početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Mostar, historijsko gradsko područje

nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 10. jula 2004. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Historijsko gradsko područje Mostar proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Zaštićeno područje nacionalnog spomenika čini cjelovit prostor prirodno-graditeljske cjeline, u kome su, kroz historijske promjene, razvijeni karakteristični slika, struktura i oblik, i na kome se nalazi koncentracija graditeljskih cjelina i pojedinačnih građevina izrazito velike graditeljske, ambijentalne, historijske, dokumentarne ili simboličke vrijednosti. Zaštićeno područje nacionalnog spomenika utvrđeno je granicom koju čine:

-    na lijevoj obali Neretve: Kresinom i Huse Maslića ulicom na sjeveru; Lučkim mostom i ulicom Gaše Ilića na jugu; prvim redom zgrada u ulici Maršala Tita, počevši sa ulicom Huse Maslića na istoku, ulicama Braće Brkića, Braće Šarića i Galvanovom prema kompleksu Pravoslavne crkve i putem M-17 do ulice Gaše Ilića;

-    na desnoj obali Neretve: produžetak Lučkog mosta, ulicama Stari pazar, Gojka Vukovića, rukavcima Radobolje, k.č. 5628, 5653, 5655, do ulice Rade Bitange, pored lijevog reda zgrada u ulici Adema Buće, prostorom ograničenim k.č. 3994, 3993 do pješačkog mosta preko Neretve na sjeveru.

Prostorni obuhvat nacionalnog spomenika definiran u stavu 2. ove tačke nalazi se na području k.o. Mostar, Grad Mostar, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije)  dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je osigurati izradu programa trajne zaštite historijske jezgre Mostara, na osnovi koga će biti izrađeni detaljni planovi zaštite za pojedinačne cjeline unutar zaštićenog područja.

Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne prostorno-planske dokumentacije provedbenog nivoa za historijsko gradsko područje Mostar.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

Na prostoru zaštićenog područja bit će primijenjena tri stupnja zaštite, kako slijedi:

            I stupanj zaštite obuhvata:

            A) katastarske čestice utvrđene u sklopu pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju objekata ili cjelina unutar zaštićenog područja nacionalnim spomenicima:

  • historijska građevina – Sinagoga u Mostaru,
  • grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama u Mostaru,
  • grobljanska cjelina – Staro pravoslavno groblje na Pašinovcu u Mostaru,
  • graditeljska cjelina - Koski Mehmed-pašina džamija i medresa u Mostaru,
  • mjesto i ostaci historijske građevine - Saborna crkva – Crkva svete Trojice u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Mitropolija (Vladikin dvor ili Episkopska palata ) u Mostaru,
  • historijska građevina – Sahat- kula u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Karađoz-begova džamija u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Roznamedži Ibrahim-efendije džamija u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Nezir-agina džamija u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Nesuh-age Vučijakovića džamija u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – stambeni kompleks Biščevića-Lakšića u Mostaru,
  • stambena graditeljska cjelina porodice Muslibegović u Mostaru,
  • graditeljska cjelina – Stari most sa kulama u Mostaru,
  • graditeljska cjelina - Stara pravoslavna crkva – Crkva rođenja Bogorodičina u Mostaru.

Na navedene građevine primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama.

            B) objekte i cjeline unutar prostora koji imaju visoku graditeljsku, dokumentarnu, ambijentalnu i prirodnu vrijednost, koji se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), a za koje do donošenja ove odluke Komisija nije donijela pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom:

  • graditeljska cjelina Kujundžiluk;
  • graditeljska cjelina Priječka čaršija;
  • graditeljska cjelina Tabačica (Hadži Kurtova) džamija i Tabhana;
  • graditeljska cjelina Ćejvan-ćehajina džamija;
  • graditeljska cjelina Hadži Memije Hadžiomerovića džamija na Cernici;
  • Simfonijski orkestar (bivši Cernički sibjan-mekteb);
  • graditeljska cjelina Musala u Mostaru;
  • Srpska osnovna škola;
  • Viša djevojačka škola;
  • Zemaljska banka;
  • Vakufska palata,
  • Zgrada općine;
  • Alajbegovića kuća;
  • Kajtazova kuća;
  • Kuća Perse Ćorović (rodna kuća Svetozara Ćorovića);
  • Konak – stambeni kompleks.

Unutar navedenih prostora dopušteni su isključivo radovi rehabilitacije, konzervacije, restauracije i prezentacije spomenika, ukoliko na osnovi pojedinačnih zahtjeva vlasnika dobara ili drugih lica Komisija zaključkom ne utvrdi da je moguće odobriti i drugu vrstu zahvata (adaptacija novoj namjeni, izmjena dijelova dobra, interpolacija dobra i sl.).  Podnositelj zahtjeva dužan je, uz zahtjev Komisiji, predočiti dokumentaciju iz koje su vidljivi stupanj i vrsta zahvata. O podnesenom zahtjevu Komisija će odlučivati na prvoj narednoj sjednici za koju, prema Poslovniku o radu Komisije, nije utvrđen dnevni red.

Kada za dobra navedena u okviru tačke B) budu donesene pojedinačne odluke o proglašenju nacionalnim spomenikom, mjere utvrđene tim odlukama bit će konačne i obavezujuće.

            II stupanj zaštite obuhvata prostor definiran granicama utvrđenim u tački I ove odluke, koji nije obuhvaćen prvim stupnjem zaštite.

Za prostorne cjeline obuhvaćene II stupnjem zaštite bit će izrađeni detaljni provedbeni planovi.

            U sklopu provedbenih planova moguće je predvidjeti radove rehabilitacije, konzervacije, prezentacije i adaptacije objekata savremenoj namjeni, a izuzetno i interpolaciju novih objekata koji svojim oblikom, dimenzijama i vanjskom obradom neće ugroziti strukturu zaštićenog područja. U tom prostoru potrebno je u potpunosti očuvati plansku osnovu i restaurirati i hortikulturno urediti postojeće otvorene prostore.

Minimalni sadržaj provedbenih planova mora biti:

1.     analiza  trenutnog stanja prostorne cjeline, i to:

-    hronološki prikaz i stilsko određenje postojećih objekata;

-    pregled spratnosti postojećih objekata;

-    pregled primijenjenih materijala;

-    oštećenja;

-    stupanj očuvanosti;

-    hronološki prikaz  namjene dobara sa pregledom  njihove današnje namjene;

2.     program hitnih i interventnih mjera;

3.     plan trajnih mjera zaštite i prezentacije naslijeđa u sklopu prostorne cjeline, koji će posebno obuhvatiti detaljno definiranje uvjeta u svim pojedinačnim slučajevima  za:

-    sanaciju, konzervaciju, uređenje i prezentaciju postojećih objekata i cjelina koji imaju graditeljske  ili ambijentalne vrijednosti;

-    restauraciju i rekonstrukciju historijskih objekata, oblika i prostora kojom će biti osiguran integritet historijske jezgre i čitljivost njenih specifičnosti (rekonstrukciju uništenih objekata, restauraciju  objekata ili pojedinačnih arhitektonskih elemenata - horizontalni i vertikalni gabariti, proporcija, broj, veličina i raspored otvora, arhitektonski detalji, popločanje, oblik, nagib krova i vrsta pokrova, tretman fasada i avlijskih zidova prema ulicama, itd.);

-    svi planirani interpolirani objekti moraju poštovati građevinsku liniju susjednih objekata i u prizemlju i na spratovima, imati usklađene visine sa okruženjem i ne mogu oblikovno narušavati specifičnosti zaštićenog područja;

-    sve primijenjene metode i stepeni intervencije moraju biti prepoznatljivi, a njihova izvedba moguća je samo na osnovi odobrene dokumentacije;

-    u prizemlja objekata vratiti izvorne namjene ili uvesti nove  nedestruktivne namjene primjerene centralnoj gradskoj zoni – ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti manjeg kapaciteta, tradicionalni zanati koji ne zagađuju okoliš, kao i kultura i obrazovanje, isključujući namjene čiji je karakter suprotan historijskoj jezgri Mostara, koje mogu proizvoditi buku i zagađivati okoliš ili zahtijevati veće izmjene strukture objekata ili cjelina;

-    navedeni uvjeti primjenjuju se i pri promjeni namjene spratnih dijelova objekata. Najmanje 50% objekata trebaju sačuvati stambenu namjenu;

-    nije dopuštena izgradnja na zaštićenim zelenim površinama, ulicama, trgovima ili drugim javnim prostorima;

-    regulaciju pješačkog i kolskog saobraćaja;

-    uređenje centralne pješačke zone – javna rasvjeta, urbani mobilijar, obrada pješačkih i kolskih površina;

-    obnovu infrastrukturne mreže, posebno vodovoda i kanalizacije –kao i  rješavanje pitanja prečišćavanja otpadnih voda i  zaštite vodotoka rijeka Neretve i Radobolje;

-    zabranjuje se izgradnja magistralnih infrastrukturnih objekata i industrijskih objekata unutar zaštićenog područja.

            Nijedan građevinski, građevinsko-zanatski i zanatski zahvat utvrđen Planom trajnih mjera zaštite i prezentacije naslijeđa  ne može biti izvođen bez odobrenja federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručnog nadzora nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.

4.    program upravljanja naslijeđem u sklopu zaštićenog područja, sa definiranim nositeljima realizacije programa;

5.   etapni program provedbe plana sa finansijskim pokazateljima.

            Prostor zaštitnog pojasa obuhvaćen je III stupnjem zaštite.

Zaštitni pojas obuhvata prostor koji graniči sa zaštićenom zonom (dio grada manjeg urbanog i arhitektonskog integriteta, ali koji se prepoznaje kao jedinstveni urbani sistem, te kao takav zahtijeva oblike koordinirane intervencije – odnosi se na objekte i prostore koji imaju malu ili nemaju spomeničku ili ambijentalnu vrijednost), a definiran je granicom:

-    na lijevoj obali Neretve: Mostom na Musali, Braće Brkića ulicom, zatim prema magistralnom putu Krpinom i ulicom Braće Lakišića, zatim preko magistralnog puta, ulicom Braće Knežića na istoku do prostora koji zahvata kompleks Pravoslavne crkve sa grobljima na Bjelušinama i Pašinovcu, zatim dio magistralnog puta M 17 do ulice Novi put, dijelom ulice Maršala Tita, ulicom Tekija, Braće Ružića i Demirovića ulicom do Neretve na jugu;

-    na desnoj obali Neretve: zracnom linijom preko Neretve, okomito na ulicu Gojka Vukovića, zatim desnom stranom Gojka Vukovića ulice do Onešćukove ulice, Onešćukovom ulicom do Bulevara, produžetak Bulevara do sjevernog korita Radobolje na zapad, kanalom Radobolje, ulicama Husnije Repca, Rade Bitange, pored lijevog reda zgrada u ulici Adema Buće do ulice Mostarskog bataljona i Mosta na Musali.

Unutar zaštitnog pojasa potrebno je osigurati očuvanje strukture, prije svega planske osnove, uz ograničenje spratnosti, veličine i gabaritnih dimenzija objekata, kao i upotrebu materijala koji su bliski autohtonim i tradicionalno primjenjivanim materijalima unutar zaštićenog područja.

Unutar zaštitnog pojasa nije dopuštena izgradnja magistralnih infrastrukturnih i industrijskih objekata.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

Ova odluka bit će dostavljena Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje , nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

 Predsjedavajući Komisije

    Dubravko Lovrenović

 

                                             

Broj: 08.1-6-1005/03-10

8. juli 2004. godine

Sarajevo



Nema slika za traženi objekat.

ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: