod staklom se nalazi krst sa trolisnim završecima. Na gornjem kraku krsta je pričvršćena alka. Poleđina je urađena od izlivenog komada srebra čija je površina ukrašena pseudofiligranom i brušenim stakalcima.

30. Navikula

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, graviranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 14 cm.

Opis: Na plošnoj stopi oktogonalni postament koji pridržava recipijent za tamjan. Na gornjoj plohi je ugravirana scena Blagovijesti, a dolje anđeo sa knjigom, kao simbol Matejevog jevanđelja. Na drugoj strani je predstavljena Bogorodica sa Hristom. Oko njih su ugravirane trepteće zrake. U četverolistovima pri kraju krakova su predstavljeni reljefni likovi Boga oca (u vrhu) te simboli sv. Marka (lijevo), sv. Luke (desno) i sv. Vlaha (u dnu). (Đ. Basler, 1988., 87)

31. Navikula(26)  

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, graviranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 14 cm.

Opis: Na plošnoj stopi oktogonalni postament koji pridržava recipijent za tamjan. Na gornjoj plohi je ugravirana scena Blagovijesti, a dolje anđeo sa knjigom, kao simbol Matejevog jevanđelja. Na drugoj strani je predstavljena Bogorodica sa Hristom. Oko njih su ugravirane trepteće zrake. U četverolistovima pri kraju krakova su predstavljeni reljefni likovi Boga oca (u vrhu) te simboli sv. Marka (lijevo), sv. Luke (desno) i sv. Vlaha (u dnu). (Đ. Basler, 1988., 87)

32. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVII vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, cizeliranje, perforacija.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina posude 28 cm, a ukupna 66 cm.

Opis: Na ravnoj šesterolisnoj stopi je piramidalno podnožje za kuglu na kojoj počiva posuda za tamjan. Gornji, perforirani dio je od lijevanog srebra uzet sa neke kasnogotičke kadionice izrađene dosta grubom tehnikom. Iznad su četiri lanca sa rozetama na polovini dužine. (Đ. Basler, 1988., 87)

33. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: filigran.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina posude 29 cm, a ukupna 74 cm.

Opis: Imitirajući uobičajne kasnogotičke oblike, majstor je na devetorolisno postolje stavio kuglu na kojoj je čaša za tamjan. Visoki poklopac ima oblik zatupljene kupe. Iznad je pet lanaca sa rozetama na polovini dužine. (Đ. Basler, 1988., 88)

34. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: filigran.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina posude 15 cm, dužina lanaca (3 komada) 37 cm.

Opis: Kandilo se sastoji od dvije trbušaste zone i kugle pri dnu. Na gornju zonu je pričvršćena alka kroz koju su provučeni lanci. Na njihovoj polovini su rozete, a završavaju kapicom.

35. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: filigran.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina posude 55 cm, dužina lanaca (6 komada) 62 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri trbušaste zone i kugle pri dnu. Zone su izdijeljene u nekoliko pravougaonih polja. Na posljednju, najveću zonu su postavljene glave lavova kao nosači lanaca kandila. Na polovini dužine lanaca su metalne kuglice, a lanci se završavaju kupolastom kapicom. U najveću trbušastu zonu je postavljena metalna čaša za tamjan sa nazubljenim krajevima.

36. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 40 cm, dužina lanaca (3 komada) 60 cm.

Opis: Najšira zona čaše kandila je ukrašena rozetama. Na nju su postavljeni držači lanaca koji završavaju kupolastom kapicom.

37. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 56 cm, dužina lanaca (3 komada) 74 cm.

Opis: Najšira zona čaše kandila je ukrašena rozetama. Na nju su postavljeni držači lanaca koji završavaju kupolastom kapicom.

38. Kandilo

Autor: Ivan Du..

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: Travnik.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 42 cm, dužina lanaca (3 komada) 53 cm.

Natpis: NAČINI IVAN DU. IZ TRAVNIKA

Opis: Posuda za tamjan završava kuklicom iz koje se kupasto posuda širi prema gore. Najšira zona je ukrašena kružnim iskucanim motivima. Na nju su pričvršćeni lanci. Oni završavaju kupolastom kapicom. Široki dio čaše se dalje sužava prema vrhu tako da kandilo dobija gotovo vretenast oblik.

39. Kandilo

Autor: Marko Krilić.

Vrijeme nastanka: 1843. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 42 cm, dužina lanaca (3 komada) 53 cm.

Natpis: pri dnu kandila; + F+ STIPO + MARKOVIĆ + 1843 + U FONICI MARKO + KRILIĆ + CINI + NAČINIT + NA + POSTEGNE + GOSPINO

Opis: Dno kandila čini krst. Dalje se kandilo u tri trbušasta niza širi prema gore. Najširi dio je ukrašen kružnim iskucanim motivima. Na taj dio su dodana tri držača lanaca koji završavaju kapicom. Kandilo se prema vrhu ponovo sužava.

40. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 24 cm, dužina lanaca (3 komada) 50 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri trbušaste zone i krstića pri dnu. Zone su izdijeljene u nekoliko pravougaonih polja. Na posljednju, najveću zonu su postavljeni nosači lanaca kandila. U najveću trbušastu zonu je postavljena metalna čaša za tamjan sa nazubljenim krajevima.

41. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 55 cm, dužina lanaca (3 komada) 82 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri dijela. Na donji okrugli dio je pričvršćena alka, dok se gornji dio postepeno širi i prelazi u širu posudu. Taj dio je ukrašen iskucavanjem, na taj način što je obod podijeljen na deset pravougaonika. U centru svakog je rozeta. Na taj dio se pričvršćeni masivni držači za lance koji završavaju kapicom. Držači lanaca su izvijeni prema van. Posuda kandila se iz proširenog dijela ponovo sužava prema vrhu.

42. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 20 cm, dužina lanaca (3 komada) 41 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri dijela. Na donji okrugli dio je pričvršćena alka, dok se gornji dio postepeno širi i prelazi u širu posudu. Taj dio je ukrašen iskucavanjem, na taj način što je obod podijeljen na šest ovalnih polja. Na taj dio se pričvršćeni masivni držači za lance koji završavaju kapicom. Posuda kandila se iz proširenog dijela ponovo sužava prema vrhu.

43. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 64 cm, dužina lanaca (3 komada) 90 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri dijela. Na donji okrugli dio je pričvršćena alka, dok se gornji dio postepeno širi i prelazi u širu posudu. Taj dio je ukrašen iskucavanjem, na taj način što je obod podijeljen na šest pravougaonika. U centru svakog je rozeta. Na taj dio se pričvršćeni masivni držači za lance koji završavaju kapicom. Držači lanaca su izvijeni prema van. Posuda kandila se iz proširenog dijela ponovo sužava prema vrhu.

44. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 50 cm, dužina lanaca (3 komada) 80 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri dijela. Na donji okrugli dio je pričvršćena alka, dok se gornji dio postepeno širi i prelazi u širu posudu. Taj dio je ukrašen iskucavanjem, na taj način što je obod podijeljen na osam pravougaonika. U centru svakog je rozeta. Na taj dio se pričvršćeni masivni držači za lance koji završavaju kapicom. Držači lanaca su izvijeni prema van. Posuda kandila se iz proširenog dijela ponovo sužava prema vrhu.

45. Kandilo

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina posude 38,5 cm, dužina lanaca (3 komada) 60 cm.

Opis: Kandilo se sastoji iz četiri dijela. Na donji okrugli dio je pričvršćena alka, dok se gornji dio postepeno širi i prelazi u širu posudu. Taj dio je ukrašen iskucavanjem, na taj način što je obod podijeljen na osam pravougaonika. U centru svakog je rozeta. Na taj dio se pričvršćeni masivni držači za lance koji završavaju kapicom. Držači lanaca su izvijeni prema van. Posuda kandila se iz proširenog dijela ponovo sužava prema vrhu.

46. Kustodija(27)  

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVII vijek.

Mjesto nastanka: fojnička radionica.

Tehnika: lijevanje.

Materijal: srebro, pozlata.

Dimenzije: visina posude 46 cm, promjer stope 13,3 cm.

Opis: Stopa kustodije je okrugla. Ukrašeno je perforiranom vrpcom iznad koje je ugravirano šest rombova sa oštrim završecima. Iznad stope se uzdiže nodus u obliku kugle. Po njemu su gravirane ispresijecane kružnice. Nad nodusom je četverougaona posuda kustodije. Rubovi posude su od srebra, a plohe su staklene. Unutar posude je na šesterougaonu piramidu postavljena luneta. Uz stranice posude kustodije su postavljene figure muškarca i žene. Posuda završava kupolasto s tim da kupola prelazi u šesteruogaonu piramidu sa visokim šiljkom. (Đ. Basler, 1988., 88)

47. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVII ili XVIII vijek.

Mjesto nastanka: fojnička radionica.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: visina 74 cm.

Opis: Trodijelno postolje sa nogama nosi nodus podijeljen vodoravnim konkavnim udubljenjem. Podnožje je stranog porijekla, prostije je izrade, dok su aplikacije na nožištu postolja u obliku anđeoskih glava naknadni dodatak na mnogo stariju osnovu. Dvije naknadno dodane jabuke nose čašu. (Đ. Basler, 1988., 90)

48. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1784. godine.

Mjesto nastanka: Travnik (?).

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, cizeliranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 42,7 cm.

Opis: Trostrano podnožje na kandžama zvijeri ima u svakom polju po jednu kartušu. Na jednoj je natpis: «ZAVIT TRAVNIK», a na drugoj godina 1784. Snažan nodus sa šest okomitih ovalnih udubljenja, a iznad njega je nasad sličan stupiću balustrade. (Đ. Basler, 1988., 90-91)

49. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Mjesto nastanka: fojnička radionica.

Tehnika: lijevanje, cizeliranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 54,9 cm.

Opis: Na trostranoj stopi barokno izvijeni nodus iz kojeg se izvija element sličan stupiću renesansne balustrade. Sve završava proširenom čašom čije je krunište dopunio nepoznati domaći majstor. (Đ. Basler, 1988., 91)

50. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 66 cm.

Opis: Iz trostrane stope svijećnjaka izdiže se držač ukrašen sa četiri kugle. Na vrhu je šira čaša.

51. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 70 cm.

Opis: Iz trostrane stope svijećnjaka izdiže se držač ukrašen sa četiri kugle. Na vrhu je šira čaša.

52. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1784. godine.

Mjesto nastanka: Travnik (?).

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 42 cm.

Natpis: na postolju; ZAVIT TRAVNIK 1784.

Opis: Barokizirano podnožje svijećnjaka je postavljeno na tri noge koje imaju oblik kandži. Drška se sastoji iz dva ovalna dijela i valjkastog nastavka na koji je postavljena čaša.

53. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1784. godine.

Mjesto nastanka: Travnik (?).

Tehnika: lijevanje, cizeliranje, aplikacija.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 42,5 cm.

Natpis: na postolju; ZAVIT TRAVNIK 1784.

Opis: Barokizirano podnožje svijećnjaka je postavljeno na tri noge koje imaju oblik kandži. Na postolju je aplicirana figura Bogorodice. Drška se sastoji iz dva ovalna dijela i valjkastog nastavka na koji je postavljena čaša.

54. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1784. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, cizeliranje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 42 cm.

Natpis: na postolju; A 7 P+G

Opis: Barokizirano podnožje svijećnjaka je postavljeno na tri noge koje imaju oblik kandži. Na postolje se nastavlja drška sa dubljom čašom na vrhu.

55. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: 1784. godine.

Mjesto nastanka: Travnik (?).

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: visina 47 cm.

Natpis: na postolju; ZAVIT TRAVNIK 1784.

Opis: Barokizirano podnožje svijećnjaka je postavljeno na tri noge koje imaju oblik kandži. Drška se sastoji iz dva ovalna dijela i valjkastog nastavka na koji je postavljena čaša.

56. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: visina 54 cm.

Natpis: na postolju; AZ.

Opis: Barokizirano podnožje svijećnjaka je postavljeno na tri noge koje imaju oblik kandži. Drška je u donjem dijelu ukrašena oblikom sličnim kandilu koji se sužava prema vrhu na koji je pričvršćena čaša.

57. Svijećnjak

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: drvo, legura metala.

Dimenzije: visina 42 cm.

Opis: Iz trostrane stope izvija se nosač svijećnjaka. Pri dnu i pri čaši na vrhu je ukrašen sa dvjema kuglama.

58. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: kraj XV ili početak XVI vijeka.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni i pozlaćeni lim, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 52 cm, širina 32,5 cm.

Opis: Na šesterostrani nasad se nastavlja kugla iz koje se uzdiže krst sa trolisnim završecima. Na krst je pričvršćena reljefna figura razapetog Hrista iznad čije glave stoji koso postavljena pločica sa natpisom INRI. Površina trolisnih završetaka je ispunjena umetnutim raznobojnim stakalcima.

59. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, filigran, aplikacija, pozlata.

Materijal: srebrni lim, legura metala.

Dimenzije: visina 50 cm, širina 25,5 cm.

Opis: Valjksati nasad je završen kuglom prekrivenom filigranom. Na kuglu se nastavlja krst čija sva četiri kraka imaju trolisne završetke. Na vrh svakog trolista je pričvršćena po jedna rozeta (nedostaju četiri rozete). U centru svakog trolista je aplicirana po jedna osmostrana pozlaćena zvijezda. Ostala površina krsta je ispunjena filigranom. Na krst je pričvršćeno raspeće Hristovo, a iznad njegove glave je pločica sa natpison INRI. Raspeće i pločica su pozlaćeni.

60. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, iskucavanje, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro.

Dimenzije: visina 52,5 cm, širina 26,5 cm.

Opis: Na valjkasti nasad se nastavlja kugla koja nosi krst. Rub krsta je iskucan, a na njegova tri kraka je dodana srebrna rozeta, dok je ostala površina pozlaćena. Na krst je pričvršćena mala reljefna figura razapetog Hrista.

61. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, ulaganje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 52,5 cm, širina 26,5 cm.

Opis: Valjksati nasad je završen kuglom prekrivenom filigranom. Na kuglu se nastavlja krst čija sva četiri kraka imaju trolisne završetke. Na vrh svakog trolista je pričvršćena po jedna rozeta. U centru svakog trolista je aplicirano po jedno ulegnuto brušeno stakalce. Ostala površina krsta je ispunjena filigranom. Na krst je pričvršćeno raspeće Hristovo, a iznad njegove glave je pločica sa natpison INRI. Raspeće i pločica su pozlaćeni.

62. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, ulaganje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 52,5 cm, širina 26,5 cm.

Opis: Valjksati nasad je završen kuglom prekrivenom filigranom. Na kuglu se nastavlja krst čija sva četiri kraka imaju trolisne završetke. Na vrh svakog trolista je pričvršćena po jedna rozeta (nedostaju četiri). U centru svakog trolista je aplicirano po jedno ulegnuto brušeno stakalce. Ostala površina krsta je ispunjena filigranom. Na krst je pričvršćeno raspeće Hristovo, a iznad njegove glave je pločica sa natpison INRI. Raspeće i pločica su pozlaćeni.

63. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, ulaganje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 34 cm, širina 17 cm.

Opis: Valjksati nasad je završen kuglom prekrivenom filigranom. Na kuglu se nastavlja krst čija tri kraka imaju trolisne završetke. Na vrh svakog trolista je pričvršćena po jedna rozeta (nedostaju četiri). U centru svakog trolista je aplicirano po jedno ulegnuto brušeno stakalce. Ostala površina krsta je ispunjena filigranom. Na krst je pričvršćeno raspeće Hristovo, a iznad njegove glave je pločica sa natpison INRI. Raspeće i pločica su pozlaćeni.

64. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro.

Dimenzije: visina 31,5 cm, širina 17,5 cm.

Opis: Nasad krsta je u obliku navoja. Krst ima trolisne završetke, s tim da površinu završetka zaklanja aplicirani osmolatični cvijet. U središtu krsta je pozlaćena figura razapetog Hrista (nedostaje lijeva noga), a iznad njegove glave je pločica sa natpisom INRI.

65. Procesioni krst

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, aplikacija, iskucavanje, pozlata.

Materijal: legura metala, srebro.

Dimenzije: visina 29,5 cm, širina 21 cm.

Opis: Nasad krsta je u obliku navoja. Krakovi krsta imaju trolisne završetke u obliku stilizovanog cvijeta ljiljana. U centar svakog završetka je pričvršćen osmolatični cvijet. Rubovi krsta su iskucani. Na sredinu krsta je pričvršćena velika pozlaćena figura razapetog Hrista. Iznad njegove glave je iskucan natpis INRI.

66. Monstranca

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, graviranje.

Materijal: srebrni lim. pozlata.

Dimenzije: visina 72 cm, širina 34,5 cm, promjer stope 24,6 cm.

Opis: Okrugla stopa monstrance je ukrašena graviranim listovima hrasta. Prema dršci su ugravirani uski listići. Na dršku je postavljen tabernakul sa čije lijeve i desne strane su figurice anđela sa krilima i rukama sklopljenim u položaj za molitvu. Ispod tabernakula je reljefna figura glave anđela sa krilima, a iznad simbol Svetoga duha (trokut sa okom), te Bog otac koji je predstavljen na oblaku. Bog otac blagosilja. Unutrašnjost tabernakula je ustakljena. U dnu postavljena luneta. Oko tabernakula se šire zrake. Monstranca na vrhu završava krstom.

67. Monstranca

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1822. godine kada je korišten pri zavjetu Ive Krilića.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, ulaganje, filigran.

Materijal: srebrni lim, brušeno staklo, pozlata.

Dimenzije: visina 40 cm, širina 21 cm, promjer stope 14,7 cm.

Signatura: po obodu stope; Zavit pri sakramentu Ive Krilića 1822.

Opis: Okrugla stopa je ukrašena iskucanim grančicama cvijeća. Na nodus drške su pričvršćene tri glave anđelčića. Centralni, kružni dio monstrance je ustakljen. Oko njega je šira traka srebrnog lima ukrašena pseudofiligranom i brušenim stakalcima plave, zelene, crvene boje. Iz kružnog dijela monstrance izbijaju zrake, naizmjenično ljiljani i oštrice mača. Na vrhu je reljefna figura čovjeka uzdignute desne ruke. Pored njega je zastava izrađena u tehnici filigrana.

68. Moćnik

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: visina 30,5 cm, širina 13 cm, promjer stope 13 cm.

Signatura: u centralnom ustakljenom dijelu; S.CRUCIS

Opis: Okrugla stopa je ukrašena iskucanim vriježastim ornamentima. Iz stope se uzdiže drška sa nodusom ukrašenim sa četiri rozete. Nad nodusom se moćnik proširuje. Njegov centralni dio je ustakljen. Okružen je kružnicom čiju površinu prekrivaju pozlaćene kuglice. Oko kružnice, u gotovo rombastom obliku, se pružaju reljefni cvjetovi i listovi. Iza njih izbijaju zrake izređene od pozlaćenog srebrnog lima. Na vrhu moćnika je krst sa trokrakim završetcima.

69. Relikvijar

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1847. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: 5,5x5x1,5 cm.

Signatura: na rubu: 1847. O.P.E. USTI.DEN.

Opis: Kružnog je oblika. Na jednoj strani je motiv raspeća Hristovog, a na drugoj Bogorodice sa Hristom u naručje. Obje figure su dosta grubo izrađene.

70. Relikvijar

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: 8x6,5x2 cm.

Opis: Pravougaonog je oblika. Površina poklopca relikvijara je ukrašena međusobno spojenim motivima ljiljana. U gornjoj polovini poklopca je iskucan natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod njega tri čavlića.

71. Piksida(28)  

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: 5,7 cm.

Opis: Kružnog je oblika. Na poklopcu je iskucan šesterolatični cvijet. Na poleđini je u kružnoj traci iskucan međusobno povezan vegetabilni motiv. U središtu kruga je stilizovani krst, odnosno natpis IHS.

72. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1757. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebrni lim.

Dimenzije: 8,3x6,3 cm.

Natpis: na pleđini; 1757 P.F.G.

Opis: Kružnog je oblika. Po vanjskom rubu poklopca su iskucane cik-cak linije. Unutrašnjost im je ispunjena paralelnim horizontalnim linijama. U središtu je natpis IHS, u kom H izgleda kao slovo W nad kojim je krst, a ispod tog slova su iskucana tri čavlića.

73. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XVIII vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: bakarni lim.

Dimenzije: 7,5x9,5 cm.

Opis: Kružnog je oblika. Rub poklopca pikside je ukrašen vijugavim linijama. U centru je iskucana kružnica u čijoj unutrašnjosti stoji natpis IHS, gdje slovo H liči ne slovo W iznad kog je krst, a ispod njega tri iskucana čavlića.

74. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 8x5 cm.

Opis: Kružnog, gotovo kuglastog oblika. Sastoji se iz dva dijela, veće posude i manjeg poklopca. Pričvršćen mehanizam za zatvaranje. Piksida je iznutra pozlaćena.

75. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 7,5x4 cm.

Opis: Kružnog je oblika, pri čemu posuda ima oblik polukugle, a poklopac je zaravnjen. U centru poklopca je iskucano pet kružnica, kao i na mjestu gdje se posuda i poklopac spajaju. Na posudi, kao i na poklopcu je iskucana sićušna kruna. Unutrašnjost pikside je pozlaćena.

76. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: oko 1849. godine sudeći po upotrebljenim kovanicama.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 5,3x1 cm.

Opis: Kružnog oblika. Uz rub poklopca su iskucane tačkice jedna do druge, a u centru natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod njega tri čavlića. Na obod pikside je pričvršćeno sedam alkica kroz koje su provučeni lančići. Svaki lančić završava probušenom kovanicom iz 1849. godine.

77. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: oko 1849. godine sudeći po upotrebljenim kovanicama.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 5x2 cm.

Opis: Kružnog oblika. Uz rub poklopca su iskucane tačkice jedna do druge, a u središtu natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod njega tri čavlića. Na obod pikside je pričvršćeno sedam alkica kroz koje su provučeni lančići. Svaki lančić završava probušenom kovanicom iz 1849. godine.

78. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: oko 1849. godine sudeći po upotrebljenim kovanicama.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 5x2 cm.

Opis: Kružnog oblika. Uz rub poklopca su iskucane tačkice jedna do druge, a u središtu natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod njega tri čavlića. Na obod pikside je pričvršćeno sedamnaest alkica kroz koje su provučeni lančići. Svaki lančić završava probušenom kovanicom iz 1849. godine.

79. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: oko 1849. godine sudeći po upotrebljenim kovanicama.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 5x2 cm.

Opis: Kružnog oblika. Uz rub poklopca su iskucane tačkice jedna do druge, a u centru natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod njega tri čavlića. Na obod pikside je pričvršćeno sedam alkica kroz koje su provučeni lančići. Svaki lančić završava probušenom kovanicom iz 1849. godine.

80. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: 5,5 cm.

Opis: Piksida je izrađena u obliku srca. Poklopac je po rubovima ukrašen vegetabilnim motivom. U centru je natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri čavlića. Poklopac je pozlaćen.

81. Piksida

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: 4,5 cm.

Opis: Piksida je izrađena u obliku srca. Poklopac je po rubovima ukrašen vegetabilnim motivom. U centru je natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri čavlića. Poklopac je pozlaćen.

82. Posuda za sveto ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 14x8,3x3,2 cm.

Opis: Posuda je izrađena u obliku krsta. Površina je ukrašena iskucanim cvjetnim motivom u obliku krsta. Na vrhu posude je mehanizam za zatvaranje. Unutrašnjost posude je ljubičaste boje.

83. Posuda za sveto ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 6,7x3,5 cm.

Opis: Ovalnog oblika. Poklopac posude je ukrašen vriježastim biljnim motivom. U centru je iskucana kružnica u kojoj je natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri čavlića. Unutrašnjost posude je pozlaćena.

84. Posuda za sveto ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 6x3 cm.

Opis: Ovalnog oblika. Poklopac posude je ukrašen vriježastim biljnim motivom. U centru je iskucana kružnica u obliku cvijeta. U njenom centru je natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri čavlića. Unutrašnjost posude je pozlaćena.

85. Posuda za sveto ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1846. godine, terminus ante quem.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 7x3,5 cm.

Natpis: na donjoj strani posude; Fojnicza G.G. 1846.

Opis: Ovalnog oblika. Poklopac posude je ukrašen vriježastim biljnim motivom. U centru je iskucana. U njenom centru je natpis IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri čavlića. Unutrašnjost posude je pozlaćena.

86. Kopča za plašt

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, pozlata, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 8 cm.

Opis: Kružnog je oblika. Sastoji se iz dva dijela. Međusobno se spajaju kukicom i alkicom. Na svakom dijelu je iskucan motiv krilatog lava.

87. Kopča za plašt

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 8,5x7,5 cm.

Opis: Kopča ima oblik nepravilnog trougla. Sastoji se iz dva dijela, ali jedan nedostaje. Ukrašena je motivom «srca Isusovog» iznad kog je natpis IHS. Iznad slova H je krst.

88. Kopča za plašt

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 6,5x8,5 cm i 5x8,5 cm.

Opis: Kopča se sastoji iz dva dijela. Oba dijela imaju oblik karnevalske maske u kojoj je ostavljen otvor za oči. Oko otvora su iskucani kružići kao trepavice. Između očiju je iskucan nos. Na jednom dijelu kopče je iznad nosa iskucan krst, a na drugom dijelu krst je pričvršćen uz vajnski rub. Dijelovi kopče se međusobno spajaju uz pomoć alkice i kukice.

Napomena: kopča je napravljena kao zavjet za izliječene oči.

89. Kopča za plašt

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 8x4,5 cm.

Opis: Kopča je načinjena u obliku lunete, Ukrašena je motivom cvijeta i dva mača. Nedostaje jedan dio.

90. Kolan – pojas

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: srebro.

Dimenzije: 15 cm.

Opis: Sastoji se iz tri pravougle pločice međusobno spojene alkicama. U centru svake pločice je iskucan cvijet ljiljana, a sa njegovih strana osmolatični cvijet. Vanjski rub je ukrašen tordiranom trakom. Na prvu i treću pločicu je pričvršćen mehanizam za zatvaranje – alka i kukica.

91. Medaljon

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: 5,5x6,5 cm.

Opis: Kružnog je oblika. Obod medaljona je ukrašen tordiranom trakom. Od ruba prema centru medaljona u kružnici je iskucano osam cvjetova. U centralnoj kružnici je iskucana scena u kojoj je prikazan monah u stavu molitve.

92. Posuda za ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: 11x3,7 cm, dužina kašike 8,2 cm.

Opis: Postolje posude je kružnog oblika. Na njega se nadovezuje vrč sa poklopcem. Poklopac i vrč su spojeni drškom izrađenom u obliku slova S. Drška je ukrašena vegetabilnim motivima. Drška kašike je ukrašena iskucanim geometrijskim i vegetabilnim motivima.

93. Posuda za ulje

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, iskucavanje.

Materijal: legura metala.

Dimenzije: 11x3,5 cm, dužina kašike 9 cm.

Opis: Postolje posude je kružnog oblika. Na njega se nadovezuje vrč sa poklopcem. Poklopac i vrč su spojeni drškom izrađenom u obliku slova S. Drška je ukrašena vegetabilnim motivima. Drška kašike je ukrašena iskucanim geometrijskim i vegetabilnim motivima.

94. Kruna

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: filigran, ulaganje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 22 cm, promjer 14 cm.

Opis: Kruna je izrađena u tehnici filigrana. Dio koji ide na glavu je okomit na gornji, kupasti dio. Gornji dio se sastoji iz osam režnjeva. Režnjevi su naizmjenično srebrni i pozlaćeni, a ukrašeni su filigranskim cvjetovima i ulegnutim brušenim stakalcima. Vrh krune završava pozlaćenom rozetom na koju je postavljen krst sa trolisnim završetcima na krakovima.

95. Kruna

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: XIX vijek.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: filigran, ulaganje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 20 cm, promjer 9 cm.

Opis: Kruna je izrađena u tehnici filigrana. Dio koji ide na glavu je okomit na gornji, kupasti dio. Gornji dio se sastoji iz osam režnjeva. Režnjevi su naizmjenično srebrni i pozlaćeni, a ukrašeni su filigranskim cvjetovima i ulegnutim brušenim stakalcima. Vrh krune završava pozlaćenom rozetom na koju je postavljen krst sa trolisnim završetcima na krakovima.

96. Kruna – tijara

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1822. godine kada je korištena pri sakramentu Ive Krila.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 16 cm, promjer 13,5 cm.

Natpis: na dijelu koji se naslanja uz glavu; ZA PRI SAKRAMENTU IVE KRIL 1822.

Opis: Izlivena je u jednom komadu. Dio koji se naslanja uz glavu je izliven od punog srebra, dok je gornji dio krune transparentan (čini ga vriježa listova i ponekog cvijetića). U centru «transparentnog» dijela krune je ulegnut plavo stakalce, a na vrhu je pričvršćen krst.

97. Kruna – tijara

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1820. godine kada je zavjetovana Blaženoj Djevici Mariji.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 15 cm, promjer 14,5 cm.

Natpis: na dijelu koji se naslanja uz glavu; ZAVIT – B- D – M - 1820

Opis: Izlivena je u jednom komadu. Dio koji se naslanja uz glavu je izliven od punog srebra, dok je gornji dio krune transparentan (čini ga vriježa listova i ponekog cvijetića). U centru «transparentnog» dijela krune je ulegnut zelenkasto stakalce, a na vrhu je pričvršćen krst.

98. Kruna- tijara

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1794. godine, terminus ante quem.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, iskucavanje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 15 cm, promjer 15 cm.

Natpis: na dijelu koji se naslanja uz glavu; DEVO – F – TH – M – 1794

Opis: Izlivena je u je dnom komadu po kom su kasnije iskucavani motivi cvjetova, ljiljana uglavnom. U centralnom dijelu je kao u centar sunca umetnuto prozirno stakalce. Na vrhu krune je krst.

99. Kruna- tijara

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1820. godine kada je zavjetovana Blaženoj Djevici Mariji.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Tehnika: lijevanje, ulaganje, pozlata.

Materijal: srebro, brušeno staklo.

Dimenzije: visina 15 cm, promjer 18 cm.

Natpis: na dijelu koji se naslanja uz glavu; ZAVIT – B- D – M - 1820

Opis: Izlivena je u jednom komadu. Dio koji se naslanja uz glavu je izliven od punog srebra, dok je gornji dio krune transparentan (čini ga vriježa listova i ponekog cvjetića). U centru «transparentnog» dijela krune je ulegnuto bezbojno stakalce, a na vrhu je pričvršćen krst ukrašen bezbojnim stakalcima.

100. Gostarica

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Materijal: staklo.

Dimenzije: visina 13,5 cm, promjer postolja 5,5 cm.

Opis: Iz kružnog postolja se preko uskog vrata širi trbušasta posuda. Trbušasti dio je oslikan cvijetnim motivima. Posuda se pri vrhu sužava. Na jednoj strani ima pričvršćenu dršku, a na drugoj, suprotnoj od drške je lijevak iz kog se tekućina iz gostarice sipa van.

101. Čaša

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1921. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Materijal: staklo.

Dimenzije: visina 15 cm, promjer postolja 7,7 cm.

Opis: Dno posude ima oblik desetolatičnog cvijeta iz kog se uzdiže osmostranična čaša. Na vrhu čaša završava blago izvijenom kružnicom. Površina čaše je oslikana.

102. Čaša(29)  

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1921. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Materijal: staklo.

Dimenzije: visina 14 cm, promjer postolja 8,5 cm.

Opis: Čaša je izrađena od crvenog stakla. Desetougaona je. Na vanjskoj strani je naslikan krst sa ocilima, a iznad njega je kruna. Grb je uokviren grančicom.

103. Čaša

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: prije 1921. godine.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Materijal: staklo.

Dimenzije: visina 13 cm, promjer postolja 8,2 cm.

Opis: Izrađena je od crvenog stakla. Kružnog je presjeka. Ukrašena je krstom i ocilima iznad kojih je kruna.

104. Čaša

Autor: nepoznat.

Vrijeme nastanka: nepoznato.

Mjesto nastanka: nepoznato.

Materijal: staklo.

Dimenzije: visina 13 cm, promjer postolja 8,2 cm.

Opis: Izrađena je od crvenog stakla. Kružnog je presjeka.

Skulpture

Zbirke skulptura u samostanima i crkvama Bosne i Hercegovine nikada nisu brojne. Razlog tome su teži transportni uvjeti u ranijoj prošlosti, ali isto tako i obazrivost prema vjerskim osjećanjima islamskog stanovništva. Većina skulptura koje se nalaze u franjevačkom samostanu u Fojnici nemaju umjetnički karakter. One su uglavnom serijski proizvod austrijskih radionica. Iz zbirke ovog samostana se izdvaja nekoliko skulptura nepoznatog, vjerovatno, domaćeg autora. One nemaju veliku umjetničku vrijednost, ali su interesantna sa historijskog stanovišta.

1. Pieta

Autor: nepoznati domaći majstor.

Vrijeme izrade: vjerovatno XIX vijek.

Materijal izrade: drvo, boja.

Tehnika: rezbarenje, bojenje.

Dimenzije: 100x70x50 cm

Opis: Skulptura je izrađena od jednog komada drveta. Pozadina skulpture je ostala neobrađena jer je očito rađena za prostor u kojem bi bila smještena uza zid. Kompozicija predstavlja Bogorodicu u klečećem položaju. Glava joj je usmjerena ka nebu, kao i njena desna ruka. Lijevom rukom pridržava Hristovu. Odjevena je u crvenu haljinu. Hrist je predstavljen u polusjedećem položaju. Tijelom je oslonjen na Bogorodičinu podignutu desnu nogu preko koje je prebačena njegova desna ruka. Iz njegove desne polovine grudnog koša teče krv. Da bi kompozicija bila zatvorena, noge su mu podmotane pod tijelo. Oko struka je omotan svijetlom takninom.

Napomena: U kompozicionom pogledu, skulptura nije najbolje prostorno riješena, ali se treba imati na umu mali broj skulptorskih radova domaćih majstora nastalih u periodu osmanske vladavine.

2. Šest anđela

Autor: nepoznati domaći majstor.

Vrijeme izrade: vjerovatno XIX vijek.

Materijal izrade: drvo, boja.

Tehnika: rezbarenje, bojenje.

Dimenzije: visina 50 cm

Opis: Anđeli su izrađeni iz jednog komada drveta. Postavljeni su na drveni postament u obliku kvadrata. Na leđima su im pozlaćena krila.

Napomena: Postoji izvjesna sličnost između skulptura anđela i Pieta, ali se najvjerovatnije radi o različitim majstorima. Navodno je anđele radio fra Anđeo Ikić (umro je 1918. godine) uz saradnju fra Frane Majdandžića. (S. Tihić, 1957., 88) 

Zbirka tekstila

1. Plašt

Materijal izrade: tamnozeleni atlas sa broširanim stilizovanim cvjetićima i zvjezdicama

Mjesto izrade: Vjerovatno Turska

Vrijeme izrade: XV vijek

Dimenzije: 117x140 cm.

Napomena: prema predaju plašt je darovao sultan Mehmed Fatih fra Anđelu Zvizdoviću na polju Milodražu prilikom izdavanja ahdname 1463. godine. (J. Ivoš, 1988., 97)

2. Kazula

Materijal izrade: višebojno svileno vezivo i zlatovez na svilenom taftu.

Mjesto izrade: Austrija ili Francuska.

Vrijeme izrade: prva polovina XVIII vijeka.

Dimenzije: 106x70 cm.

Opis: Raznobojnom svilom pastelnih boja su izvezeni raznovrsni plodovi, veliki cvjetni oblici, detalji arhitekture i pejzaža. Na poleđini je zlatom izvezen grb. Prema usmenom predanju je pripadala biskupu Augustinu Miletiću (1763.-1831.). (J. Ivoš, 1988., 98, 105)

3. Stola i manipul

Materijal izrade: višebojno svileno vezivo i zlatovez na bijeloj svili.

Mjesto izrade: Hrvatska ili Bosna.

Vrijeme izrade: XVIII vijek.

Dimenzije: stola 210x24 cm, manipul 42x24 cm.

Opis: Motivi voća i cvijeća su izrađeni pomalo rustično i grubo. Stola i manipul su pripadali biskupu Augustinu Miletiću. (J. Ivoš, 1988., 105)

4. Biskupske rukavice

Materijal izrade: bijela koža.

Mjesto izrade: vjerovatno Austrija.

Vrijeme izrade: oko 1800. godine.

Dimenzije: 28x14 cm.

Opis: Bez ukrasa, izuzev srmom izvezenog monograma IHS na nadlanici. Rukavice su pripadale biskupu Augustinu Miletiću. (J. Ivoš, 1988., 98, 105)

5. Biskupske rukavice

Materijal izrade: tamnocrveni atlas.

Mjesto izrade: Austrija ili Hrvatska.

Vrijeme izrade: oko 1800. godine.

Dimenzije: 28x14 cm.

Opis: Nadlanica rukavica je ukrašena srmom izvezenim monogramom IHS. Iznad slova H je krst, a ispod srce. Monogram je smješten u kružnicu koju čini vegetabilni motiv. Istim motivom je ukrašen i rub rukavica. Pripadale su biskupu Augustinu Miletiću.

6. Biskupske cipele

Materijal izrade: broširana bijela svila, zlatovez, brušeno staklo.

Mjesto izrade: Hrvatska ili Austrija.

Vrijeme izrade: oko 1800. godine.

Opis: Cipele su ukrašene zlatovezom i titrenkama rađenim u duhu empira. su Cipele su pripadale biskupu Augustinu Miletiću. (J. Ivoš, 1988., 98, 105)

7. Mitra

Materijal izrade: srebrnastozlatni brokat, zlatovez, titrenke, metalna folija.

Mjesto izrade: vjerovatno Austrija.

Vrijeme izrade: oko 1830. godine.

Opis: Uz rub mitre teče vitičast motiv s klasjem. Oko krsta u središtu mitre se pružaju zrake. Mitra je pripadala biskupu Augustinu Miletiću. (J. Ivoš, 1988., 98, 105)

8. Biskupski štap

Materijal izrade: legura metala, slonova kost.

Tehnika izrade: lijevanje, rezbarenje.

Opis: Na polovini visine štapa umetnuta je rezbarijama ukrašena kugla od slonove kosti. Na vrhu štapa je spiralno zavijena i izrezbarena drška od slonove kosti.

9. Biskupski štap

Materijal izrade: legura metala.

Tehnika izrade: lijevanje, iskucavanje.

Opis: Štap je ukrašen iskucavanjem duž cijele visine. Drška mu je spiralno zavijena.

Arhivska građa

Franjevački samostan u Fojnici posjeduje veliki i bogati fond arhivske građe koji je nastajao gotovo od samog početka osnivanja samostana. Kako je ovaj samostan dugo vremena bio sjedište biskupa Bosne, mnogi dokumenti, koji se ovdje čuvaju, imaju izuzetno značajan karakter. Arhivske građa je sređena hronološki po oblastima među kojima se izdvajaju turski dokumenti, dokumenti nastali u austrougarskom periodu, ljetopisi samostana, razne rukopisne knjige, matične knjige, muzički rukopisi i ljekaruše. Među najznačajnijim i najpozantijim arhivskim dokumentima koji se čuvaju u ovom samostanu izdvajaju se Ahdnama Sultana Mehmeda II el Fatiha i Grbovnik.

1. Prijepis Ahdname Sultan Mehmed II el Fatiha

Vrijeme nastanka: 28. 05. 1463. godine.

Mjesto nastanka: Milodraž kod Fojnice.

Jezik: turski.

Dimenzije: 52,5x22 cm.

Prijevod ahdname:

«Allah je jedini pomagač

Mehmed, sin Murad-Hanov, vazda pobjedonosni!

Zapovjed časnoga uzvišenoga sultanskog znaka i svijetle carske tugre, osvajača svijeta je sljedeća:

Ja, Sultan Mehmed-Han, dajem na znanje svom građanstvu i odličnicima, da su posjednici ovoga carskog fermana, bosanski duhovnici, našli moju veliku milost, pa zapovijedam:

Neka niko ne smeta i ne uznemirava spomenute, ni njihove crkve.

Neka mirno žive u mom carstvu.

A oni koji su izbjegli, neka budu slobodni i sigurni.

Neka se povrate i neka se bez straha u zemljama moga carstva nastane u svojim manastirima.

Ni moje visoko visočanstvo, ni moji veziri, ni moji službenici, ni moji podanici, niti iko od stanovnika moga carstva neka ih ne vrijeđa i neka ih ne uznemirava.

Neka niko ne napada, niti vrijeđa i ugrožava: ni njih ni njihov život, ni njihov imetak, ni njihove crkve.

Pa i to ako bi iz tuđine doveli kojega čovjeka u moju državu, da im je dopušteno.

Kunem se sljedećom velikom zakletvom: tako mi Stvoritelja zemlje i nebesa, koji hrani sva stvorenja i tako mi sedam mushafa i tako mi našeg velikog pejgambera i tako mi 124 000 vjerovjesnika i tako mi sablje koju pašem niko neće protivno učiniti ovome što je napisano, dok oni budu pokorni mojoj službi i vjerni mojoj zapovijesti.

Pisano 28. maja u mjestu Milodraž.»

2. Fojnički Grbovnik

Vrijeme nastanka: oko 1675. ili 1688. godine(30).

Mjesto nastanka: vjerovatno Dubrovnik.

Jezik: latinski.

Pismo: majuskula.

Dimenzije: 30,5x23x3,5 cm

Opis: Grbovnik je uvezan u kartonske korice presvučene pergamentom. Na prvoj lijevoj stranici je slika rađena tempera bojama. Prikazuje dvojicu plemića odjevenih u odijelo kakvo se nosilo u XVII vijeku. Obojica u desnoj ruci drže dugo pero za pisanje. Oko glave im je krug, nešto slično oreolu. Glava im je usmjerena ka nebu. Polukrug u obliku oblaka odvaja donju scenu od gornje, odnosno od plamteće kružnice u kojoj je monogram IHS. Iznad slova H je krst, a ispod tri mača. Na desnoj stranici u donjem lijevom uglu je utisnut suvi žig, a pored njega žig franjevačkog samostana. U gornjoj polovini stranice je ćirilični natpis pisan u pet redova. Na kraju je navedena 1340-a godina. U donjoj polovini stranice je tekst pisan na latinskom jeziku, potpisan od strane episkopa (biskupa) Gregorija 1800. godine. U nastavku grbovnika, na 139 stranica, je predstavljeno isto toliko grbova zemalja iz regije, kao i grbova nekih velikaških porodica. Grbovi su slikani na desnoj strani grbovnika. U vrhu stranice je naslikana lenta, ispod nje grb, a ispod grba je natpis regije, odnosno ime porodice kojoj pripada. Grbovi su rađeni tempera bojama. Nazivi su pisani u polju sličnom pločici sa trolisnim završecima. Pisani su velikim štampanim latiničnim slovima.

Biblioteka samostana

Biblioteka samostana je stvarana od osnivanja samostana u Fojnici. Većina knjiga je inventarisana unutar samostanske biblioteke, te kao takve imaju svoj bibliotečki karton i inventarni broj u inventarnoj knjizi. Fond biblioteke se može podijeliti na:

-          zbirku inkunabula

-          starije štampane knjige

-          novija štampana izdanja

U daljem tekstu zbirka inkunabula će biti detaljno obrađena.

Knjige iz druge grupe, dakle starije štampane knjige su štampane u periodu od XVII do XIX vijeka. To su uglavnom izdanja na latinskom ili njemačkom jeziku. Teološkog su karaktera i pripadale su članovima bratstva, odnosno predstavljaju zaostavštinu umrlih članova samostana. Jedan dio tih knjiga nastao je kupovinom ili poklonima. U ovoj grupi ima oko tristotinjak različitih naslova. Danas je ova grupa knjiga dosta oštećena. Oštećenja su nastala uslijed neodgovarajućih uvjeta čuvanja. Inventar starijih štampanih knjiga biće naknadno unesen u odluku – kada se izvrši njihov popis u samostanskoj biblioteci.

Knjige iz treće grupe su novija izdanja nastala od XIX vijeka do danas. Opus te grupe je različit. Pored djela teološkog sadržaja, tu se nalaze historijske, geografske, medicinske knjige, knježevnost domaćih i inostranih autora i slično. Procjenjuje se da ova grupa broji oko 20 000 različitih naslova.

Kataloški popis inkunabula Franjevačkog samostana u Fojnici

Inkunabula (lat. incunabula, kolijevka), označava prvotisak, knjigu iz doba početaka štamparstva, a objavljenu prije 1500. godine. Razlikuju se dvije vrste inkunabula, tabularne, štampane pomoću ploča na kojim je tekst za svaku pojedinu stranicu urezan kao kod drvoreza, i tipografske, izrađene pomičnim slovima koje je izumio J. Gutenberg. (Enciklopedija likovne umjetnosti, MCMLXIV, 3, str. 2)

Zbirka inkunabula nalazi se u sastavu samostanske biblioteke.

Ovo je druga po veličini zbirka inkunabula u Bosni i Hercegovini(31). Najveća bosanskohercegovačka zbirka inkunabula je smještena u franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci (22 inkunabule), dok se u Fojnici čuvaju 13 inkunabula.

Inkunabule možemo podijeliti u dvije skupine. Prva obuhvata one koje sadrže tekstove pisaca iz vremena prije otkrića štamparstva, dakle u inkunabuli je štampano djelo antičkog ili srednjovjekovnog pisca sa nekog unikatnog rukopisa koji je kasnije propao. Druga je skupina inkunabula ona u kojoj su štampana djela savremenika inkunabula i koji su uglavnom pisali teološko-skolastičke traktate.

1. Alexander de Hales

Summa universae thelogica.

Papiae, Franciscus Girardengus et Johannea Antonius Birreta. 1) 11. VII; 2) 20. X; 3) 23. X; 4) 23. XII. 1489.; 4˚. Listova 224; 472; 368; 512.

H+ 644. BMC VII 1004. GW 872. Stillwll A 349. Badalić 31.

Nepravilnost u signaturi: u trećem dijelu stoji a8, b8, umjetso aaa8, bbb8. prazni su listovi u drugom dijelu bb6, aa (bis)1; u trećem dijelu SSS6; u četvrtom dijelu aaa (bis)1. U trećem dijelu nedostaje  SSS5.

Prvi i treći tom knjige su zajedno povezani. Na unutrašnjim stranama korica ovog poveza i poveza četvrtog dijela nalijepljeni su pergamentni listovi antifonara iz XIV vijeka. Na unutrašnjim stranama korica drugog dijela nalijepljeni su pergamentni listovi kodeksa iz XIV vijeka pisanog tekstualnom goticom.

Sva tri poveza su iz XV vijeka. Korice su drvene, presvučene crvenkasto-smeđom kožom, sa tragovima okova i zaponaca. Ukrašene su slijepim tiskom. Ukrasi na koricama prvog i trećeg dijela: u sredini je pravougli mrežasti ornament sastavljen od malih krugova, a okolo njega je valjkom utisnut okvir od stilizovanih školjki. Ukrasi na koricama drugog dijela: u sredini je jedna veća i dvije manje punce sa šarom od prepleta. Naokolo je valjkom utisnut okvir od stilizovanog lišća. Ukrasi na koricama četvrtog dijela: pravougli okvir od pletenice između snopova paralelnih linija. U uglovima po jedna rozeta. (Popović, 1965., 19)

2. Pseudo – Augustinus

Sermones ad heremitas.

Venetiis, Simon Papinsis, 4. XI 1495.; 8˚. (Nepotpun primjerak).

HC+ 2005. BMC V 520. GW 3007. Stillwell A 1173.

Nedostaje list 08 (tj. Zadnji, 112-ti).

Na listu a2 recto u gornjem marginalnom prostoru vrlo čitak zapis latinicom: «Bibliothecae Sancti Spiritus Foiniczae F. M. Obs:1730». Na prva tri lista marginalije su na latinskom. Povezano u XVIII vijeku. Korice su kartonske, presvučene kožom. (Popović, 1965., 23-24)

3. Biblia

Biblia (lat). Cum Tabula Gabrieli Bruni. Ed. Petrusangelus de Monte Ulmi.

Venetiis, Hieronymus de Paganinis, VII. Id. Sept. (7. IX) 1492.; 8˚. Listova 552.

HC+ 3114 = H 3112 = 3113. M BC 456. GW 4271. Stillwell B 528.

U stupcu 50 do 51 redak.

Nedostaju listovi Q1, Q12, 510.

Na listu P7 recto u polovini desnog stupca riječ «suspiciebat» precrtana je i u margini ispravljena u «suscipiebat». Na prednjoj strani prvoga slobodnog knjigovezačkog lista zapisano je nekoliko citata iz biblije na latinskom, humanistikom XVI vijeka. Povez je iz XVII vijeka. Korice su od mekog kartona presvučene pergamentom. (Popović, 1965., 24-25)

4. Biblia

Biblia (lat.). cum postillis Nicolai de Lyra et expositionibus Guilelmi Britonis in omnes prologos S. Hieronymi et additionibus Pauli Burgensis replicisque Matthiae Doering. – (Accedit. NICOLAUS de Lyra: Contra perfidiam Judaeorum. Cum additionibus Francisci Moneliensis. Ed. Paulus a Mercatello. P. 1-4.

Venetiis, (johannes Herbot, de Seligenstadt), impensis, Johannis de Colonia, Nicolai Jenson et socc., pridie kal. Sext. (31.VII) 1481.; 2˚. Listova 1) 306; 3) 468; 4) 400.

HC+ 3164. BMC V 301. GW 4286. Stillwell B 545. Badalić 206. Gspan-Badalić 117.

Nedostaje p.2.

U pars 4 na listu 148 recto nalazei se na crnoj pozadini bijeli tipografski znak: kružnica prepolovljena vodoravnom linijom. U donjoj polovini je mali bijeli krug. U gornjoj polovini uspravno je usađen dvostruki krst sa jako izduženim gornjim krakom. Kroz sva četiri dijela proteže se zajednička kontinuiorana signatura. U signaturi uvijek iza slova «v» dolazi slovo «u», tako da se oba oblika nalaze jedan uz drugi.

U pars 3 prazan je list Dd10.

Nedostaje cio pars 2. U pars 3. nedostaje list rr1. U pars 4 nedostaju listovi (15)1 – (15)4 (odnosno 391-394).

Crveni ili plavi ili u obje boje inicijali visine od deset štampanih redaka ili manji, uokvireni su u ornament od stilizovane loze koja se proteže daleko u marginalni prostor.

U pars 1 na listu C4 verso je zapis: «Hic liber est monachorum Congregationis S. Iustine de Padua ordinis S. Benedicti de observantis, deputatus ad usum fratrum habitantium in monasterio S. Georgii Maioris Venetiarum signatus 808». Isti takav zapis nalazi se u pars 3 na listu Dd9 verso samo inventarski broj glasi 810. U pars 4 na listu (16)6 recto u donjoj margini zapis je malo izmijenjen i glasi «Hic liber est monachorum Congregationis S. Iustine de Padua ordinis S. Benedicti deputatus ad usum fratrum habitantium in de monasterio S. Georgii Maioris Venetiarum signatus 811». Sva tri zapisa su pisana istom rukom, humanistikom XV vijeka i sva tri su debelo precrtana. Povez je iz XV vijeka i načinjen je u Samostanu S. Justine u Padovi; samostanu koji je u srednjem vijeku bio čuven zbog svojih lijepih poveza. Povez je na četiri dvostruke kožne vezice, sa drvenim koricama presvučenim kožom ukrašenom slijepim tiskom.

Ukras na koricama pars 1 je pravougli, mrežasti ornament uokviren platenicom i stilizovanim cvijećem. Na koricama pars 3 u rombnom okviru od stilizovanog lišća nalaze se dva kvadratna pletera izvedena puncom. Uokolo je pravougaoni okvir od pletenice sa malim rozetama. Između romba i pravougaonika je utisnuto puncom osam malih kvadratnih pletera. Na koricama pars 4 je krst na postolju u pravouglom okviru od sitno izrađenog mrežastog ornamenta. Okolo svega je pravougli okvir od stilizovanog lišća. Na sva tri poveza su tragovi okova i ostaci zaponaca. (Popović, 1965., 25-26)

5. Bonaventura, S.

Opuscula.

Brixiae, bernardinus de Misintis impensis Angeli Britannici, 17. XII 1495.; 8˚ & 4˚. Listova 184.

H+ 3467 = H 3481. BMC VII 989. GW 4649. Stillwell B 838. Badalić 228.

U stupcu 38 do 44 retka.

(a4) je u 4˚ (odnosno prva četiri lista). a8 i dalje do kraja je u 8˚. Prazni su listovi a1 gg8 (odnosno peti i zadnji). Nedostaje list gg7.

Na listu (a4) verso knjižnom humanistikom XV vijeka je zapis: «Hic liber est monasterii S. Salvatoris Papie signatus numero 670». Ispod ovoga je drugi zapis: «... emptus est a me 1558. Fr. ... in Carniol». Na stražnjem slobodnom knjigovezačkom listu crvenim mastilom je zapis: «est sancti Proculi de Bononia».

Na listu (a1) recto iznad naslova je zapis latinicom iz XVII vijeka: «Bibliothecae Sancti Spiritus Foiniczae Fratrum Minorum de observantis seraphici Patris s. Francisci».

Povez je iz XV vijeka. Korice su od drveta presvučene kožom. Na svakoj korici slijepo su utisnuta dva mrežasta kvadrata dobijena nizanjem punci. Okolo je okvir od stilizovanog lišća. Tragovi zaponaca. Knjiga je u slabom stanju. (Popović, 1965., 26)

6. Garsias, Petrus

Determinationes magistrales contra conclusiones Ioannis Pici Miranduale. Romae, Eucharius Silber alias Franck, 15. X 1489.; 2˚. Listova 120.

HC+ 7492. BMC IV 110. Stillwell G 85.

U signaturi slovo «i» je preskočeno. U stupcu 41 do 42 retka.

Prazan list je r8 (odnosno 120-ti).

Nedostaje list r8.

Povezano uz Johannes Picus de Mirandula: Opera Bononiae, 1496. (Popović, 1968., 29)

7. Herolt, Johannes

Sermones discipuli.

Argentinae, johannes Herolt, 1489.; 4˚. Listova 440.

H 8499.

Vodeni znak je u obliku jednoroga u hodu.

Nedostaju listovi e1. I1, B8, D1, P8, Q1.

Inicijali su crtani crvenom i plavom bojom, i to samo na početku i pri samom kraju knjige. Gotovo kroz cijelu knjigu majuskulna slova su ukrasa radi precrtana žutom, rijeđe crvenom crticom. Znaci za odjeljak su u obliku okrenutog slova «D». Crtani su crvenom i plavom bojom.

Na listu (a1) recto iznad naslova latinicom XVI vijeka je zapis: «Ex Libraria Sancti Spiritus Foinizzae accomodatus pro tempore, usui patris fratris Ioannis Rad ... modo lucro».

Marginalije su pisale razne ruke. Jedne su vrlo kratke, pisane crvenim (rijeđe crnim) mastilom, goticom XV vijeka, sa upotrebom gotskog znaka za broj «4». Druge su pisane goticom rotundom. Treće su pisane sitnom kurzivnom goticom. Sve marginalije su na latinskom.

Povez je iz XVIII vijeka. Tvrde kartonske korice su presvučene kožom. (Popović, 1965., 29)

8. Nicolaus de Lyra

Moralia super totam Bibliam. Cum Tabula Ludovici a Turri.

Mantuae, Paulus Butzbach, III kal. Madii (29. IV) 1481.; 2˚. Listova 270.

HC+ 10375. BMC VII 932. Stillwell N 90. Badalić 784.

Vodeni znak je lubanja sa zmijom, krstom i cvijetom. Nedostaju listovi e1, e8.

Mjestimične marginalije na latinskom.

Povezano u XVIII vijeku. Kartonske korice su presvučene kožom. (Popović, 1965., 32)

9. Nicolaus de Lyra

Postilla super Epistolas et Evangelia quadragesimalia. (Cum Quaestionibus Antonii Betontini et Alexandri de Ales). Ed. Petrus Malfeta.

Ferraria, Laurentius de Rubeis, de Valentia, VI id. Mart. (10. III) 1490.; 4˚. Listova 180.

HC 10387. BMC VI 611. Stillwell N 94. Badalić 786.

U prvoj polovini knjige u signaturi se miješaju arapski i rimski brojevi. U drugoj polovini knjige u signaturi su samo rimski brojevi. U cijeloj knjizi četvrti list svake sveščice nosi signaturu rimskim brojem.

U stupcu ima 44 do 46 redaka.

Na listu a2 recto latinicom iz XVIII vijeka je zapis: «Fratris Marini Torbich a Sutiescha». Iznad ovoga je drugi zapis: ad usum F. B. R.

Povezano u XVIII vijeku. Kartonske korice su presvučene kožom. (Popović, 1965., 32)

10. Picus de Mirandula, Johannes

Opera. Ed. Johannes Franciscus Picus.

Bononiae, Benedictus Hectoris Bononinsis, I) 20. III 1496.; II) 16. VII 1495. (i. E. 1496.); 2˚. Listova 320.

HC 12992. BMC VI 843. Stillwell P 579. Badalić 894.

Na listovima YY9 verso i L3 verso je bijeli tipografski znak na crnoj pozadini: krug dijeli vodoravna crta koja čini osnovicu trokuta okrenutog dolje u kome se nalazi slovo «B». Gornji dio kruga raspolovljava uspravni držak dvostrukog krsta na dva jednaka dijela sa po jednom bijelom tačkom u sredini.

U stupcu je 38 do 39 redaka.

Prazni su listovi YY10, L4.

Nedostaje list L4.

Na listu (a1) recto ispod naslova je zapis kurzivnom goticom: «Steph. Grattsman 1650». Na istom mjestu iznad naslova stoji zapis latinicom iz XVII vijeka: «Bib. Sancti Spiritus Foijnicae Fratrum Minorum observantium».

Mjestimične marginalije na latinskom jeziku. Kurzivna gotica XV vijeka i čitka latinica XVI vijeka.

Povez iz XVIII vijeka. Korice su od polutvrdog kartona presvučene žutim pergamentom. Kapitali su šiveni naizmjenično crvenim i plavim koncem. Naslov na hrbatu na nalijepljenom, stanjenom komadu zelene kože.

Povezano sa: «Garsias. Petrus: Determinationes magistrales contra conclusiones Ionn ais Pici Mirandulae. – Rome, 1489. (Popović, 1965., 35-36)

11. Reuchlin Johannes

De verbo mirifico.

Basileae, Johannes Amerbach, (post 21. IV 1494).; 2˚. Listova 50.

HC+ 13880. BMC III 755. Stillwell 149.

U stupcu 45 do 50 redaka.

Povezano uz: «Trittenheim Johannes: Liber de scriptoribus ecclesiasticis, Basel, 1494. (Popović, 1965., 37)

12. Sermones

Seromones Thesauri novi de tempore.

Argentinae, Martinus Flach, 1491.; 2˚. (Primjerak je nepotpun).

C 5417. R I 191.

Nedostaju listovi: a1, l4, A2, F4, F5, F8, Q3, R3, Y7.

Inicijali su crtani crvenom ili plavom bojom, tako gustom, da se pri dodiru mjestimično osjeća ispupčenje. Inicijal na listu c1 recto je veličine 42x42 mm. Rađen je u šest boja i pozlatom. Znakovi za odjeljak su u obliku obrnutog slova «D». Crtani su crvenom i plavom bojom.

Na listu c1 recto je zapis latinicom: «Conventus Vijvariensis». Na unutrašnjoj strani zadnje korice je latinični zapis: «Matthias anni 1632. In Conventu Posuniensi».

Marginalije na latinskom potiču od četiri do pet različitih autora. Pisane su humanistikom i kurzivnom goticom XV, XVI i XVII vijeka.

Povez je iz XV vijeka. Povez je na tri dvostruke kožne vezice. Korice su presvučene kožom i ukrašene slijepo utisnutim mrežastim ornamentom od stilizovane vriježe koji je smješten u pravougli okvir od stilizovanog lišća. U sredini svakog mrežastog okca utisnut je stilizovani ljiljanov cvijet. Na prednjoj korici u gornjem dijelu iznad ornamenta krupnim gotičkim slovima je utisnut naslov: «The3 de tpe (Thesaurum de tempore)». Na prednjoj korici u gornjem desnom i donjem lijevom uglu je masivni okov od bronze. U ostala dva ugla i u sredini su vidljivi tragovi ranijeg okova. Na prednjoj ivici korica su ostaci od dva zaponca. (Popović, 1965., 38)

13. Tritheim, Johann

De scriptoribus ecclesiasticis. Ed. Johann Heynlin.

Basileae, (Johnn Amerbach), (post 28. VIII) 1494.; 2˚. Listova 148.

HC+ 15613. BMC III 755. Stillwell T 410. Badalić 1076. Gspan-Badalić 667.

Vodeni znak je ptica koja stoji na kružnici.

Prazan list je u8 (odnosno 148-mi).

Na listu A1 recto iznad naslova je letinični zapis: «Martini sum Hermann. Anno domini 1606». Na istom mjestu ispod naslova je latinični zapis: «Emptus 6 florenis. Anno 1656 die 8 appril(is).

Povez je iz XVIII vijeka. Knjiga je povezana tvrdim kartonom presvučenim žućkastim pergamentom. (Popović, 1965., 41)

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Samostanska muzejska zbirka i biblioteka u samostanu u Fojnici do sada nisu bile pod zakonskom zaštitom.

 

4. Konzervatorsko-restauratorski radovi

Predmeti iz muzejske zbirke iz franjevačkog samostana u Fojnici nisu imali nikakvih konzervatorsko-restauratorskih zahvata.

 

5. Sadašnje stanje predmeta

Pinakoteka

Zbirka slika se nalazi u dobrom stanju. Slike su uglavnom smještene, odnosno izložene u trpezariji samostana, po samostanskim hodnicima i sobama franjevaca.

Zbirka metalnih predmeta

Zbirka predmeta izrađenih od metala je u dobrom stanju. Neki od predmeta su u upotrebi, a neki su smješteni po sobama franjevaca unutar samostana.

Predmeti izrađeni od tekstila

Predmeti izrađeni od tekstila su u dobrom stanju. Smješteni su u sobu, spavaonicu unutar samostana.

Arhivska građa

Predmeti su smješteni u tri metalna ormara u novosagrađenoj, ali neuređenoj samostanskoj zgradi. Arhivska građa složena u kartonske fascikle, a poslagani su hronološkim redom.

Biblioteka

Inkunabule su u dobrom stanju. Čuvaju se u nekoliko soba u kojima borave franjevci, dakle, nisu zajedno na jednom mjestu.

Ostali bibliotečki fond je u odnosu na ukupnu zbirku umjetničkih predmeta koja se čuva u samostanu u najtežem položaju. Fond se čuva u novosagrađenoj samostanskoj zgradi, u jednoj od većih prostorija. Može se podijeliti u dvije cjeline ili zbirke.

Jednu bi čininile stare knjige štampane do XIX vijeka, a drugu, knjige štampane od XIX vijeka do savremenih izdanja.

U manjem dijelu pomenute prostorije, u šest metalnih polica i više kartonskih kutija se nalaze knjige iz prve grupe. Sve su u lošem stanju. To znači da su prije izgradnje nove samostanske zgrade bile pod uticajem velike količine vlažnosti, te su njihove stranice na osnovu toga slijepljene međusobno, povez je zahvaćen plijesni, kao i neke stranice knjiga.

Druga grupa knjiga, dakle knjige novijeg izdanja, su također bile izložene uticaju vlage, ali je nisu upile u tolikoj mjeri kao knjige iz prethodne grupe. Za razliku od knjiga iz prethodne grupe, koje su smještene u police, knjige ove grupe se nalaze u tri velike hrpe (visina svake je oko 1 m) na podu pomenute prostorije.

 

III- ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Službeni glasnik BiH» br. 33/02 i 15/03) Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka se zasniva na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

(dobra nastala od prahistorije do kraja XX vijeka)

B. Historijska vrijednost

(veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

D. Čitljivost

(dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

i.           Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima,

ii.          Svjedočanstvo o historijskim mijenama,

iv.          Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,

v.          Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

E. Simbolička vrijednost

i.           Ontološka vrijednost,

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost,

iv.          Vezanost za rituale ili obrede,

v.          Značaj za identitet grupe ljudi.

G. Izvornost

iv.          Tradicija i tehnike,

vi.          Duh i osjećanja.

 

Sastavni dio ove odluke je:

-          fotodokumentacija

-          grafički prilozi      

 

Korištena literatura

Tokom vođenja postupka proglašenja muzejske zbirke iz Franjevačkog samostana u Fojnici nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:

 

1912.    Fra. J. Jelenić, Kultura i bosanski franjevci, Svijetlost, Sarajevo, fototip naklade iz 1912. Sarajevo, 1990.

 

1913.    Fra. M. Batinić, Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV-XX, Zagreb, 1913.

 

1933.    A. Solovjev, "Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmućević", Glasnik skopskog naučnog društva, knj. XII, tom 6, 1933., Skopje, 79-127.

 

1954.    A. Solovjev, "Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku", Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu ns sveska IX arheologija, 1954., Sarajevo, 87-135.

 

1964.    Enciklopedija likovne umjetnosti, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 3, Zagreb, MCMLXIV, 2.

 

1964.    Berislav Gavranović, "Sudbina važnijih starih dragocijenosti iz naših triju historijskih samostana i biskup Strossmayer", Dobri pastir sv I-IV, godina XIII-XIV, Sarajevo, 1964., 225-270.

 

1965.    Lj. Popović, "Popis inkunabula koje se nalaze u Bosni i Hercegovini", Bibliotekarstvo, Beograd, 1965., 17- 45.

 

1978.    Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovna bosanske države, Sarajevo, 1978.

 

1980.    Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980., 237.

 

1982.    Opća enciklopedija, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 4, 8, Zagreb, 1982., 427, 223.

 

1984.    Likovna enciklopedija Jugoslavije, Jugoslovenski leksikografski zavod, Tom 1, Zagreb, 1984., 261.

 

1984.    Stari franjevački samostani Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1984.

 

1988.    S. Rakić, "Slikarstvo i skulptura", Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, 13-66, Sarajevo, 1988.

 

1988.    Đ. Basler, "Metal", Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, 67-94, Sarajevo, 1988.

 

1988.    Jelena Ivoš, "Tekstil", Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, 67-94, Sarajevo, 1988.

 

1990.    Blago franjevačkih samostana, Katalog izložbe, Zagreb, 1990.

 

1990.    A. Rašidbegović, V. Hunski, "Knjižno blago", Blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine

 

1992.    M. Karamatić, Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878.- 1914., Sarajevo, 1992.

 

1995.    Bratislava Vladić-Krstić, Seoski nakit u Bosni i Hercegovini u 19 i prvoj polovini 20 vijeka I, Etnografski muzej u Beogradu, Beograd, 1995.

 

2002.    Simo Ćirković, Desanka Kovačević-Kojić, Ruža Ćuk, Staro srpsko rudarstvo, Prometej, Novi Sad, 2002.

 

www. hgu.hr

 


(1) “Ovo potvrđuju domaći ljetopisi koji stavljaju smrt oca fra Angela Zvizdovića u g. 1498, te da je on preminuo na Pazarnicama.” Takođe se u ljetopisima spominje da je odatle fra Anđeo Zvizdović pošao u Milodraž po Ahdnamu, međutim paralelno sa samostanom na Pazarnicama i Ahdnamom se pominju stijene Kašteli na planini Zahoru, gdje su se franjevci sklonuli prije dobijanja Ahdname 1463. godine. Postoji vjerovanje da je upravo iz Kaštela fra Anđeo pošao u Milodraž (M. Batinić, 1913., 21, 22).

(2) Franjevački general reda i povjesničar o. Franciscus Gonzaga pri opisivanju provincija i samostana reda 1587. godine, govoreći o Bosni kaže da je samostan u Fojnici sa Pazarnica prenesen na drugu stranu varoši, jer franjevci više nisu mogli dočekivati nezvane goste koji su ih danomice uznemiravali (M. Batinić, 1913., 22).

(3) “...Stanovnici rudnika Fojnice, nahije (kotara) Visočke, a sutbene oblasi sarajevske, izjaviše na sabranoj skupštini sljedeću molbu: Mi smo svoju u gradu Fonjici ležeću staru crkvu, gdje smo se još za nevjerničkih vremena Bogu molili, prije šest godina popravili, te buduć su iskazali da je crkva od prvašnje gradnje veća sagrađena, tu su je porušili…” Na njihovu tužbu odgovara nekoliko seljaka Muslimana iz okoline Fojnice «... Mi smo u toj stvari svjedoci i izrično svjedočimo da kada se je za vrijeme umrlog Sultana Mehmed Hana, blažene uspomene ova krajina osvojila, bila je još iz dobe kraljeva na istome mjestu crkva koja je imala u duljini 50 laktova...» (M. Batinić, 1913., 26, 27).

(4) Franjevački samostan u Fojnici je bio redodržavni arhiv i stolica apostolskih namjesnika sve do smrti biskupa Miletića 1832. godine. (M. Batinić, 1913., 114)

(5) Pročelno krilo bilo je dugo 57 m, a visoko 12 m. Unutrašnje su prostorije udobno razmještene, a nekoliko je dvorana vrlo prostrano. Prizemlje samostana od strane dvorišta otvoreno je na lukove sa stupovima, kao arcade, što daje ovom hodniku osobito vedro lice

(6)  Zbog povezanosti bosanskih franjevaca sa upravom reda u Rimu.

(7) Trgovina sa zapadom se odvijala preko primorskih gradova, tako da je veliki broj uvezenih predmeta u Bosnu stizao preko Splita. Pored toga u primorju je u to vrijeme radilo nekoliko slikara.

(8) Rođen je u Livnu, 24. 03. 1886. godine. Napustio je Srednju tehničku školu u Sarajevu da bi se posvetio slikarstvu. Ubrzo zatim upisuje «Privremenu škole za umjetnost i obrt» u Zagrebu, a potom Likovnu akademiju u Beču gdje je odmah prebačen na četvrto godište opšteg slikarskog odjela u klasu Aloisa Deluge. Nakon bečkih studija vraća se u Sarajevo, priprema prve samostalne izložbe. Nakon gotovo pedesetak godina provedenih u Sarajevu vraća se u Livno, u atelje franjevačkog samostana na Gorici gdje je živio sa suprugom. Umro je 25. 05. 1974. godine. Sahranjen je na goričkom groblju.

(9) Kako navodi S. Tihić na slici je napisano MCCCXXVIII (1328.). On kaže da ukoliko bi se povjerovalo u tačnost ovog datiranja, onda bi to bila jedna od najstarijih slika na dasci u Bosni i Hercegovini. Međutim, smatra da se mora biti veoma oprezan pri izricanju takvih stavova, jer je često dolazilo do falsifikovanja istorijske istine, posebno u prilikama kada je vlasniku predmeta trebalo da dokaže istorijski primat njegove institucije nad sličnim ustanovama. Tako S. Tihić kaže da se možda radi o prepravljanju ubilježene godine i zamjene sa brojevima starijeg datuma ili sasvim proizvoljnog upisivanja starog datuma na novu tvorevinu, te da je možda slučajno ili namjerno došlo do ispuštanja slova D (broja 500) na slici. (S. Tihić, 1956., 77)

(10) Upotreba tempere na dasci je slikarski način koji se upotrebljavao u Italiji do polovine XV vijeka kada je počela prevladavati upotreba uljanih boja. Ovaj podatak ide u prilog naznačenog datiranja. Međutim, obris crteža se teško može zamijetiti, jer je primjenjena tehnika kičice, pa su boje nanesene skoro na impresionistički način, sličan tehnici koju su upotrebljavali majstori iluminiranih rukopisa sa kraja XIV vijeka u Francuskoj. Taliansko slikarstvo prve polovine XIV vijeka se takođe približava prirodi i to prvenstveno preko opisa prirode i mrtvih stvari. Ako se tome doda i jednostavnost drvene ploče, zanatska solidnost i cjelokupan izgled onda datiranje u prvu polovinu XIV vijeka postaje moguće. Međutim kako je po Miji Batiniću samostan osnovan u prvoj polovini XIV vijeka, čini se malo vjerovatno da je slika sačuvana od tog vremena pored svih nedaća koje je zadesio samostan (S. Tihić, 1956., 78).

(11) Vezano za njeno datiranje slike, jeste karakteristična upotreba crvenosmeđe boje na ivičnim dijelovima šaka, nosnih šupljina i ušnih školjki. Sličan tretman može se naći na slikama majstora napuljske škole kasnog baroka (Matije Pretija /1613-1699/ i Luke Giordana /1632-1705/. Osnovna karakteristika ovih slikara je meko modelovanje sa tamnim sjenama, specijalan kolorit sa težištem na čokoladno-smeđim, tamnocrvenim, modrim, lila i tamnozelenim bojama, te romantičnom notom u formi i sadržaju. Svakako se porijeklo autora ove slike može tražiti sjeverne Italije. (S. Tihić, 1956., 78-79)

(12) sudeći po odijelima predstavljenih likova autor bi mogao biti iz Italije ili Dalmacije. (S. Tihić, 1956., 80)

(13) Sebastian Devito je rođen u Splitu 1740. godine. Radio je u Rovigu, Padovi I Veneciji. Nekoliko njegovih slika je sačuvano u Splitu. Njegovim radom se bavio K. Prijatelj. (S. Rakić, 1988., 20)

(14) Fra Mijo Batinić kaže: «Kako je pako i kuga mlogoput ovda harala, uticali bi se sv. Roku i sv. Sebastijanu, pak su 1784. dali od zavijeta naslikati na platnu Gospu i ove Božje ugodnike u gornjem dijelu, a u donjem jednog franjevca i više osoba muških i ženskih, kako se mole ovim svecima, sa natpisom latinskim: Votum vovit Domino». Ova slika koja je sada pohranjena u samostanskom muzeju, ima osobitu vrijednost povijesnu, jer su na njoj slikane osobe u onovremenoj bosanskoj narodnoj nošnji, koja je sada u ovom kraju posve izumrla. (M. Batinić, 1920., 101-102) Batinić nije naznačio ime slikara kome je povjereno da izradi djelo, ali se saznaje da su je poručili fojnički franjevci.

(15) Ovaj dio slike je mnogo vredniji od gornjeg zbog dokumentarne vrijednosti. Na njemu je predstavljen kostim bosanskog čovjeka iz XVIII vijeka. Muškarci su predstavljeni sa perčinima na potiljku, dok im je ostali dio glave obrijan. Odjeveni su u gunjeve dugih rukava. Kod žena je prikazana raznolikost u odijevanju. Jedna je odjevena u plavi ogrtač i šarenim pojasom oko struka. Na glavi joj je bijela marama. Druga je u crvenom ogrtaču dugih rukava i trouglastim izrezom na grudima. Na glavi joj je crveni tepeluk. Glava treće žene je prekrivena bijelom maramom.

(16)  Julijan Jelinić navodi podatak da je Michael Cuich bio eggregius pictor, odnosno izvrstan slikar, da je bio uzoran redovnik, te da je umro u Duvnu u Bosni 24. aprila 1809. godine. (J. Jelinić, 1990., sv. 2, 580) Poznato je da je Čuić oslikao unutrašnjost stare fojničke crkve porušene 1884. godine i da je radio na oslikavanju crkve u Rami. (S. Rakić, 1988., 20)

(17) U Fojnici se slavi njegov dan 17. januara, kada je prema predaji svetitelj umro na obalama Crvenog mora.

(18) S. Tihić smatra da se ne radi o fra Miji Čuiću kako je smatrao Đ. Mazalić.  Po Tihiću portreti fra Grge Ilića u samostanskim muzejima u Kreševu i Kraljevoj Sutjesci pokazuju sasvim drugu tehniku rada (S. Tihić, 1956., 84)

(19) S. Rakić smatra da je Mijo Čuić autor ove slike na osnovu poređenja sa slikom sv. Antuna pustinjaka i sv. Bone. Ona kaže: «Smeđi crtež, dugi pravi nos i oblik šaka sv. Franje, kao i rumenilo na njegovim obrazima isti su kao i kod sv. Antuna i sv. Bone. Osvijetljenje je i ovdje difuzno, s tim da za razliku od koloristički stišane game, na prethodnim dvjema slikama, ovdje preovladavaju svijetli, prije svega plavi tonovi. Draperija je modelovana širokim tamnim potezima kista, kao i na dvjema ranije pomenutim slikama. Zakačena za pojas sv. Franje, visi ista krunica koja viri i iz korpe sv. Antuna. I planine u pozadini ova dva svetitelja obrubljena su istim svijetlim pojasom koji daje utisak da svjetlost dopire iza njih.». (S. Rakić, 1988., 21)

(20) S. Rakić smatra na osnovu poređenja ove slike i i slike na kojoj je predstavljen Sv. Antun da je autor Mijo Čuić. S. Rakić kaže: «Inkarnat lica oba svetitelja je blijedo ružičast sa svijetlo smeđim sijenkama, a na usne je stavljna cinober crvena. Široka linija dugačkog nosa koja počinje od obrva je prava, a na obrvama je lučna. Crtež lica i isto oblikovanih šaka je smeđ i mekan, a na inkarnatu prstiju i ušnih školjki dodano je blijedoružičaste boje. Bademaste oči imaju crnu zjenicu. Tamna kontura izvučena je na oba plašta svetitelja. U želji da postigne svjetlosne efekte, Čuić bijelom bojom izvlači konture predmeta na pozadini (malo Raspeće kod sv. Antuna pustinjaka i tri posude za držanje pera kod sv. Bone). Osvjetljenje na objema slikama je difuzno, bez centralnog izvora svjetla». (S. Rakić, 1988., 20-21)

(21) Originalni portret biskupa Miletića, po kome je rađena ova slika je nastala 1803. godine kada je Miletić izabran za biskupa. Original se čuvao u franjevačkom samostanu u Tolisi. Ne zna se ko je uradio originalni portret, ali se zna da je po njemu Saitz uradio ovu sliku. (Podatak dobijen u franjevačkom samostanu u Fojnici).

(22) Prema narodnoj legendi, Cecilija je bila kći rimskog patricija (III.st.) koji ju je odgajao kao kršćanku. Zaručena za plemića po imenu Valerijana, no nakon vjenčanja reče ona svome mužu da je položila zavjet djevičanstva, moleći ga da taj njezin zavjet poštuje. Valerijan pristade, uz uvjet da uzmogne vidjeti anđela za kojega ona kaže da nad njom bdije. Cecilija pošalje svoga muža k papi Urbanu koji se je s kršćanima krio u katakombama u Rimu. Ondje se i Valerijan obrati na kršćanstvo. Vraćajući se k Ceciliji, opazi anđela kako stoji do nje držeći dvije cvjetne krune. Anđeo položi krunu od ljiljana na glavu Ceciliji, a krunu od ruža na glavu Valerijanu. Uz pomoć anđelovu obrati se na kršćanstvo i Valerijanov brat Tiburcije i braća počeše propovijedati Kristovo evanđelje. Doznavši za to rimski upravitelj, zapovijedi im da prestanu, no kad oni to ne htjedoše, dade ih pogubiti. Isprva Ceciliju poštedi, nadajući se zadobiti njezino veliko bogatstvo. Naredi joj da se žrtvuje bogovima. Kad ona to odbije, pokuša je udaviti. Čudom ostade ona neozlijeđena, pa upravitelj pošalje po krvnika da joj odrubi glavu. Krvnik triput pokuša ali joj svaki put samo izrani vrat. Cecilija na životu ostade još tri dana i za to vrijeme razdijeli sve svoje imanje siromasima. Smatralo se da je Cecilija za svoga života bila tako bliska nebu te je mogla čuti anđeosko pjevanje. Govorilo se da ona može svirati na svakom glazbalu. Stoga ona izumi orgulje i posveti ih za bogoslužje. Zato se časti kao zaštitnica glazbe i glazbenika. Na slikama se obično pojavljuje slušajući glazbu, pjevajući ili svirajući na kakvu glazbalu. Posebna su joj oznaka orgulje. Gdjekad se pojavljuje s tri ožiljka na zatiljku. Na glavi ili u njenoj blizini često joj je kruna bijelih ili crvenih ruža. (www. hgu.hr)

(23) Na poleđini fotografije koja prati sliku je zabilježeno sljedeće: «Ovu sliku je naslikao 1982. godine akademski slikar Enver Krupić. Rođen je 1911. godine u Bosanskoj Krupi, a umro je u Bihaću 1992. godine. Sliku je poklonio Raifu Dizdareviću i njegovoj supruzi Seni. Raif je ovu sliku poklonio samostanu 1999.»

(24) Po zabilješkama koje stoje uz predmete se uočava da su neki predmeti stigli u samostan kao poklon iz Sarajeva, Olova i Biograda.

(25) novčić

(26) Istovijetna sa navikulom br. 30.

(27) Identičan primjerak kustodije je registrovan u franjevačkom samostanu u Kreševu. Na kustodiji je ugravirano ime donatora: fra Nikola Brajković, 1635-1638. (Đ. Basler, 1988., 88)

(28) Posuda za čuvanje i nošenje hostija bolesnicima

(29) Čaše pod rednim brojem 102, 103, i 104 su poklon regenta Aleksandra Karađorđevića koji je 1921. godine posjetio samostan.

(30) Do početka XX vijeka smatralo se da je Fojnički grbovnik najstariji grbovnik u Bosni i Hercegovini, te da je nastao 1340. godine. Po tom mišljenju njegov autor je bio otac Stanislav Rubčić. (A. Solovjev, 1932., 103) Međutim, A. Solovjev u radu o ilirskoj heraldici i porodici Ohmućević, za koju veže Fojnički grbovnik, o njegovom stvarnom vremenu nastanka kaže: «...Fojnički rukopis mogao je postati samo posle ženidbe Pjer-Damjana Ohmućevića, potomka Radmirovića i Kovačevića, sa Marijom Jablanović, tj. posle 1645. Verovatno je međutim, da je fojnički rukopis postao još kasnije; ne vidim naime dovoljno pobuda da se jedan skupoceni grbovnik pravi za mladog matematičara, udubljenog u nauku i daleko od sujete. Njegovu ocu – admiralu, grbovnik je mogao trebati radi odnosa u službi prema dubrovačkoj vlasteli, ali onda u grbovniku ne bi bilo grba Jablanovića. Mnogo je verovatnije da je grbovnik postao posle 1661, kad je matematičar Pjer-Damjan sam postao admiral dubrovački. Mogli bismo taj datum pomeriti čak prema 1675, kad je Pjer-Damjan morao da vodi borbu oko fideikomisa sa predstavnicom starije grane, Jelenom Sančez, koja je njemu uopšte osporavala pravo da pripada slavnoj porodici Ohmućevića. Onda je Pjer-Damjan morao da traži svjedodžbe od starih ljudi i patente od Dubrovačkog senata o svom poreklu. Tom prilikom mogao je on osetiti i potrebu da ima u rukama jedan primerak Dušanovog grbovnika, gde njegov grb zauzima jedno od najuglednijih mesta. Najverovatnije je dakle, da je Fojnički grbovnik postao oko 1675 ili još docnije: jer njegov postanak možemo vezati i za sina Pjer-Damjana i Jablanićeve Marije, sujetnog don-Andriju. Najlepši način da se proveri naše mišljenje bilo bi proučiti vodene znakove na hartiji fojničkog grbovnika, ali je Fojnica još i sad dosta udaljena od saobraćaja. U svakom slučaju jasno je da Fojnički grbovnik nije najstariji (kao što se obično mislilo)...» (A. Solovjev, 1932., 81,82)

(31) Ljubinko Popović je 1965. godine u publikaciji «Bibliotekarstvo» objavio registrovanih 51 inkunabulu iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u različitim institucijama. (Lj. Popović, 1965., 17- 45)



Franjevački samostan u FojniciAhdnama sultana Mehmeda II El Fatiha iz 1463. godineBujruldija Skender-paše iz 1468. godineZbirka metalnih predmeta
Viseće svjetiljkeNavikulaPosuda, 15. stoljećeCrtež Gabrijela Jurkića
Ulje na platnu Gabrijela JurkićaMadona sa Isusom, Elizabetom i Ivanom Krstiteljem, 18. stoljeće Zbirka tekstilnih predmeta - Kazula, 18.stoljećeBiskupske rukavice, 19. stoljeće
BibliotekaInkunabulaInkunabulaGrbovnik iz 1675. ili 1688.
Grbovnik   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: