Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Odluka je objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 100/08.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 10. jula 2004. godine, donijela je
O D L U K U
I.
Graditeljska cjelina – Srpska pravoslavna crkva Uspenija Presvete Bogorodice u Livnu, zajedno sa pokretnom imovinom, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik sastoji se od: crkve, crkvenog dvorišta sa ogradnim zidom, te pokretne imovine koju sačinjavaju:
a) Zbirka od 51 ikone:
1. Raspeće Hristovo, Nikola Zafuris, druga polovina 15. vijeka, tempera na drvetu, 43 x 35 cm,
2. Sv. Antonije Veliki, nepoznati kritski majstor, 16. vijek, tempera na drvetu, 33,2 x 27 cm,
3. Bogorodica Umiljenija, nepoznati kritski majstor, druga polovina 16. vijeka, tempera na drvetu, 56 x 43 cm,
4. Silazak u ad i Bogorodica sa Hristom, nepoznati kritski majstor, 17. vijek, tempera na dasci, 29,5 x 23 cm,
5. Uspenje Presvete Bogorodice, nepoznati kritski majstor, 17. vijek, tempera na dasci, 31 x 25 cm,
6. Silazak svetog duha na apostole, nepoznati kritski majstor, kraj 17. vijeka, tempera na dasci, 81 x 104 cm,
7. Ulazak Hrista u Jerusalim, nepoznati srpski majstor, kraj 17. ili početak 18. vijeka, tempera na dasci, 41 x 32 cm,
8. Presveta Bogorodica, srpski majstor, 18-19. vijek, tempera na drvetu, 43 x 34,5 cm,
9. Hristos na prijestolu, nepoznati domaći majstor, 18. vijek, tempera na dasci, 46 x 31 cm,
10. Bogorodica Umiljenija, nepoznati kritski majstor, 16. ili 17. vijek, tempera na drvetu, 51 x 40 cm.
11. Apostol Petar, nepoznati grčki majstor, kraj 18. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
12. Apostol Pavle, nepoznati grčki majstor, kraj 18. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
13. Apostol Vartolomej, nepoznati grčki majstor, kraj 18 ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
14. Nepoznati apostol, nepoznati grčki majstor, kraj 18. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
15. Apostol Simeon, nepoznati grčki majstor, kraj 18. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
16. Nepoznati apostol, nepoznati grčki majstor, kraj 17. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
17. Jevanđelist Luka, nepoznati grčki majstor, kraj 18. ili početak 19. vijeka, tempera na dasci, 45,5 x 31 cm,
18. Sveti Nikola, nepoznati domaći majstor, 19. vijek, tempera na dasci, 42 x 29,5 cm,
19. Blagovijesti, nepoznati ruski majstor, 19. vijek, tempera na dasci, 30,5 x 24,5 cm,
20. Sveta Trojica, nepoznati ruski majstor, 19. vijek, tempera na dasci, 30,5 x 24,5 cm,
21. Bogorodica Odigitrija, nepoznati srpski majstor, 17. vijek, platno kaširano na dasci, 30,5 x 24,5 cm,
22. Sretenje Gospodnje, nepoznati domaći majstor, 18. vijek, platno kaširano na dasci, 41 x 31,5 cm,
23. Bogorodica sa Hristom, svetim Stefanom, svetim Spiridonom i svetim Georgijem, nepoznati kritski majstor, 15 - 16. vijek, tempera na drvetu, 39,5 x 32,5 cm,
24. Bogorodica na prijestolu, nepoznati majstor, 16 – 17. vijek, tempera na drvetu, 66 x 39 cm,
25. Hristos pantokrator, nepoznati majstor, nepoznati autor, ulje na platnu, pozlata, iskucavanje, graviranje, srebro, 34 x 25 cm,
26. Krštenje Hristovo, nepoznati majstor, (19. vijek?), ulje na metalnom limu, 31 x 27 cm,
27. Hristos Pantokrator, srpski majstor, 18 – 19. vijek,: tempera na dasci, 51 x 42 cm,
28. Sveti Spiridon (?), nepoznati grčki majstor, 18. vijek (?) platno kaširano na dasci, 31 x 27 cm,
29. Bogorodica Odigitrija, nepoznati ruski majstor, 19. vijek, platno kaširano na dasci, 33 x 26,5 cm,
30. Bogorodica Odigitrija, nepoznati kritski slikar, 15. ili 16. vijek, tempera na drvetu, 45 x 37 cm,
31. Bogorodica Umiljenija, nepoznati kritski slikar, 16 – 17. vijek, tempera na drvetu, 45 x 37 cm,
32. Sveti Sava, nepoznati domaći slikar, 19. vijek, tempera na dasci, 67,5 x 48 cm,
33. Sveti Kuzma i Damjan, nepoznati ruski slikar, 18. vijek, tempera na dasci, 9,5 x 31,5 cm,
34. Sveti velikomučenik Stefan, nepoznati domaći slikar, 19. vijek, tempera na dasci, 38 x 27,5 cm,
35. Rođenje Hristovo, nepoznati domaći slikar, 19. vijek, tempera na limu pričvršćenom na dasku, 31 x 26,5 cm,
36. Sveta Ekatarina i Izidor Veliki, nepoznati ruski slikar, 19. vijek, ulje na dasci, 54,5 x 40,5 cm,
37. Blagovijesti, nepoznati vojvođanski slikar, 19. vijek, ulje na dasci, 81,2 x 50 cm,
38. Krštenje Hristovo, nepoznati vojvođanski slikar, 19. vijek, tempera na drvetu, 80 x 49,7 cm,
39. Uskrsnuće svetog Lazara, nepoznati vojvođanski slikar, 19. vijek, tempera na platnu kaširanom na dasku, 69 x 56 cm,
40. Sveti Ilija, nepoznati grčki slikar, 19. vijek, tempera na platnu kaširanom na dasku, 69,8 x 50 cm,
41. Sveti Georgije ubija aždaju, nepoznati grčki slikar, 1831. godina, tempera na dasci, 42,5 x 59 cm,
42. Sveti Georgije, nepoznati domaći slikar, 19. vijek, ulje ne platnu, 64 x 45,5 cm,
43. Krunisanje Bogorodice i sveti Spiridon, nepoznati kritski slikar, 17. vijek, tempera na dasci, 69,5 x 52,5 cm,
44. Bogorodica sa Hristom – alegorija Hristovog stradanja, nepoznati grčki majstor, 18 – 19. vijek, tempera na dasci, 34,3 x 46,5 cm,
45. Časne verige svetog Petra, nepoznati domaći slikar, 19. vijek, ulje ne platnu, 64 x 45,5 cm,
46. Sveti Georgije ubija aždaju, nepoznati grčki slikar, 19. vijek, tempera na dasci, 40 x 29 cm,
47. Sveti Savo, Ag. Mansfeld, 19. vijek, ulje na platnu, 130 x 90 cm,
48. Jerusalim, sarajevski slikar R, oko 1790. godine, ulje na platnu, 100 x 134 cm,
49. Jerusalim, nepoznati makedonski ili grčki slikar, 19. vijek, ulje na platnu, 140 x 104 cm,
50. Jerusalim, nepoznati slikar, 19. vijek, ulje na platnu, 214,5 x 142 cm,
51. Jerusalim, nepoznati slikar, polovina 19. vijeka, ulje na platnu, 143 x 196 cm;
b) Plaštanica, nepoznati domaći slikar, 20. vijek, ulje na platnu, 93,5 x 72 cm, slikana površina: 69 x 48;
c) Zbirka predmeta izrađenih od metala:
1. Bogoslužbena petohlebnica, Todor Mihić iz Sarajeva, 1844. godina, lijevanje, iskucavanje, srebro, prečnik postolja: 28 cm, visina posudica sa poklopcima: 16 cm, visina svijećnjaka: 20 cm, prečnik tacnice: 6 cm,
2. Litijski krst, nepoznati domaći majstor, 19. vijek, lijevanje, iskucavanje, aplikacija, drvo, legura metala, visina: 66 cm, raspon krakova: 30 cm,
3. Krst, Nikola Stoisavljević, zlatar iz Beograda, 1909. godina, lijevanje, filigran, cizeliranje, pozlata, srebro, staklo, tisovo drvo, brušeno staklo, prečnik postolja: 16,5 cm, ukupna visina: 42 cm, raspon krakova: 22 cm,
4. Darohranilica, Nikola Stoisavljević, zlatar iz Beograda, 1909. godina, lijevanje, iskucavanje, izrezivanje, pozlata, srebro, 17 x 10 x 26 cm.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 4/76, posjedovni list broj 621, k.o. Livno, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (»Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02 i 6/04).
II.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Vlada Federacije dužna je da osigura sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III.
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se I zona zaštite koja obuhvata prostor definiran u tački I stav 3. ove odluke. U sklopu te zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- Dopušteni su samo radovi na rehabilitaciji nacionalnog spomenika uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- U smislu rehabilitacije podrazumijevaju se istraživački radovi, radovi konzervacije, konstruktivne sanacije i restauracije nacionalnog spomenika;
Neophodno je izvršiti radove sanacije, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite, te uz prethodno provedena istraživanja uzroka pojave kapilarne vlage u zidovima, kao i pojave pukotina u stepeništu postamenta crkvenog tornja, te izradu elaborata sanacije Utvrđuju se mjere hitne zaštite od daljnjeg propadanja:
- zaštita crkvenog tornja od atmosferskih uticaja,
- zamjena dotrajalih i oštećenih horizontalnih i vertikalnih odvoda oborinske vode sa krovnih površina.
Zaštitni pojas obuhvata parcele koje graniče sa prostorom definiranim u tački I stav 3. ove odluke, izuzev parcela lociranih sa južne strane spomenika. U zaštitnom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su radovi sanacije Spomen-kosturnice i radovi tekućeg održavanja;
- nova izgradnja nije dopuštena.
Utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za pokretnu imovinu iz tačke I stav 2. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe):
Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za zaštitu pokretnog naslijeđa, a prije svega:
- neophodno je izvršiti konzervatorsko-restauratorske zahvate na oštećenoj zbirci ikona;
- intervencije na pokretnim dobrima mora izvršiti stručno lice uz elaborat odobren od strane federalnog ministarstva nadležnog za kulturu i stručni nadzor službe zaštite;
- osigurati odgovarajuće uvjete za smještaj, čuvanje i prezentaciju zbirke ikona.
Izlaganje i ostali vidovi prezentacije pokretnog naslijeđa na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.
Nadzor nad provođenjem mjera zaštite pokretnog naslijeđa vrši federalno ministarstvo nadležno za kulturu.
IV.
Iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija, ukoliko nedvojbeno bude utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti pokretno naslijeđe. U odobrenju se utvrđuju svi uvjeti pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta, i o tome se obavještava Vlada Federacije, nadležna službu sigurnosti, carinska služba Bosne i Hercegovine i javnost.
V.
Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su suprotni odredbama ove odluke.
VI.
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VII.
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II - VI ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII.
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
IX.
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X.
Danom donošenja ove odluke, sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02, »Službeni glasnik Republike Srpske«, broj 79/02, »Službene novine Federacije BiH«, broj 59/02 i »Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH«, broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 341.
XI.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Službenom glasniku BiH«.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 06.1-02-122/04-3
7. juli 2004. godine
Jajce
Predsjedavajući Komisije
Dubravko Lovrenović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (»Službeni glasnik BiH«, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o stavljanju Crkve Uspenja Bogorodice (pravoslavne) u Livnu na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 341.
U skladu sa odredbama zakona, a na osnovi člana V, stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama i radovima na dobru, itd.;
- uvid u sadašnje stanje objekta;
- kopiju katastarskog plana;
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice, nalazi se u centru grada Livna, općina Livno, Federacija Bosne i Hercegovine. Prostor na kojem je izgrađen objekat crkve, situiran je unutar dijela grada koji je sa istočne strane omeđen ulicom Safeta Gagića, sa jugozapadne strane Gimnazijskom ulicom (raniji naziv ulica Mire Popović), a sa sjeverozapadne strane ulicom Kraljice Katarine (raniji naziv ulica Ivana Gorana Kovačića). Lijevo od zgrade livanjske gimnazije, sa pristupom iz ulice Kraljice Katarine, strmom popločanom(1) stazom koja se penje u pravcu jugoistoka, prilazi se platou(2) na kojem je izgrađena crkva. Na samom početku pristupnog puta lokaciji crkve, lijevo od puta, izgrađen je objekat u kojem je smješten parohijski dom(3), a desno od pristupnog puta, cca 50 metara horizontalne projekcije udaljen od crkve, nalazi se nedovršen objekt kripte-spomen kosturnice(4).
Stambeni individualni objekti, koji se nalaze u kontaktnoj zoni nacionalnog spomenika imaju prizemlje i jedan sprat.
Historijski podaci
»Fra Ivan F. Jukić, zapisao je 1845. da u cijelom Livanjskom polju ima do 10.000 katolika (»kršćana«), a »toliko blizu ima i rišćana (pravoslavnih), kojima služe 12 sveštenika nad kojima je proto livanjski«. Prema rimokatoličkom Šematizmu za 1855, koji citira ruski konzul A. Giljferding, bilo je u Livanjskoj nahiji 1.139 rimokatoličkih domova sa 9.519 duša (muških i ženskih), a toliko je, dodaje pisac, bilo i pravoslavnih.
Livno je tada imalo grad i predgrađe. Grad se nalazio na kamenitom brdu Crljenice i u njemu su stanovali samo Turci. Tu je bilo do 200 turskih kuća i četiri džamije. U predgrađu je bilo do 300 turskih kuća sa 8 džamija, ali tu je bilo i hrišćana, 150 katoličkih i 100 pravoslavnih (»rišćanskih«) domova. »Ovi posljednji, dodaje Jukić, imaju ovdje i sveštenika(5) i školu(6)«.
»U starini u Livnu nije bilo prave crkve. Pravoslavno bogosluženje se vršilo u jednoj drvenoj zgradi u Zastinju (Zastijenju). Giljferding u svom putopisu veli da se 1857., »u Prekorečju, u polju za gradom« nalazila drvena zgrada koja služi kao pravoslavna crkva, pa dodaje: »Pravoslavni žitelji imaju takođe osnovnu školu i sada pomišljaju na gradnju crkve(7)« .
I proto Vojislav Šešum zapisao je u parohijskom Ljetopisu narodno predanje da je ova bogomolja bila od brvana (kao što piše i Giljferding, koji ju je vidio) i da je bila pokrivena slamom,..., bila je visoko kamenom podzidana, jer se temelji od kamena poznaju i sada,... Crkvište je sada njiva u vlasništvu porodice Komljenovića.
Lokacija Crkvene njive na Zastinju bila je daleko od centra varoši gdje su živjeli bogati srpski trgovci, a bilo je teško pronaći dovoljno veliku i pogodnu parcelu u centru varoši. Niko od Srba nije imao tako veliku parcelu. Zemljište na kome se nalazi današnja crkva, ustupio je crkveno-školskoj opštini beg Gagić.
Izgradnja crkve je počela 1859. Nakon završetka izgradnje, pravoslavni vjernici su crkvi poklonili: bogoslužbene knjige, ikone, odežde i druge potrebne predmete, a pojedinci su donosili ili naručivali ikone iz Rusije, Jeruzalema, Hihandara i Svete Gore, iz Venecije i primorskih gradova. Poklone su novoj crkvi slale crkvene opštine i pojedinci iz Sarajeva(8), Mostara i drugih bosanskohercegovačkih gradova. Na taj način je crkva Uspenija presvete Bogorodice stekla jednu od najbogatijih zbirki ikona u Bosni.
Glavni teret izgradnje crkve podnijeli su livanjski pravoslavni trgovci pod rukovodstvom sveštenika. Livno je, u to vrijeme, bilo važan trgovački centar koji je povezivao trgovinu Jadranskog primorja, koje se tada nalazilo pod austrougarskom vlašću, sa trgovačkim centrima u unutrašnjosti Bosne, koji su bili pod turskom vlašću. Livanjska trgovina je tada, najvećim dijelom bila u rukama pravoslavnih trgovaca, koji su se, trgujući na veliko i malo, obogatili i postali važan ekonomski faktor, čiji se uticaj osjećao i u političkom i u kulturnom životu. Među tim trgovačkim porodicama bili su: Stanišići, Kujundžići, Todorovići, Pavlovići, Samardžići, Vidovići, Anđići, Radići, Marići, Puškari, Pero Ždero, Jevtanovići, Besare, Gligići, Skoble, Jovo Zakonović, Niko Buro, Mitranić Todo. Prema sjećanjima livanjskog trgovca Mirka Samardžića, u drugoj polovini 19. vijeka, broj pravoslavnih stanovnika Livna se kretao oko 700-800(9).
Ne zna se sigurno ko je bio njen neimar, a Đoko Mazalić pretpostavlja da bi to mogao biti Mato Bajo, Livnjak kome je crkvena opština 1874. povjerila u zadatak zidanje nove srpske škole(10).
Pokraj crkve je bio sagrađen drveni zvonik(11), koji je služio trideset godina, sve do 1889., kada je ispred crkve, sagrađen nov zvonik od tesanog kamena na kom se nalazi kamena ploča sa natpisom:
OVAJ HRAM PRESV. BOGORODICE PODI@E CEO NAROD SRP: PRAV: LIVWANSKE OP[TINE U GOD: 1859, A NAKON 30 GOD. PRILOGOM SVEGA SRP: PRAV: NARODA I PODPOROM Z: VLADE PODI@E SE OVAJ ZVONIK U GOD. 1889. NEIMAR I. KOWIK.
U parohijskom Ljetopisu je zapisano da je neimar Ilija Konjik bio samouk majstor. On je išao u Mostar da vidi zvonik na mostarskoj novoj crkvi i da napravi skicu, prema kojoj je izgradio ovaj zvonik(12).
Dvojici sveštenika, sahranjenim iza oltarske apside, Crkvena opština je nad grobovima podigla spomenike. Sa sjeverne strane apside je sahranjen protojerej Simeun Kojdić (+1867), vjerovatno je to mlađi sin arhimandrita Serafima, a s južne strane protojerej Stojan Kojević-Popović (+1874), koji je u prvom prezimenu sačuvao trag starog porodičnog prezimena, a u drugom istakao da potiče iz ove svešteničke loze i da je »popović«, popov sin(13).
Tokom II svjetskog rata(14), livanjska pravoslavna crkva je bila opljačkana i djelomično oštećena, a parohijski dom bombardovan. Matice, domovnici, crkvena arhiva i biblioteka bili su uništeni.
Zgrada stare srpske škole i Srpskog pjevačkog društva »Sundetić«, u kojoj je bio i parohijski dom, bila je veoma oštećena i onesposobljena za stanovanje, pa je napravljen sporazum sa Opštinom Livno, koja je za te oštećene zgrade, koje je popravila i adaptirala za gimnaziju, sagradila Crkvenoj opštini nov parohijski dom, koji je dovršen i osveštan 29. jula 1968. godine.
Crkveni toranj je renoviran 1979. godine(15).
11. augusta 1991. godine, kosti preko 1.200 srpskih žitelja livanjskog kraja, ubijenih u II svjetskom ratu, izvađene su iz hercegovačkih jama i vrtača i sahranjene u kripti Spomen-kosturnice u Livnu(16).
2000. godine, prilikom izvođenja radova pokrivanja crkvenog tornja daskama i hidroizolacionom trakom, pao je sa tornja i poginuo Simo Ljuboja(17).
Sačuvani su osnovni podaci o sveštenicima koji su služili u livanjskoj parohiji(18): 1835. Simo Kojdić; 1835. Stanko Kojda; 1840-1845. Serafim Konda, arhimandrit i paroh; 1845. Jovan i Simeon Konda; 1867. Simeun Kojdić, protojerej; 1874. Stoja Kojević-Popović, protojerej; Stojan Jovanović-Zečević, protojerej; Stevan Kukrika, protojerej; Maksim Jovanović, protojerej; Kosta Prodanović, protojerej; 1912. Dušan Lapčević, Uroš Jovanović, sin prote Stojana; 1914-1918. Milan Bogičević; 1914-1918. Vlado Vuković; 1919-1941. Kosta Stanišić, protojerej; 1945-1950. Kasijan Arnautović, jeromonah; 1950-1969. Vojislav Šešum, protojerej; 1969. Mirko Jamedžija.
2. Opis dobra
Crkva je orijentirana svojom podužnom osovinom u pravcu istok (apsida) – zapad (ulaz), koji pokazuje otklon od 19° prema pravcu jugoistok-sjeverozapad(19). Objekat crkve je jednobrodna bazilika, sa ulaznom pripratom, naosom i oltarskim prostorom. Crkva je pravougaone osnove, vanjskih dimenzija 18,90 x 11,50 metara. Zasvedena apsida, na istočnoj strani, ima osnovu u obliku elipse (velika poluosovina = 3,75 m, mala poluosovina = 3,15 m), a u osovini vanjskog zida zapadne fasade, prizidan je zvonik kvadratne tlocrtne osnove 4 x 4 metra.
U funkcionalnom smislu, crkva je podijeljena na: prostor priprate koji ima dubinu 3 metra i širinu od 9,50 metara, prostor naosa širine 9,50 metara i dužine od 11,45 metara, oltarski prostor sa proskomidijom, đakonikonom, časnom trpezom i apsidom, te prostor pijevnice na galeriji, preko kojeg se pristupa stepeništu crkvenog tornja. Crkva ima dva ulaza, a svaki je riješen sa dvostrukim vratima: kroz lučno zasvedene prolaze prizemlja crkvenog tornja, pristupa se zapadnom portalu, dok je bočni ulazni portal smješten u osovini sjevernog zida crkve.
Dvokrakim kamenim stepeništem, smještenim u sjeverozapadnom dijelu priprate, se pristupa pijevnici, koja ima istu dubinu kao i priprata. Stepenište ima drvenu ogradu, a ista vrsta ograde, visine 70 cm, je postavljena i na zidani parapet (zid širine 38 cm i visine 70 cm) ograde pijevnice. Sa galerije pijevnice, penjući se preko tri stepenika smještena u prostornoj niši otvora vrata postavljenih u središtu zapadnog obimnog zida crkve, ulazi se na I etažu crkvenog tornja, na koti cca +4,45 metara(20). Četverokrakim stepeništem izvedenim od čeličnih valjanih profila sa gazištima od drvenih fosni, se penje do platforme treće etaže zvonika na koti cca + 11,21 m(21).
Priprata je od naosa odvojena zidom debljine 38 cm, u kojem su ostavljena tri otvora sa polukružnim završecima. Bočni otvori su širine 267 cm i visine 318 cm, a srednji otvor je dimenzija 190/318 cm.
Naos je od oltarskog prostora odvojen zidom debljine 38 cm, dužine 9,50 m i visine 4,56 m, koji je u funkciji oltarske pregrade i ikonostasa. Po visini, a prema prostoru naosa, zid je raščlanjen sa dva profilisana vijenca i završnim vijencem na kruni zida. U tom zidu su ostavljena tri otvora sa polukružnim završecima. Bočni otvori su širine 90 i 94 cm i visine 224 cm, a srednji otvor, za carske dveri je dimenzija 105/224 cm(22). Tri pristupna podesta sa stepenikom, denivelišu prostor oltarskog prostora od naosa u visinskom smislu za +45 cm.
U konstruktivnom smislu, jednobrodna osnova crkve, je podijeljena u pet traveja, koji su, u zoni zidova, naglašeni pilastrima, a u zoni podgleda svoda, lučnim ojačanjima konstrukcije svoda, između kojih su naizmjenično postavljeni križni svodovi i obličasti svodovi.
Treba naglasiti da ni svodovi ni lučna ojačanja svoda nisu urađeni od kamena, nego je plafonska konstrukcija svoda izvedena primjenjujući oplatu od drvenih letvica, trstike i završnog sloja maltera, koja je preko konstrukcije drvenih remenata obješena o grede i vezače drvene krovne kostrukcije(23). U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko primjera primjene takvog principa rješavanja svodnih konstrukcija(24).
U enterijeru crkve, širokom trabeacijom profiliranog vijenca(25) postavljenog na pilastre(26), naglašen je završetak zida, položaj bočnih otvora za osvjetljavanje unutrašnjosti prostora crkve, kao i prelazak u formu svoda. Sa svake strane tornja, postavljen je po jedan prozor sa polukružnim završetkom za osvjetljavanje priprate, a jedan takav prozor je postavljen u apsidalnom zidu. Za zračenje tavanskog prostora, pri vrhu zabatnog, istočnog zida postavljen je jedan okulus.
Podovi priprate, molitvenog i oltarskog prostora prizemlja, poda pijevnice i poda prve etaže zvonika su izvedeni sa završnom obradom od kamenih ploča. U centralnom prostoru naosa, urađen je Amvon u vidu podijuma izrađenog od stepenastih cilindričnih formi.
Zidovi crkve su debljine 100 cm, zidani su kamenom i malterisani sa unutrašnje i vanjske strane. Jedino su, kod zidova crkve, vezni ugaoni kamenovi postavljeni na sučeljavanju vanjskih zidova, izvedeni od pravilnih klesanaca i na njih nije nabačen fasadni malter. Crkveni toranj je u cijelosti zidan od pravilno klesanih kamenih blokova.
Fasada crkve je po vertikali raščlanjena vijencem plitke profilacije sa talasastim ornamentom koji je postavljen u visini profiliranog vijenca postavljenog u unutrašnjosti crkve. Otvori za osvjetljavanje unutrašnjeg prostora crkve imaju polukružnu formu (dijametar polukruga je cca 210 cm), a radijalno postavljenim drvenim prečkama su podijeljeni u šest jednakih polja. Polukružni otvori za osvjetljavanje prostora su postavljeni u osovinama prvog, trećeg i petog traveja, tako da se odraz konstruktivnog rješenja svoda, odražava na dispoziciju i ritam otvora za osvjetljenje na sjevernoj i južnoj fasadi crkve. Simetriju sjeverne strane pojačavaju vrata i portal postavljena u osovini srednjeg traveja. Krune zidova završavaju jače profiliranim krovnim vijencem.
Imajući u vidu da je kameni toranj sagrađen 30 godina nakon crkve, jasna je i prepoznatljiva namjera graditelja Ilije Konjika da prigrađeni toranj ostvari i organsko i likovno sjedinjavanje sa objektom crkve: linije vijenca tornja prate položaj vijenca sa talasastom profilacijom i krovnog vijenca crkve, a ugaona sučeljavanja zidova tornja su takođe naglašena, kao i kod ugaona sučeljavanja zidova crkve. Kako su površine zidova crkve malterisane, naglašavanje ugaonih sučeljavanja zidova tornja Konjik rješava plitkim prepuštanjem ugaonih kamenova tornja u odnosu na ravni zidova tornja.
Toranj u funkcionalnom smislu ima tri etaže, a visinski je raščlanjen sa pet profiliranih horizontalnih vijenaca. Vijenac postavljen u ravni krovnog vijenca crkve i završni, krovni vijenac tornja, su naglašeni dubljim istacima i jačim profilacijama, u odnosu na ostale vijence. U prizemnoj etaži tornja, u zidovima tornja, postavljena su tri polukružno zasvedena ulazna otvora dimenzija 145/390 cm. U nivou druge etaže tornja, u zidu zapadne fasade je izvedena kamena rozeta vanjskog dijametra 165 cm. Rozeta je sastavljena od vanjskog i unutrašnjeg kamenog prstena između kojih je radijalno postavljeno osam kamenih stilizovanih balustara. Na nivou treće etaže u svakom zidu je postavljen lučno zasvedeni otvor(27) dimenzira 130/308 cm, a iznad svakog otvora rozeta dijametra 130 cm. Prsten rozete ima profiliranu formu. U samoj rozeti postavljen je stilizirani kameni krst, a u dijagonalnim poljima četiri manja kamena prstena. Visina tornja od njegovog postamenta do kraja završnog vijenca iznosi 18,44 metara. Kupola zvonika je imala barokne forme i bila visoka je oko 8,50 metara a krst dotatnih 1.80 metara. Lukovica kupole tornja imala je baroknu formu i bila je pokrivena bakrenim limom postavljenim na drvenu potkostrukciju. Unutar prostora zadnje etaže tornja, na čeličnoj nosivoj konstrukciji(28) od valjanih profila, učepljenoj u zidove zvonika, ovješena su tri zvona od livene bronze: veliko, teško oko 1000 kg, srednje, teško oko 700 kg i malo teško oko 300 kg.
Na plaštu velikog zvona ispisani su sljedeći natpisi:
OVO ZVONO DARIVA SV. HRAMU UZNESENIJA PRESV. BOGORODICE U LIJEVNU STANA ARNAUT RO. USTI] IZ GUBERA @IVE ZOVE MRTVE OPLAKUJE MUWE I GROMOVE RASTERUJE
SALIO KVIRIN LEBI[ ZAGREB 1930.
Na plaštu srednjeg zvona ispisani su sljedeći natpisi:
TODE MITRANI] TRGOVAC IZ LIJEVNA POKLONI SV. HRAMU UZNESENIJA PRESV. BOGORODICE U LIJEVNU OVO ZVONO GOD. 1930
SALIO KVIRIN LEBI[ ZAGREB 1930.
POKRETNO NASLIJEĐE
Značajnu kulturno-historijsku vrijednost u livanjskoj crkvi predstavlja bogata zbirka ikona. Ona svjedoči o vezi ove pravoslavne crkvene opštine sa ostalim crkvenim pravoslavnim opštinama kako u Bosni i Hercegovini, tako i šire. Neke od ovih ikona su poklon drugih crkvenih opština ili imućnijih pojedinaca iz Sarajeva, Mostara, hercegovačkih manastira i gradova, ali i Hilandara. Ikone su u tim manastirima čuvane vijekovima, a potom su predane novosagrađenoj livanjskoj crkvi, pa odatle u crkvi zatičemo brojne grčke ikone iz XV i XVI vijeka. Među interesantnijim ikonama je i ciklus ikona na kojima su predstavljeni apostoli. Za ovaj ciklus Đ. Mazalić (Mazalić, 1959., 111) smatra da su pripadale ikonostasu stare livanjske crkve u Zastinju. Ciklus je rad nepoznatog grčkog slikara sa kraja XVIII ili početka XIX vijeka. U livanjskoj zbirci su svakako i ikone koje su pripadale pojedinim imućnijim, trgovačkim porodicama kakve su bile porodice Kujundžića i Stanišića. (D. Kašić, 9-13)
Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992. do 1995. godine) zbirka ikona je iz srpske pravoslavne crkve u Livnu prenesena u franjevački samostan na Gorici u Livnu.
Dana 09. novembra 2000. godine u prostorijama Galerije Župnog ureda Svih svetih u Livnu, sačinjen je Zapisnik o primopredaji sakralnih i umjetničkih predmeta Srpske pravoslavne crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Livnu i crkve Svete Trojice u Vrbici, prema kojem su fra Tomo Maganjić, župnik župe Svih svetih u Livnu i Damir Tadić, predstojnik Odjela opće uprave i društvenih djelatnosti Općinskog vijeća Livno predali izaslanicima episkopa Hrizostoma, iz eparhije Bihaćko-petrovačke, sakralne i umjetničke predmete Srpske pravoslavne crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Livnu i crkve Svete Trojice u Vrbici, prema popisnim listovima koji su sastavni dio pomenutog Zapisnika.
Popis sačuvanog sakralnog i umjetničkog inventara Srpske pravoslavne crkve Uspenija Presvete Bogorodice u Livnu čini 65 ikona:
1. Sv. Georgije, 59 x 42,5 x 2 cm,
2. Uskrsnuće Hristovo, 29,5 x 25,5 x 2,5 cm,
3. Sv. Stefan arhiđakon, 38 x 27,5 x 2 cm,
4. Bogorodica Odigitrija, 44,5 x 36,5 x 2,8 cm,
5. Sv. Georgije, 40 x 29 x 2 cm,
6. Uznesenje Hristovo, 30,3 x 20,2 x 1,8 cm,
7. Sv. Georgije, 30 x 19 x 1,5 cm (samo središnji dio triptiha)
8. Bogorodica sa svecima, 28 x 21 x 1,5 cm,
9. Sv. Sava, 68 x 48 x 2 cm,
10. Bogorodica Odigitrija (Eleuza), 32 x 23 x 2 cm,
11. Sveta Trojica, 28 x 19 x 3 cm,
12. Bogorodica Odigitrija, 33,2 x 26,7 x 2,6 cm,
13. Sv. Spiridon, 42 x 34 x 2 cm,
14. Sv. Kuzman i Damjan, 39,5 x 31 x 2 cm,
15. Sv. Spiridon, 29 x 20,5 x 2 cm,
16. Blagovijesti, 30,3 x 24,8 x 2 cm,
17. Raspeće Hristovo, 43 x 34,5 x 2 cm,
18. Bogorodica sa Hristom, 51,4 x 41 x 2 cm,
19. Sv. Georgije (Hristos Pantokrator) 64 x 45,5 cm (u reviziji objavljenoj 1994. godine(29) ova ikona prepoznata je pod nazivom Hristos Pantokrator, što je očigledna greška)
20. Sv. Katarina i Izidor, 54 x 40 x 1,8 cm,
21. Sv. Teodor Osvećeni i Zinaida, 52 x 40,8 x 2,5 cm,
22. Bogorodica Odigitrija (Alegorija Isusova stradanja), 47 x 34 x 1,5 cm,
23. Ulazak u Jerusalim, 41 x 23 x 2 cm,
24. Bogorodičino Uspenje, 38 x 24,8 x 2 cm,
25. Bogorodica, 42,5 x 33,5 x 2 cm,
26. Sv. Mihajlo, 43,8 x 34 x 2 cm, ruski rad,
27. Bogorodica Umiljenija, 56,5 x 43 x 2,5 cm,
28. Bogorodica Umiljenija, 52,8 x 40 x 2 cm,
29. Apostol Petar (arhanđeo Mihailo), 61,7 x 42,3 x 1,3 cm – dvojna ikona
30. Duhovi, 134,5 x 80 x 3 cm,
31. Apostol Vartolomej, 45 x 31 x 2 cm,
32. Apostol Petar, 45 x 31 x 2 cm,
33. Apostol Simeon, 45 x 31 x 2 cm,
34. Jevanđelist Matej, 45 x 31 x 2 cm,
35. Jevanđelist Jovan (jevanđelist Luka), 45 x 31 x 2 cm (u reviziji 1994. godine prepoznata pod prvim nazivom, mada se na ikoni čita ime Luka)
36. Apostol Pavle, 45 x 31 x 2 cm,
37. Jevanđelist Marko, 45 x 31 x 2 cm,
38. Apostol Andrej, 45 x 31 x 2 cm,
39. Apostol Filip, 45 x 31 x 2 cm,
40. Poprsje sveca (Glava monaha), 33,5 x 26,8 x 1 cm,
41. Raspeće, 81,3 x 49,3 x 1,6 cm,
42. Blagovijesti, 81,2 x 50 x 1,6 cm,
43. Krštenje, 80 x 49,7 x 2,6 cm,
44. Sv. Spiridon, 31 x 26,5 x 1,5 cm,
45. Uskrsnuće Hristovo, 41 x 29,5 x 1,8 cm,
46. Sv. Nikola, 41 x 29,5 x 1,8 cm,
47. Vaznesenje Hristovo, 41 x 29,5 x 2 cm,
48. Preobraženje, 41 x 29,5 x 2 cm,
49. Sv. Nikola, 63 x 50 cm,
50. Bogorodica Hipsilotera, 66 x 38,9 x 2 cm,
51. Uskrsnuće Lazarevo, 69 x 56 cm,
52. Jerusalim I, 134 x 100 cm,
53. Jerusalim II, 140 x 104 cm,
54. Jerusalim III, 128 x 181 cm,
55. Jerusalim IV, 196 x 126 cm,
56. Sv. Sava ulje, 130 x 90 cm,
57. Sv. Ilija, 69,8 x 50 x 2,3 cm,
58. Bogorodica Odigitrija, 38,5 x 31 x 2 cm,
59. Sretenje, 41 x 31,5 x 2 cm,
60. nije pronađena ikona pod ovim rednim brojem. U reviziji 1994. godine pod ovim brojem navedeno je da se radi o središnjem dijelu triptiha koji predstavlja Bogorodicu.
61. Bogorodica (samo središnji dio triptiha), 29 x 18 x 0,6 cm,
62. Bogorodica Odigitrija, 30,6 x 24,7 x 1,8 cm,
63. Bogorodica sa Hristom, 34,5 x 29 x 2 cm,
64. Sveti Sava i Simeon 33 x 25,5 cm,
65. Bogorodica sa Hristom, 39,5 x 31,5 x 1,5 cm.
I. Križ-raspelo (procesional) oslikan s obje strane, 120 x 29 x 2,5 cm
II. Sv. Stefan kralj Dečanski, 69 x 55 cm
III. Časne verige sv. Petra, 68,5 x 55 cm
IV. Uspenije (Krunjnje Bogorodice), 70 x 52 cm
V. Sv. Dimitrije (triptih), 30,5 x 19 x 1 cm
VI. Hristos, 34 x 25 cm
VII. Svetac (evanđelist?), 51,3 x 42 x 2,7 cm
VIII. Bogorodica sa Hristom, 50 x 41 cm
IX. Rođenje Hristovo (Sveta tri kralja), 30,5 x 24,5 cm
X. Bogorodica, 91 x 39 cm
XI. Hristos, 91 x 39 cm
XII. Sv. Nikola (poklon Stake Bilbije), 45 x 40 cm
XIII. Sv. Nikola (vlasništvo Veselina Pavlovića), 35,5 x 29,5 x 2,5 cm
XIV. Sv. Jovan (dar Mije Injca) 25 x 20 cm
XV. Uspenije presvete Bogorodice, 38,5 x 29 x 2 cm
XVI. Sv. Đorđe, 51,5 x 38,5 cm
XVII. Triptih nepoznatog sadržaja, 30 x 29 cm
XVIII. Bogorodica sa Hristom (dar Sime i Milice Kukrika), 39 x 31,5 x 1,5 cm
XIX. Nepoznati apostol ili evanđelist, 45 x 31 x 2 cm
XX. Tri slike na limu:
a) Krštenje Isusovo, 31 x 27 x 2,6 cm
b) Rođenje Isusovo, 31 x 27 x 2,6 cm
c) Sveta Trojica, 31 x 27 x 2,6 cm
U vrijeme izrade prijedloga odluke o proglašenju zbirke nacionalnim spomenikom bila je dostupna 51 ikona:
1. RASPEĆE HRISTOVO(30)
Autor: Nikola Zafuris(31),
Vrijeme nastanka: druga polovina XV vijeka,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 43 x 35 cm,
Opis: Vizantijska tema Razapetog Hrista data je sa dosta uticaja italijanskog slikarstva, posebno venecijanskog. Na sceni je ispod krsta prikazana Adamova lobanja, a sa strana krakova krsta poprsja anđela. Sa desne strane Raspeća je prikazana Bogorodica i Marija Magdalena, a sa lijeve Jovan Bogoslov i satnik Longin. Bogorodica je prikazana bolno izvijenog tijela i okrenute glave od Hrista, dok rukama pokazuje na uzrok svoje boli. Marija Magdalena je prikazana u strogom profilu pored nje. Analogno Bogorodičinoj patnji prikazan je Jovan Bogoslov, takođe okrenute glave od Hrista. Ruke drži ispred sebe jednu u drugoj. Pored njega Longin prstom pokazuje na razapetog Hrista. Hristovo tijelo na krstu nije izvijeno na vizantijski način, nego je pravo, a noge su, u skladu sa zapadnom ikonografijom, pribijene jednim ekserom. Ruke su izdužene. Na vrhu krsta je na razvijenom svitku papira napisan gotički majuskulni inicijal. Minucioznost i linearna dorađenost, karakteristični za Zafurisovu umjetnost, posebno dolaze do izražaja na Hristovom tankom perizomu koji obavija njegova bedra, kao i u tretmanu inkarnata i obradi kose. Takođe je prepoznatljiv njegov načini slikanja draperija odjeće ostalih učasnika u sceni, koja ostavlja utisak teških i skupocjenih materijala. (Rakić, 1998., 192-193)
2. SV. ANTONIJE VELIKI(32)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: XVI vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 33,2 x 27 cm,
Signatura: gore, Antonios, grčkim alfabetom,
Opis: Na ikoni je predstavljena frontalna dopojasna figura svetitelja odjevenog u monašku odjeću(33). Svetitelj u rukama drži svitak sa početnim riječima teksta: »Onaj koji posjeduje skromnost ponižava demone, onaj koji ne posjeduje ponižen je od demona«. Ovaj natpis se relativno rijetko sreće kod predstava sv. Antonija(34), a vezan je za iskušavanje svetitelja koga su u njegovoj trideset i petoj godini u pustinji napali demoni želeći ga pokolebati u vjeri. Lice svetitelja je brižljivo oblikovano, duboko upalih očiju, isturenih jagodica i crvenih usana koje odudaraju od isposničke iscrpljenosti lika. Posebno lijepo je likovno rješenje marame-kapuljače koja obavija svetiteljevu glavu, na kojoj su dugim, bijelim potezima izvučena najosjetljivija mjesta. Na zlatnoj pozadini gore je ispisano svetiteljevo ime. (Rakić, 1998., 194-195)
3. BOGORODICA UMILJENIJA(35)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: druga polovina XVI vijeka,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 56 x 43 cm,
Signatura: u gornjim uglovima su ispisani Bogorodičini inicijali. Hristovi se jedva naziru kod njegove glave.
Opis: Na blago udubljenoj slikanoj površini, sa zlatnom pozadinom predstavljena je dopojasna figura Bogorodice sa Hristom u naručju. Predstavljeni su u nježnom odnosu majke i sina, priljubljenih obraza. Bogorodica s obje ruke drži Hrista, dok on u svojim rukama drži svitak. Inkarnati su meko modelovani svijetlim maslinastim tonovima, sa blagim šrafiranjem na osvjetljenjima. Dio njegovog himationa leprša ispod Bogorodičine ruke, a lijeva noga mu je obnažena. Hiton mu je ukrašen zlatnim, krinolikim aplikacijama, a himation gusto šrafiranim zlatom. Bogorodičin blago nabran himation je zagasite crvene boje ukrašen zlatnom trakom. U gornjim uglovima su naslikana poprsja anđela pokrivenih ruku u stavu obožavanja. Oreoli su bili bogato ukrašeni uobičajenim biljnim spiralnim ornamentom, izvedenim u punci, ali su sada oštećeni. (Rakić, 1998., 210)
Napomena: Oko 10% slikane površine (gornji rub i lijeva strana ikone) je uništeno tako da se vidi drvo. Ikona je prekrivena tanjim slojem čađi, prljavštine, a mjestimično je pokapana voskom.
4. SILAZAK U AD I BOGORODICA SA HRISTOM(36)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: XVII vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 29,5 x 23 cm,
Opis: Na lijevoj strani ikone, naspram stjenovitog pejzaža, predstavljen je Hristov silazak u Ad. Hristos pruža ruku Adamu pored koga je Eva. Na desnoj strani ikone, kao izdvojena predstava data je frontalna, stojeća figura Bogorodice sa Hristom u naručju(37). Inkarnati su tamni, sa uskim partijama rumenog okera na osvjetljenjima karakterističnim za kasnije kritsko slikarstvo XVII vijeka, koje prima zapadne uticaje. Zlato je upotrebljavano na tradicionalan način, dok su vrhovi stijena izvlačeni brzim potezima linija koje više nisu strogo paralelne. (Rakić, 1998., 138)
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem čađi i prljavštine, a zbog velike količine vlažnosti bojeni sloj je ispucao.
5. USPENJE PRESVETE BOGORODICE(38)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: XVII vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 31 x 25 cm.
Opis: U sredini kompozicije je Bogorodičin odar oko koga su sv. Petar sa kadionicom, apostoli, jerarsi, žene i đakoni. Kompoziciju omeđava skromna arhitektura pozadine. U gornjem dijelu ikone su anđeli koji nose Bogorodičinu dušu (po, u vizantijskoj umjetnosti prihvaćenom antičkom običaju duša se predstavlja personifikacijom u obliku novorođenog djeteta) na nebo. Lučni segment neba sa zlatnim zrakama naslikan je iznad njih. (Rakić, 1998., 239)
Napomena: Ikona je prekrivena debljim slojem čađi i prljavštine, a zbog velike količine vlažnosti bojeni sloj je ispucao.
6. SILAZAK SVETOG DUHA NA APOSTOLE(40)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVII vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 81 x 104 cm,
Opis: U centru slike predstavljena je Bogorodica okružena sa po šest apostola sa svake strane, koji zatvaraju krug oko nje. Bogorodica simboliše crkvu, a apostoli su, dobivši darove Svetoga duha počeli govoriti različitim jezicima, zbog čega su naslikani kako snažno gestikuliraju rukama. Ovo je tipičan primjer uticaja zapadnjačke ikonografije na vizantijsku tradiciju: tema Silaska Svetog duha na apostole u vizantijskoj umjetnosti ne uključuje u događaj i Bogorodičin lik; tek nakon upliva ikonografije Zapada i na vizantijskim ikonama i freskama sa ovom temom pojavljuje se u središtu kompozicije Bogorodica.
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem čađi i prljavštine. Bojeni sloj je uništen u vertikalnim linijama.
7. ULAZAK HRISTA U JERUSALIM(41)
Autor: nepoznati srpski majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVII ili početak XVIII vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 41 x 32 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena scena Hristovog ulaska u Jerusalim. Oko njega su njegovi učenici. U pozadini se vidi grad. Gornji dio ikone je ispunjen zlatnim listićima.
Signatura: g.sr. Cvetonosni Hrist
Napomena: Oko 15% slikane površine je uništeno (lijeva strana ikone) tako da se vidi drvo. Ostala površina je ispunjena potklobučenjima. Ikona je prekrivena debljim slojem čađi i prljavština.
8. PRESVETA BOGORODICA(42)
Autor: srpski majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII-XIX vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 43 x 34,5 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena dopojasna figura Bogorodice sa velikim oreolom oko glave. U Lijevoj ruci drži natpis: "Vl(a)d(i)ko mn%gomilostive G(ospo)di &i(su)se Hr(i)ste s=&ne" «Vl(a)diko mnogomilostive g(ospo)dine Hriste B(o)`e moi primi molitv' vs«kago ~elov+ka slav«$a», a desnom rukom pokazuje na svitak na kojem je natpis. Radi se o prikazu Bogorodice iz kompozicije Deizisa.
Napomena: Trećina slikane površine na desnoj strani ikone je uništeno. Ostala površina je mjestimično popucala. Ikona je prekrivena slojem prljavštine. Mjesto spajanja dvije daske je rastavljeno.
9. HRISTOS NA PRIJESTOLU
Autor: nepoznati domaći majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 46 x 31 cm,
Opis: Ikona je prekrivena debelim slojem prljavštine tako da se lik Hrista jedva nazire.
10. BOGORODICA UMILJENIJA(43)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: XVI ili XVII vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 51 x 40 cm,
Opis: Na plavoj pozadini predstavljena je dopojasna figura Bogorodice sa malim Hristom na lijevoj ruci. Hristos desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži sferu. Pored njihovih glava stoje natpisi crvene boje sa imenima.
Napomena: Slikana površina lijevog donjeg dijela je uništena.
11. APOSTOL PETAR(44)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u lijevu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol, a u rukama na krilu drži otvoreno jevanđelje sa tekstom ispisanim na grčkom jeziku. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima. Okvir ikone je ukrašen pozlatom.
Napomena: Ikona pripada ciklusu od dvanaest ikona apostola koje su nekada stajale na ikonostasu stare pravoslavne brvnare u Livnu. (Mazalić, 1959., 111)
12. APOSTOL PAVLE(45)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u desnu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol, a u rukama na krilu drži zatvoreno jevanđelje. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima. Okvir ikone je ukrašen pozlatom.
13. APOSTOL VARTOLOMEJ(46)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u lijevu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol. U lijevoj ruci drži štap, a u desna mu je položena na krilo. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima.
14. NEPOZNATI APOSTOL(47)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u desnu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži svitak papira. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima.
Napomena: Predstavljeni svetitelj se na ikoni teško uočava zbog prekrivenosti ikone debljim slojem prljavštine.
15. APOSTOL SIMEON(48)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan frontalno, u sjedećem položaju. Glava mu je blago okrenuta u desnu stranu. Sjedi u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži sferu. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima.
Napomena: Ikona je pukla po sredini.
16. NEPOZNATI APOSTOL(49)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u desnu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol.
17. JEVANĐELIST LUKA(50)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: kraj XVIII ili početak XIX vijeka,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 45,5 x 31 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan u sjedećem položaju, okrenut u lijevu stranu u naslonjaču sa velikim crvenim jastukom. Oko glave mu je oreol, a u rukama na krilu drži zatvoreno jevanđelje. Vrh naslonjača ukrašen je figurama anđela, a dno okrunjenim orlovima. Okvir ikone je ukrašen pozlatom.
Napomena: Ikona je prekrivena debljim slojem prljavštine i čađi. Od lijevog gornjeg ugla ka dnu na ikoni se primjećuje napuknuće. Gornji desni ugao ikone je polomljen.
18. SV. NIKOLA(51)
Autor: nepoznati domaći majstor,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 42 x 29,5 cm,
Opis: Na plavoj pozadini predstavljena je frontalna figura sv. Nikole. Svetitelj je odjeven u crvenu svešteničku odeždu. Oko vrata ima bijeli omofor sa krstovima na grudima. Desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži jevanđelje. Oko glave mu je oreol.
19. BLAGOVIJESTI(52)
Autor: nepoznati ruski majstor,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 30,5 x 24,5 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena Bogorodica kako stoji na crvenom supedaneumu okrenuta u desnu stranu prema arhangelu Gavrilu.
Napomena: Slikani sloj na ikoni je mjestimično uništen. Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine.
20. SVETA TROJICA
Autor: nepoznati ruski majstor,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 30,5 x 24,5 cm.
Opis: Uobičajena predstava svete Trojice.
21. BOGORODICA ODIGITRIJA(53)
Autor: nepoznati srpski majstor,
Vrijeme nastanka: XVII vijek,
Tehnika: platno kaširano na dasci,
Dimenzije: 30,5 x 24,5 cm.
Opis: Na ikoni je predstavljena frontalna figura Bogorodice sa Hristom u naručju. Bogorodica desnom rukom pokazuje na Hrista, dok on svojom desnom rukom blagosilja. Odjevena je u himation sa zlatnim rubovima, a Hristos u plavi sa zlatnim detaljima. Pozadina ikone je bila pozlaćena, ali je taj sloj prebojan zelenosivom bojom.
Napomena: Ikona je prekrivena debljim slojem prljavštine, a pod uticajem vlage veći dio ikone je oljušten.
22. SRETENJE GOSPODNJE(54)
Autor: nepoznati domaći majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII vijek,
Tehnika: platno kaširano na dasci,
Dimenzije: 41 x 31,5 cm,
Opis: Na blago udubljenoj slikanoj površini predstavljena je scena Sretenja Gospodnjeg(55) u crkvi u Jerusalimu u kojoj Bogorodica i Josif predaju malog Hrista starcu Simeonu. Simeon Bogoprimac je predstavljen u zlatnoj haljini sa zlatnom krunom na glavi. Do njega je sveštenik u crvenoj odjeći, sa bijelom kapom na glavi. U pozadini se vidi i proročica Ana u plavoj haljini. Pojedini dijelovi slike su pozlaćeni.
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine. Zbog veće količine vlage bojeni sloj je na ukupnoj površini ikone popucao, a duž lijeve strane u potpunosti otpao.
23. BOGORODICA SA HRISTOM, SV. STEFANOM, SV. SPIRIDONOM I SV. GEORGIJEM(56)
Autor: nepoznati kritski majstor,
Vrijeme nastanka: XV-XVI vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 39,5 x 32,5 cm.
Opis: Pozadina ikone je pozlaćena. U kompozicionom pogledu ikona je crvenom horizontalnom linijom podijeljena na dva dijela. U gornjem dijelu ikone, na crvenoj traci, predstavljen je prijesto sa Bogorodicom i Hristom u njenom naručju. Hristos desnom rukom blagosilja. Nad Bogorodičinom glavom dva anđela stavljaju krunu. U donjem dijelu ikone u uglovima su predstavljena dva svetitelja. Desno je predstavljen sv. Georgije, lijevo sv. Stefan Prvomučenik. Između njih je sv. Spiridon u grobu.
Napomena: Po sredini ikone se primjećuju dvije pukotine nastale razdvajanjem dasaka.
24. BOGORODICA NA PRIJESTOLU(57)
Autor: nepoznati majstor,
Vrijeme nastanka: XVI-XVII vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 66 x 39 cm,
Opis: Na ukupnoj površini ikone predstavljena je frontalna figura Bogorodice na prijestolu sa Hristom na krilu. Oko Hristove glave je pozlaćeni oreol, a oko njene se primjećuju tragovi ranijeg oreola koji je bio ispunjen puncom. U visini njene glave, sa obje strane su dvije crvene kartuše u kojima su inicijali MP-TY. Pozadina ikone je pozlaćena.
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine i čađi. Ukupna slikana površina ikone je zbog vlage popucala, a sa desnog ruba i donjih zona boja je otpala.
25. HRISTOS PANTOKRATOR(58)
Autor: nepoznati majstor,
Vrijeme nastanka: nepoznato,
Tehnika: ulje na platnu, pozlata, iskucavanje, graviranje,
Materijal: srebro,
Dimenzije: 34 x 25 cm,
Opis: Na slici je prikazan Hristos Pentokrator kako desnom rukom blagosilja, a lijevom drži jevanđelje. Slikana površina prekrivena je srebrnim limom. Ispod lima se vidi glava Hristova, ruka kojom blagosilja i ruka kojom drži jevanđelje. Metalna pozadina ikone je pozlaćena, kao i pojedini dijelovi Hristovog odijela i jevanđelja. Oreol je tamnije boje pozlate. Ukrašen je paralelno iskucanim zrakastim linijama. Završava zupčasto. Ikona je smještena u drvenu kutiju sa staklenim poklopcem. Gornja stranica kutije je oštro izvijena prema van i u tom dijelu je pričvršćena figurica Goluba, Svetoga duha. Oko njega se šire zrake. Drvena kutija je obojena u tamniju crvenu boju koja je mjestimično oštećena.
26. KRŠTENJE HRISTOVO(59)
Autor:nepoznati majstor,
Vrijeme nastanka: nepoznato (XIX vijek?),
Tehnika: ulje na metalnom limu,
Dimenzije: 31 x 27 cm,
Opis: U centralnom dijelu ikone predstavljen je Hristos u klečećem stavu sa rukama prekrštenim na grudima. Sa njegove lijeve strane, glave pognute prema Hristu stoji sv. Jovan Preteča. U lijevoj ruci drži krst, a desnu je podigao nad Hristovu glavu. Sa Hristove desne strane lebde dva anđela. U gornjem dijelu na sredini ikone je predstavljen Sveti duh u vidu goluba.
27. HRISTOS PANTOKRATOR
Autor: srpski majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII-XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 51 x 42 cm,
Opis: Lik Hrista je izveden na podlozi koja je pozlaćena tzv. goldlakom. Hristos desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži otvoreno jevanđelje. U visini glave su kružni medaljoni sa natpisima IC XC, a u visini ramena su dvije izdužene barokne kartuše. Natpis u desnoj je nečitak, a u lijevoj stoji natpis «`itel=».
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine. Ukupna slikana površina ikone je zbog vlage popucala, a mjestimično je otpala boja.
28. SV. SPIRIDON (?)(60)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII vijek (?)
Tehnika: platno kaširano na dasci,
Dimenzije: 31 x 27 cm.
Opis: Na ikoni je predstavljena frontalna dopojasna figura svetitelja koji desnom rukom blagosilja, a u lijevoj drži jevanđelje. Oko ramena mu je omofor sa krstovima na grudima. Na glavi mu je kapa, a oko nje oreol ispunjen paralelnim vitičastim linijama. Ispod kape, svetitelju se nazire kosa izvučena tankim sivim linijama. Lice svetitelja je rađeno oker i bijelom bojom. Brada svetitelja je duga i vretenasta, a oči krupne sa naglašenim podočnjacima i obrvama. Šaka kojom blagosilja je nesrazmjerno mala u odnosu na tijelo svetitelja.
Napomena: Ikona je rascijepljena po sredini, prekrivena je debljim slojem prljavštine, a mjestimično je otpala cijela slikana površina kao npr. na kapi.
29. BOGORODICA ODIGITRIJA(61)
Autor: nepoznati ruski majstor,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: platno kaširano na dasci,
Dimenzije: 33 x 26,5 cm,
Opis: Na pozlaćenoj podlozi predstavljena je dopojasna figura Bogorodice koja na lijevoj ruci drži malog Hrista. On desnom rukom blagosilja.
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine, a bojeni sloj u visini Bogorodičinog oreola je otpao.
30. BOGORODICA ODIGITRIJA(62)
Autor: nepoznati kritski slikar,
Vrijeme nastanka: XV ili XVI vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 45 x 37 cm.
Opis: Na zlatnoj pozadini predstavljena je dopojasna figura Bogorodice sa Hristom u naručju. Oko glave su im oreoli ukrašeni vitičastim floralnim motivima.
Napomena: Bojena površina desnog donjeg ugla ikone je uništena. Daska je oštećena crvotočinom.
31. BOGORODICA UMILJENIJA
Autor: nepoznati kritski slikar,
Vrijeme nastanka: XVI-XVII vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 45 x 37 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena dopojasna figura Bogorodice sa Hristom u naručju. Glave su im prislonjene jedna uz drugu. Hrist u rukama drži svitak.
Napomena: Ikona je prekrivena tanjim slojem prljavštine. Bojeni sloj je mjestimično oštećen.
32. SV. SAVA(63)
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 67,5 x 48 cm,
Signatura: g.l. Sv. Sava, g.d. Prosvetitelj Srpski
Opis: Na plavoj pozadini predstavljen je svetitelj u sjedećem položaju. U lijevoj ruci drži jevanđelje, a u desnoj štap. Na glavi mu je kruna, a oko nje oreol. Oko ramena mu je prebačen omofor ukrašen motivima krsta i grančica.
33. SV. KUZMA I DAMJAN(64)
Autor: nepoznati ruski slikar,
Vrijeme nastanka: XVIII vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 39,5 x 31,5 cm,
Opis: Sa lijeve i desne strane ikone predstavljeni su svetitelji u stojećem položaju. Oko glave su im oreoli, a ruke su im podignute u visinu grudi. U pozadini je neka crkva. U gornjem, središnjem dijelu ikone predstavljena je mala figura Hrista kako blagosilja. Cijela scena je uokvirena crvenom bojom.
Napomena: Primjećuje se pukotina na desnoj strani ikone.
34. SV. VELIKOMUČENIK STEFAN(65)
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 38 x 27,5 cm,
Signatura: g.l. SVETI VELIKOMUČENIK, g.d. ARHIĐAKON STEFAN
Opis: Na plavoj pozadini u frontalnom stavu predstavljena je barokizirana varijanta svetitelja duge kose sa oreolom oko glave. Odjeven je u ružičastu haljinu sa zlatnim manžetnama. Preko lijevog ramena mu je prebačen tamnije ružičasti ogrtač. Tamni i uski omofor mu je prebačen preko lijevog ramena i ispod desne ruke. Svetitelj u desnoj ruci drži kandilo, a u lijevoj model crkve.
35. ROĐENJE HRISTOVO(66)
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na limu pričvršćenom na dasku,
Dimenzije: 31 x 26,5 cm,
Opis: U centralnom dijelu ikone predstavljen je Hristos u kolijevci. Sa njegove lijeve strane predstavljena je Bogorodica i Josif, a sa desne tri mudraca. Jedan od njih predstavljen je u klečećem položaju. U pozadini se primjećuje zid neke građevine.
36. SV. EKATARINA I IZIDOR VELIKI(67)
Autor: nepoznati ruski slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje na dasci,
Dimenzije: 54,5 x 40,5 cm,
Opis: Na barokiziranoj slikanoj površini u pet medaljona predstavljeni su sljedeći svetitelji:
a. gornji desni ugao: Rođenje presvete Bogorodice
b. gornji lijevi ugao: Rođenje Hristovo
c. donji desni ugao: Rođenje sv. Nikole čudotvorca
d. donji lijevi ugao: Rođenje Jovana Preteče
e. centralni dio slike: sv. velikomučenica Ekatarina i sv. Petar Izidor
Između medaljona predstavljene su anđeoske glave sa krilima.
37. BLAGOVIJESTI(68)
Autor: nepoznati vojvođanski slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje na dasci,
Dimenzije: 81,2 x 50 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena scena u kojoj arhangel Gavrilo stoji pred Marijom dajući joj cvijet. Ona je predstavljena u stojećem stavu, pognute glave, ogrnuta crvenim plaštom. U gornjoj polovini ikone, na sredini predstavljen je Duh sveti u obliku goluba. Pozadina ikone je pozlaćena.
Napomena: Donji rub ikone je oštećen vlagom. U užim partijama po desnom i lijevom rubu ikone je otpao bojeni sloj. Ostala površina ikone je prekrivena tanjim slojem prljavštine.
38. KRŠTENJE HRISTOVO(69)
Autor: nepoznati vojvođanski slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na drvetu,
Dimenzije: 80 x 49,7 cm,
Opis: Na ikoni je prestavljena scena krštenja Hristovog u na rijeci Jordanu. Sa njegove lijeve strane je predstavljen sv. Jovan Krstitelj. On u lijevoj ruci drži štap, a desnom polijeva Hrista vodom. Sa Hristove desne strane su predstavljena dva anđela. Iz segmenta neba u vrhu kompozicije spušta se na Hrista Duh sveti predstavljen u obliku goluba.
39. USKRSNUĆE SV. LAZARA(70)
Autor: nepoznati vojvođanski slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na platnu kaširanom na dasku,
Dimenzije: 69 x 56 cm,
Opis: Ikona prikazuje scenu Lazarevog uskrsnuća u kojoj se Lazar diže iz groba. Pred njim kleči njegova sestra pored koje je predstavljen Hristos. Sceni prisustvuje joše nekoliko ljudi.
Napomena: Bojeni sloj je potklobučen i ljuspa se.
40. SV. ILIJA(71)
Autor: nepoznati grčki slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na platnu kaširanom na dasku,
Dimenzije: 69,8 x 50 cm,
Opis: U centralnom dijelu slike predstavljen je sv. Ilija u sjedećem položaju ispred pećine. U lijevoj ruci drži štap, dok mu je desna ispružena. Prema njemu dolijeću dva gavrana noseći mu hljeb u kljunu. U gornjem dijelu slike predstavljen je sv. Ilija u vatrenim kolima. On dobacuje svoj plašt sv. Jeliseju koji je prikazan na lijevoj polovini slike, u drugom planu u odnosu na pećinu.
Na poleđini slike je naslikan krst crne boje sa trskom i kopljem.
41. SV. GEORGIJE UBIJA AŽDAJU(72)
Autor: nepoznati grčki slikar,
Vrijeme nastanka: 1831. godina,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 42,5 x 59 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljen svetitelj na bijelom propetom konju. Odjeven je u pozlaćeno odijelo vojnika. Lijevom rukom drži uzde, a u desnoj, visoko podignutoj koplje kojim probada aždaju. Aždaja je naslikana u vertikalnom položaju. Iza svetitelja na konju sjedi Leonov sin. U pozadini slike je pejzaž sa drvećem i dvorac, a podno konja princeza. U donjem dijelu slike su tri kruga. U lijevom je predstavljen sv. arhangel Mihailo, a u desnom sv. Mina na konju. U središnjem krugu je tekst na grčkom jeziku sa oznakom godine, 1831.
Napomena: Bojeni sloj ikone uz lijevi rub je uništen, a ukupna slikana površina je tamna zbog prekrivenosti prljavštinom.
42. SV. GEORGIJE(73)
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje ne platnu,
Dimenzije: 64 x 45,5 cm,
Opis: Na plavoj podlozi predstavljena je frontalna figura svetitelja odjevenog u zelenu vojničku haljinu. Ogrnut je crvenim plaštem. Svetitelj u lijevoj ruci drži koplje, a u desnoj krst. Oko glave mu je pozlaćeni oreol.
Napomena: Ram slike je oštećen.
43. KRUNISANJE BOGORODICE I SV. SPIRIDON(74)
Autor: nepoznati kritski slikar,
Vrijeme nastanka: XVII vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 69,5 x 52,5 cm,
Opis: Pozadina ikone je pozlaćena. U gornjoj polovini ikone na oblaku je predstavljena Bogorodica u klečećem položaju. Sa njene lijeve strane je predstavljen Bog otac, a sa desne Hristos. Oni drže krunu i stavljaju je na Bogorodičinu glavu. Iznad nje je Duh sveti predstavljen u obliku goluba. U donjoj polovini slike su dva anđela između kojih je grob svetog Spiridona.
Napomena: površina ikone je prekrivena tanjim slojem prljavštine.
44. BOGORODICA SA HRISTOM – ALEGORIJA HRISTOVOG STRADANJA(75)
Autor: nepoznati grčki majstor,
Vrijeme nastanka: XVIII-XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 34,3 x 46,5 cm,
Opis: Slika prikazuje Bogorodicu sa razigranim Hristom na krilu. Iznad njih, na oblacima je predstavljen Bog otac i anđeli sa instrumentima budućih Hristovih muka. Pri dnu slike je grčki tekst ispisan crvenom bojom. U njemu se kaže da je slika urađena u Galati.
45. ČASNE VERIGE SV. PETRA
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje ne platnu,
Dimenzije: 64 x 45,5 cm,
Opis: Slika prikazuje sv. Petra u sjedećem položaju. Svetitelj gleda u anđela pored sebe. Sa desne strane slike su predstavljena još dva lika. Iznad scene je natpis ispisan bijelom bojom gdje se pominje naziv scene.
Napomena: Ram slike je oštećen.
46. SV. GEORGIJE UBIJA AŽDAJU(76)
Autor: nepoznati grčki slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: tempera na dasci,
Dimenzije: 40 x 29 cm,
Opis: Na ikoni je predstavljena scena u kojoj sv. Georgije na propetom konju ubija aždaju. Pored njih stoji princeza, a u drugom planu se vidi lijep pejzaž sa dvorcem. Naziv svetitelja je ispisan na grčkom jeziku crvenom bojom u gornjoj polovini ikone. Gornja polovina ikone je pozlaćena.
Napomena: Ikona je prekrivena debljim slojem prljavštine i čađi, bojeni sloj je popucao. Desna strana ikone je zbog oštećenja gotovo nevidljiva.
47. SV. SAVO(77)
Autor: Ag. Mansfeld,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 130 x 90 cm,
Opis: Svetitelj je prikazan kao arhijerej sa mitrom na glavi. U lijevoj ruci drži štap, a desnom rukom blagosilja.
Napomena: Bojeni sloj ispod svetiteljeve lijeve ruke i desni donji rub haljine je oštećen.
48. JERUSALIM(78)
Autor: sarajevski slikar R,
Vrijeme nastanka: oko 1790. godine,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 100 x 134 cm,
Opis: U centralnom dijelu slike je prikazan grad Jerusalim sa hramom, a oko njega scene iz Starog i Novog zavjeta, tako da sliku gradi 31 manja kompozicija sa 232 figure. Ktitor slike je prema zapisu Hadži-Maksim Petrović iz Sarajeva.
Napomena: zbog rasušivanja daske na koju je platno pričvršćeno slika je u donjem desnom uglu popucala, a ostala površina je naborana. Lak slike je potamnio.
49. JERUSALIM(79)
Autor: nepoznati makedonski ili grčki slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 140 x 104 cm,
Opis: U centralnom dijelu slike je prikazan grad Jerusalim sa hramom, a oko njega je predstavljeno 49 manjih kompozicija sa 139 figura. Među tim kompozicijama se ističe predstava Bogorodice smještena desno od Jerusalima i predstava Hrista lijevo od Jerusalima. Kompozicije uglavnom prikazuje scene iz njihovih života, kao i iz života nekih svetitelja.
Napomena: Bojeni sloj slike je oštećen po rubovima koji su pričvršćeni za ram. Na tim mjestima je učvršćena selotejpom. Lak je potamnio.
50. JERUSALIM(80)
Autor: nepoznati slikar,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 214,5 x 142 cm,
Opis: U centralnom dijelu slike je prikazan grad Jerusalim sa hramom. Oko njega je predstavljeno 38 manjih kompozicija uglavnom scene iz Svetog pisma. Desno od Jerusalima je predstavljena veća kompozicija sa Hristom kao arhijerejem.
Napomena: bojeni sloj slike je oštećen u nekoliko horizontalnih linija (kao da je slika bila duže vremena uzdužno presavijena).
51. JERUSALIM(81)
Autor: nepoznati slikar,
Vrijeme nastanka: polovina XIX vijeka,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 143 x 196 cm,
Opis: U središnjem dijelu slike predstavljen je grad Jerusalim sa hramom. Desno je predstavljena Bogorodica Umiljenija, a lijevo Hristos Pantokrator. Ispod Jerusalima su prikazane scene Hristovog stradanja. Ispod Bogorodice je prikazana scena Uspenja Bogorodičinog i Usekovanja sv. Jovana. U gornjim zonama slike su predstavljene scene iz života različitih svetitelja, a u donjim zonama razni sveti ratnici.
Napomena: Lak na slici je potamnio.
PLAŠTANICA
Autor: nepoznati domaći slikar,
Vrijeme nastanka: XX vijek,
Tehnika: ulje na platnu,
Dimenzije: 93,5 x 72 cm, slikana površina: 69 x 48,
Opis: Slika je pričvršćena za crveni pliš uokviren žutim resama. Na slici je predstavljeno mrtvo tijelo Hrista oko kog je pet tužnih likova.
ZBIRKA PREDMETA IZRAĐENIH OD METALA
1. BOGOSLUŽBENA PETOHLEBNICA
Autor: Todor Mihić iz Sarajeva,
Vrijeme nastanka: 1844. godine,
Tehnika: lijevanje, iskucavanje,
Materijal: srebro,
Dimenzije:
prečnik postolja:28 cm
visina posudica sa poklopcima: 16 cm
visina svijećnjaka: 20 cm
prečnik tacnice: 6 cm
Signatura: natpis na ćirilici: SIO PETIAGNICU PRILOŽI RABA BOŽIA MILICA MATI LAZAREVA KUJUNDŽIĆA U LIJEVNU USTI HRAM USPENIE PRESVETE BOGORODICE RUKODJELATELJA TODOR MIHIĆ U SARAJEVU 20. SEPTEMBRA NA 1844.
Opis: Postolje petohlebnice je pričvršćeno za četiri nožice. Na postolju se pričvršćene tri posudice sa poklopcima, jedna tacnica i svijećnjak. Postolje je ukrašeno iskucanim vegetabilnim motivima i narezivanjem, a ostali elementi iskucanim vegetabilnim motivima.
2. LITIJSKI KRST
Autor: nepoznati domaći majstor,
Vrijeme nastanka: XIX vijek,
Tehnika: lijevanje, iskucavanje, aplikacija,
Materijal: drvo, legura metala,
dimenzije:
visina: 66 cm
Raspon krakova: 30 cm,
Opis: Donji dio krsta je predviđen za stavljanje na drvo. Iznad njega je jabuka. Nad njom je drvo okovano u metal. Okov je ukrašen iskucanim vegetabilnim ornamentom. Sa jedne strane je aplicirana reljefna figura razapetog Hrista, a sa druge Bogorodica.
3. KRST
Autor: Nikola Stoisavljević, zlatar iz Beograda,
Vrijeme nastanka: oko 1909. godine,
Tehnika: lijevanje, filigran, cizeliranje, pozlata,
Materijal: srebro, staklo, tisovo drvo, brušeno staklo,
Dimenzije:
prečnik postolja: 16,5 cm
ukupna visina: 42 cm
raspon krakova: 22 cm,
Signatura: po obodu postolja: SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI U LIVNU PRILOŽI NIKOLA STOISAVLJEVIĆ ZLATAR IZ BEOGRADA ZA ZDRAVLJE SVOJE PORODICE 1909. MAJA MESECA.
Opis: Postolje je ukrašeno filigranom koji gradi latičaste motive. U prostore između latica su postavljana brušena stakalca. Drška je ukrašena sa tri manje jabuke, a iz nje se razvija veća jabuka koja prelazi u krst. Središnji prostor krsta je zastakljen i u njega je umetnut manji drveni krst od tisovog drveta. Na njemu je rezbarenjem načinjena scena krštenja sa jedne i raspeća sa druge strane. Ostala površina krsta je ukrašena raznobojnim brušenim stakalcima.
4. DAROHRANILICA
Autor: Nikola Stoisavljević, zlatar iz Beograda,
Vrijeme nastanka: oko 1909. godine,
Tehnika: lijevanje, iskucavanje, izrezivanje, pozlata,
Materijal: srebro,
Dimenzije: 17 x 10 x 26 cm
Opis: Darohranilica je napravljena u obliku crkve sa tornjem na sredini krova. Ukupna površina crkve je ukrašena iskucavanjem tako da se dobija izgled crijepa, cigle, vrata i prozora. Temelj crkve je ukrašen pozlaćenom viticom koju grade međusobno povezani stilizovani cvjetovi ljiljana. Isti motiv se pojavljuje po rubu krova, kao i po središnjem dijelu tornja. Vrh tornja je pozlaćen.
Postoje znatne razlike u popisima ikona u zbirci iz 1969. i 2000. godine. Sve ikone iz zbirke nisu bile dostupne ni saradniku Komisije ni slikaru konzervatoru. Niz novih podataka će, nakon konzervatorsko-restauratorskih intervencija, omogućiti preciznije datovanje i atribuciju ikona. Stoga će, nakon završenih konzervatorsko-restauratorskih radova i dodatnog sravnjivanja i identifikacije ikona koje čine zbirku, popis ikona iz ove odluke biti podvrgnut reviziji.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Objekat nije bio upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture i nije uživao režim zaštite. Objekat je bio evidentiran u Elaboratu inventara spomeničkog fonda i objekata ambijentalne vrijednosti grada Livna, kojeg je prije rata 1992. izradio Regionalni zavod za zaštitu spomenika sa sjedištem u Mostaru.
Rješenjem broj 03-UP I-151-1/69 Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine utvrdio je da 81 ikona u vlasništvu Srpske pravoslavne opštine u Livnu imaju svojstva spomenika kulture. U rješenju se nalazi popis pomenutih ikona:
1. Sv. Georgije, 59 x 42,5 x 2 cm, rad grčkog majstora iz 1831. godine,
2. Uskrsnuće Hristovo, 29,5 x 23 x 2,5 cm, rad grčkog majstora iz 17. vijeka,
3. Sv. Georgije, 58,3 x 38 x 1 cm, grčki rad, 19. vijek,
4. Sv. Stefan arhiđakon, 38 x 27,5 x 2 cm, domaći rad, 19. vijek,
5. Bogorodica sa Hristom, 28,5 x 32 x 1,5 cm, primorski rad, 16. vijek,
6. Bogorodica Odigitrija, 44,5 x 36,5 x 2,8 cm, domaći rad, 16. vijek,
7. Sv. Georgije, 29 x 40 x 2 cm, domaći rad, 19. vijek,
8. Uznesenje Hristovo, 30,3 x 22,2 x 1,8 cm, domaći rad, 18. vijek,
9. Sv. Georgije, 30 x 19 x 1,5 cm, triptih, domaći rad, 18-19. vijek,
10. Bogorodica sa svecima, triptih, 28 x 21 x 1,5 cm, domaći rad, 18. vijek,
11. Raspeće na vrhu ikonostasa, domaći rad, 19. vijek,
12. Sv. Sava, 68 x 48 x 2 cm, domaći rad, 19. vijek,
13. Bogorodica Eleuza, 23 x 52 x 2 cm, domaći rad, 18-19. vijek,
14. Sveta Trojica, 28 x 19 x 3 cm, domaći rad, 18-19. vijek,
15. Bogorodica Odigitrija, 33,2 x 26,7 x 2,6 cm, ruski rad, 19. vijek,
16. Sv. Spiridon, 42 x 34 x 2 cm, ruski rad, 18. vijek,
17. Sv. Kuzman i Damjan, 39,5 x 31,3 x 2 cm, ruski rad, 18. vijek,
18. Sv. Vasilije, 25,2 x 18,5 x 2,7 cm, domaći rad, 19. vijek,
19. Sv. Spiridon, 29 x 20,5 x 2 cm, domaći rad, 17. vijek,
20. Blagovijesti, 30,3 x 24,8 x 2 cm, ruski rad, 19. vijek,
21. Raspeće Hristovo, 34,5 x 43 x 1,8 cm, italogrčki rad, 18. vijek,
22. Sv. Georgije Kratovac, oko 40 x 32 cm, grafika, grčki rad iz 1840. godine,
23. Bogorodica sa Hristom, 51,4 x 41 x 2 cm, ruski rad, 18. vijek,
24. Hristos Pantokrator, 52 x 42 x 2 cm, ruski rad, 18. vijek,
25. Sv. Katarina i Izidor, 54 x 40 x 1,8 cm, ruski rad, 19. vijek,
26. Sv. Teodor i Zinaida, 40,8 x 52 x 2,5 cm, ruski rad, 19. vijek,
27. Bogorodica Odigitrija, 47 x 34 x 1,5 cm, domaći rad, 19. vijek,
28. Ulazak u Jerusalim, 41 x 23 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
29. Bogorodičino Uspenje, 30 x 24,8 x 2 cm, italokritski rad, 17. vijek,
30. Bogorodica (bez Hrista), 42,5 x 33,5 x 2 cm, ruski rad, 18. vijek,
31. Alegorija Hristovih stradanja, 66,5 x 34,5 x 2 cm, rad J. Nikolića iz 1843. godine,
32. Sv. Mihajlo, 34 x 43,8 x 2 cm, ruski rad, 19. vijek,
33. Bogorodica Umiljenija, 56,5 x 43 x 2,5 cm, italokritski rad, 16. vijek,
34. Bogorodica Umiljenija, 52,8 x 40 x 2 cm, italokritski rad, 16. vijek,
35. Apostol Petar, 61,7 x 42,3 x 1,3 cm, primorski rad, 15. vijek,
36. Duhovi (Sabor), 80 x 134,5 x 3 cm, grčki rad, 19. vijek,
37. Jevanđelist Luka 31,5 x 33,5 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
38. Apostol Vartolomej, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
39. Apostol Petar, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
40. Apostol Simeon, 31 x 45,5 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
41. Jevanđelist Matej, 31 x 45,5 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
42. Jevanđelist Jovan, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
43. Apostol Pavle, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
44. Jevanđelist Marko, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
45. Apostol Andrej, 31,5 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
46. Apostol Filip, 31 x 45 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
47. Poprsje sveca, 26,8 x 33,5 x 1 cm, italogrčki rad, 17. vijek,
48. Raspeće, 49,3 x 81,3 x 1,6 cm, italogrčki rad, 17. vijek,
49. Blagovijesti, 50 x 81,2 x 1,6 cm, vojvođanski rad, 18. vijek,
50. Krštenje, 49,7 x 80 x 2,6 cm, vojvođanski rad, 18. vijek,
51. Sv. Jovan Krstitelj, triptih, domaći rad, 18-19. vijek,
52. Sv. Spiridon, 26,5 x 31 x 1,5, grčki rad, 17-18. vijek,
53. Uskrsnuće Hristovo, 41 x 29,5 x 1,8 cm, domaći rad, 18. vijek,
54. Sv. Nikola, 41 x 29,5 x 1,8 cm, domaći rad, 18-19. vijek,
55. Vaznesenje Hristovo, 41 x 29,6 x 2 cm, domaći rad, 18. vijek,
56. Preobraženje, 41 x 29,5 x 2 cm, domaći rad, 18. vijek,
57. Sv. Trojica sa grobom svetog Spiridona, 49,5 x 69,5 x 2 cm, italogrčki rad, 17. vijek,
58. Sv. Nikola, 63 x 50 cm, ulje na platnu, vojvođanski rad, 19. vijek,
59. Bogorodica Hipsilotera, 66 x 38,9 x 2 cm, domaći rad, 18. vijek,
60. Uskrsnuće Lazarevo, vojvođanski rad, 19. vijek,
61. Jeruaslim I, tempera na platnu, 100 x 134 cm, makedonski rad, 18. vijek,
62. Jerusalim II, tempera na platnu, 104 x 140 cm, makedonski rad, 19. vijek,
63. Jerusalim III, tempera na platnu, 181 x 128 cm, makedonski rad, 19. vijek,
64. Jerusalim IV, tempera na platnu, 196 x 126 cm, makedonski rad, 19. vijek,
65. Sv. Sava ulje, 130 x 90 cm, vojvođanski rad, 19. vijek,
66. Sv. Ilija, 69,8 x 50 x 2,3 cm, grčki rad, 19. vijek,
67. Bogorodica Odigitrija, 31 x 38,5 x 2 cm, domaći rad, 15. vijek,
68. Sretenje, 41 x 31,5 x 2 cm, domaći rad, 18. vijek,
69. Uspenje, 29 x 38,5 x 2 cm, ruski rad, 19. vijek,
70. Bogorodica, 19,3 x 28 x 6 cm, triptih, domaći rad, 18-19. vijek,
71. Bogorodica, 18,8 x 29 x 0,6 cm, triptih, domaći rad, 18-19. vijek,
72. Sv. Ana sa malom Marijom, 20 x 25,5 x 2 cm, grčki rad, 18. vijek,
73. Bogorodica Odigitrija, 24,7 x 30,6 x 1,8 cm, domaći rad, 17. vijek,
74. Drugi dolazak Hristov, bakrorez, 70 x 48 cm, grčki rad, 18. vijek,
75. Drugi dolazak Hristov II, bakrorez, 66 x 49 cm, grčki rad, 18. vijek,
76. Bogorodica Hipsilotera sa grobom svetog Spiridona, 31,8 x 39,5 x 1,9 cm, grčki rad, 17. vijek,
77. Bogorodica sa Hristom, 29 x 34,5 x 2 cm, italokritski rad, 17. vijek,
78. Sveti Sava i Simeon sa Hilandarom, bakropis, 25,5 x 33 cm, svetogorski rad, 19. vijek,
79. Bogorodica sa Hristom, 31,5 x 39,5 x 1,5 cm, primorski rad, 15-16. vijek,
80. Bogorodica sa Hristom, triptih, 18,8 x 28,8 x 1,4 cm, domaći rad, 18. vijek,
81. Bogorodica sa Hristom, triptih, 21,5 x 31,5 x 1 cm, domaći rad.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Pošto objekat nije bio upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture i nije uživao režim, nema podataka o konzervatorsko-restauratorskim radovima, osim podatka sa fotografije crkve na koricama brošure Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu izdate 1979. godine u Livnu povodom proslave 120-godišnjice od izgradnje crkve, prema kojoj je 1979. godine izvršeno renoviranje crkvenog tornja.
U organizaciji Crkvenog odbora Srpske pravoslavne crkve u Livnu, Huskić Ognjen i Ždero Milivoj su izradili Projekat sanacije objekata u sastavu hrama Uspenija presvijetle Bogorodice u Livnu, juna 1998. godine u Livnu. Ovim projektom se predviđa sanacija: kupole na zvoniku, konstrukcije za crkvena zvona, parohijskog doma, kripte i crkve.
U periodu nakon izrade navedenog projekta izvršeni su sljedeći sanacioni radovi na objektu crkve: radovi popravke i malterisanja zidova i plafona crkve, popravak kamenog poda crkve, opšivanje zidova oltarskog prostora drvenom lamperijom, krečenje zidova, ugradnja nove nosive čelične konstrukcije od valjanih profila za ovjes zvona.
Trenutno se vrše restauratorski radovi na 40 ikona i to:
1. inv. br. 1, SV. GEORGIJE UBIJA AŽDAJU, tempera na drvetu, vel. 42,3 x 59 x 2 cm
2. inv. br. 2, SILAZAK U AD I BOGORODICA SA HRISTOM (USKRSNUĆE HRISTOVO) tem. na drvetu, vel. 42,3 x 59 x 2 cm
3. inv. br. 3, SV. ARHIĐAKON STEFAN, tempera na drvetu, vel. 27 x 38,2 x 1,8 cm
4. inv. br. 4, BOGORODICA ODIGITRIJA, tempera na drvetu, vel. 36,5 x 44,8 x 2,8 cm
5. inv. br. 5, SV. GEORGIJE UBIJA AŽDAJU, tempera na drvetu, vel. 27,5 x 41,2 x 2 cm
6. inv. br. VII, BOGORODICA SA HRISTOM, tempera na drvetu, vel. 20,6 x 28 x 1 cm
7. inv. br. 17, RASPEĆE HRISTOVO, tempera na drvetu, vel. 34,8 x 43 x 1,8 cm
8. inv. br. 23, ULAZAK HRISTA U JERUSALIM, tempera. na drvetu, vel. 32 x 41 cm
9. inv. br. 24, USPENJE PRESVETE BOGORODICE, tempera na drvetu, vel. 25 x 30 cm
10. inv. br. 25, PRESVETA BOGORODICA, tempera na drvetu, vel. 33,5 x 42,7 x 2 cm
11. inv. br. 26, SV. MIHAILO, tempera na drvetu, vel. 34,7 x 43 x 2 cm
12. inv. br. 27, BOGORODICA UMILJENIJA, tempera na drvetu, vel. 42 x 56 x 2 cm
13. inv. br. 28, BOGORODICA UMILJENIJA, tempera na drvetu, vel. 39,8 x 52 x 2 cm
14. inv. br. 40, SV ANTONIJE VELIKI, tempera na drvetu, vel. 26,8 x 33 x 1,5 cm
15. inv. br. 50, BOGORODICA NA PRESTOLU (HIPSILOTERA), tempera na drvetu, vel. 39 x 66,5 x 2 cm
16. inv. br. 58, BOGORODICA ODIGITRIJA, tempera na drvetu, vel. 30,4 x 38,2 x 2 cm
17. inv. br. 63, BOGORODICA SA HRISTOM, tempera na drvetu, vel. 29 x 34 x 1,7 cm
18. inv. br. 65, BOGORODICA SA HRISTOM I SV. STEFANOM I SV. SPIRIDONOM I SV, ĐORĐEM, tempera na drvetu, vel. 32 x 39,2 x 2 cm
19. inv. br. IV, USPENJE BOGORODICE, tempera na drvetu, vel. 52,2 x 68 x 2 cm
20. inv. br. VII, HRISTOS, tempera na drvetu, vel. 42 x 51,3 x 2,3 cm
21. inv. br. XVI, SV. GEORGIJE, tempera na drvetu, vel. 38,3 x 51 x 1,5 cm
22. inv. br. XVIII, BOGORODICA SA HRISTOM, tempera na drvetu, vel. 31,6 x 39,2 x 1,5 cm
23. inv. br. 21, SV. TEODOR OSVEĆENI I SV. ZINAIDA, tempera na drvetu, vel. 41,2 x 52,3 x 2,5 cm
24. inv. br. 32, APOSTOL PETAR, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
25. inv. br. 33, APOSTOL SIMEON, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
26. inv. br. 34, JEVANĐELIST MATEJ, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
27. inv. br. 35, JEVANĐELIST LUKA, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
28. inv. br. 36, APOSTOL PAVLE, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
29. inv. br. 37, JEVANĐELIST JOVAN, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
30. inv. br. 38, APOSTOL ANDREJ, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
31. inv. br. 39, APOSTOL FILIP, tempera na drvetu, vel. 31 x 45 x 2 cm
32. inv. br. 41, RASPEĆE HRISTOVO, tempera na drvetu, vel. 49,3 x 81,3 x 1,6 cm
33. inv. br. 42, BLAGOVIJESTI, tempera na drvetu, vel. 50 x 81,3 x 1,6 cm
34. inv. br. 43, KRŠTENJE, tempera na drvetu, vel. 49,7 x 80 x 2,6 cm
35. inv. br. 52, JERUSALIM I, tempera na platnu, vel. 134 x 100 cm
36. inv. br. 53, JERUSALIM II, tempera na drvetu, vel. 140 x 104 cm
37. inv. br. 54, JERUSALIM III, tempera na drvetu, vel. 128 x 181,7 cm
38. inv. br. 55, JERUSALIM IV, tempera na drvetu, vel. 196 x 123 cm
39. inv. br. XV, USPENJE BOGORODICE, tempera na drvetu, vel. 29 x 38 x 1,5 cm
40. inv. br. 29, SV. ARH. MIHAILO I SV. PETAR, tempera na drvetu, vel. 42,6 x 61,7 x 1,5 cm(82)
5. Sadašnje stanje dobra
Sadašnje stanje crkve i tornja
Jula 1992. godine Zapaljen je crkveni zvonik, devastirana unutrašnjost crkve i zapaljena Spomen-kosturnica. Ikone i dio crkvenih dragocjenosti odnio je rimokatolički svećenik u Župni ured i tako spasio od uništenja. Parohijski dom je opljačkan, demoliran i spaljen.
U požaru, jula 1992. godine, najviše je devastiran crkveni toranj: izgorjela je drvena konstrukcija zvonika, uništen bakarni pokrov zvonika, potpuno je izgorjela drvena konstrukcija na koju su bila montirana tri zvona od livene bronce. Oprema za električno upravljanje zvonima je potpuno uništena.
Zbog uništavanja lukovice tornja, njegova unutrašnjost je izložena djelovanju kiše, snijega i mraza a dolazi i do propadanja zidova.
Objekat crkve je izložen jakom djelovanju dejstva kapilarne vlage, koja na zidovima crkve, u unutrašnjosti objekta, pokazuje visoku razinu kapilarnog penjanja.
Olučne horizontale i vertikale za odvodnju oborinskih voda su potpuno uništene i van funkcije su, što dodatno usložnjava problem zaštite objekta od djelovanja vode.
Na nekoliko mjesta na pristupnim, vanjskim, stepenicama crkvenom tornju, vidljive su u betonskoj konstrukciji stepeništa i stepenišnoj oblozi, veće pukotine, debljine oko 1,5-2 cm, u blizini oslonaca tornja.
Sadašnje stanje pokretnog naslijeđa
Zbirka ikona iz crkve Uspenja presvete Bogorodice u Livnu nalazi se u crkvi na zidovima u oltarskom prostoru i na ikonostasu. Kako je crkva zahvaćena vlagom, tako su i ikone pod njenim velikim uticajem. Stoga je oko 90% ikona iz zbirke ozbiljno oštećeno. Oštećenja se ogledaju u vlažnosti drveta ili oslikanog platna, crvotočini drveta, te prekrivenosti bojenog sloja prljavštinom, čađi ili iskapanošću voskom. Zbog vlažnosti drveta bojeni sloj je potklobučen, tako da dolazi do neprekidnog ljuspanja boje i pri najmanjem pokretanju ikona. Takođe crvotočina utiče na ljuspanje bojenog sloja.
U odjeljku odluke pod nazivom konzervatorski radovi navedeno je 40 ikona koje se od 2005. godine nalaze na konzervatorsko-restauratorskom zahvatu. Radove izvodi diplomirani slikar konzervator Dijana Pešikan-Egić.
III – ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (»Službeni glasnik BiH«, br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Istorijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
C. I. Kvalitet obrade
C. III. Proporcije
C. IV. Kompozicija
C. V. Vrijednost detalja
D. Čitljivost
D. IV. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
D. V. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju
E. Simbolička vrijednost
E. II. Sakralna vrijednost
E. III. Tradicionalna vrijednost
E. IV. Vezanost za rituale ili obrede
E. V. Značaj za identitet grupe ljudi
G. Izvornost
G. IV. Tradicija i tehnike
G. V. Položaj i smještaj u prostoru
G. VI. Duh i osjećanja
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- posjedovni list,
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena literatura
U toku vođenja postupka proglašenja historijske građevine – Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1959. Mazalić, Đoko: "Stare slike pravoslavne crkve u Livnu i predlog za njihovu konzervaciju i prezentaciju", 105-120. Naše starine VI, Sarajevo, 1959.
1960-65. Crteži snimka postojećeg stanja Srpske pravoslavne crkve Uspenija presvete Bogorodice u Livnu (Osnova, Uzdužni presjek i Bočna fasada), Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, Sarajevo, Sprem. sign.: 1586, 1587 i 1588
1967. Firdus, Abas: Livno od najstarijih vremena do 1878. godine, Sarajevo, 1967, rukopis, Gazi Husrev-begova Biblioteka, Sarajevo
1998. Rakić, Svjetlana: Ikone iz Bosne i Hercegovine (16-19. vijek)
1979. Kašić, Dušan: Srpska pravoslavna crkva Uspenja presvete Bogorodice u Livnu, Livno 1979.
2000. Mihaljević, Nikola: "Zvona i putovanja", Republika, Beograd, Godina XII (2000), Broj 251, 16-31. decembar 2000.
2002. Ševo, Ljiljana: Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1978. godine, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002.
(1) Popločanje je izvedeno od prefabriciranih betonskih elemenata (pogledati fotografije postojećeg stanja).
(2) Zbog velikog nagiba terena, koji pada od ulice Safeta Gagića prema ulici Kraljice Katarine, teren je niveliran izgradnjom potpornih zidova.
(3) Zidani objekat, pokriven rebrastim salonitom, spratnosti prizemlje + sprat, tlocrtnih dimenzija 9 x 12 metara, sagrađen je 1965-1966. godine, a devastiran 1992-1993.
(4) radi se o armirano-betonskom objektu gabaritnih tlocrtnih dimenzija 5,50 x 10 metara, koji je izgrađen u periodu 1989-1990, a devastiran 1992-1993.
(5) »... svratih rišćanskom proti ocu Kondi. Jovo upravlja s nurijom, brat mu služi kao kapelan, a otac poradi starosti u ništa se ne plete. (Serafim-Stanko Kojda, arhimandrit i paroh, i sinovi Jovan i Simeon, jereji – prim. E. Softić.) Tu budem lijepo pričekan, rumom i kafom poslužen« (Ivan Frano Jukić, Putovanje po Bosni).
(6) Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 3
(7) iz knjige: Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 3-4
(8) Do stupanja na snagu novog crkvenog ustava 1930. godine, livanjska parohija je pripadala Dabrobosanskoj eparhiji. U sastav livanjska parohija su, pored varoši Livna, ulazila i sela: Zastinje, Suhača, Veliki Guber, Komorani, Priluka, Bila, Srđevići, Smrčani, Glavice, Golinjevo, Potok, Prolog i Žabljak. Od 1930. godine, Livno, Glamoč, Bosanski Petrovac i Kulen Vakuf biće pripojeni Dalmatinskoj eparhiji (Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 22).
(9) (Kašić: 1979, 8).
(10) Sredinom 19. vijeka, zahvaljujući razvoju društveno-ekonomskih prilika u Livnu, stvorena je mogućnost za osnivanje srpske osnovne škole. 1856. godine osnovan je fond za izdržavanje i potrebe škole. Zbog rasta broja učenika, uz dozvolu turskog sultana Abdul-Azis hana i njegov prilog od 20.000 groša za dovršenje gradnje, sagrađena je nova školska zgrada 1874. godine, o čemu svjedoči natpis na kamenoj ploči postavljenoj na školskoj zgradi: “PRII BLI@E MILI RODE SRPSKI I UMIQENO PRO^ITAJ OVAJ NATPIS OVDE. PO MILOSTI BO@IJOJ, TRUDOM I REVNOSTIJU SVIH OVDA[WIH KTITORA I PRILO@NIKA, A DOZVOLOM WEGOVOG VELI^ANSTVA SULTAN ABDUL-AZIS HANA PODI@E SE OVO U^ILI[TE GODINE 1874. PRI NEIMARU MATI BAJI.” (Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 14-15)
(11) “Dogodilo se i to da u jednoj istoj nedjelji, 9. 4. 1871. godine, padne Uskrs po oba kalendara, što se proslavilo crkvenom zvonjavom. Od te nedjelje, bar prema zapisima fra Grge Martića, počinje slobodnija zvonjava crkvenih zvona u Bosni. Ovaj podatak bi, u ovoj priči, bio dosta važan jer Stanko Kojda, i pored svojih sto šest godina, nije docekao da čuje zvona sa svoje crkve. Umro je 1856. godine. Crkveni toranj je gradio njegov sin Simeon, skoro dvadeset godina poslije no što je crkva bila završena. Ni on nije dočekao slavu crkvenih zvona. Umro je 1867. godine, a njegovi »rišćani« su mu odali počast i zahvalnost ukopavši ga uz vanjski zid crkve, s desne strane oltara, u grobnicu sarkofaskog tipa” (Mihaljević. Nikola: "Zvona i putovanja", Republika, Beograd, Godina XII (2000), Broj 251, 16-31. decembar 2000.) .
(12) (Kašić: 1979, 8).
(13) (Kašić: 1979, 4)
(14) Proto Vojislav Šešum piše u Ljetopisu: “Za sve vrijeme rata, služeno je u ovom hramu tri-četiri puta i to kad bi došli partizanski sveštenici sa borcima koji bi oslobodili Lijevno. Sveštenici su dolazili sa vojskom: I i II proleterskom brigadom i IV crnogorskom. Bili su to proto Jevstatije Karamatijević, proto Jagoš Simonović, jeromonah Jevrem Žižić i dr. …” (Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 27)
(15) prema fotografiji na koricama brošure Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu izdate 1979. godine u Livnu povodom proslave 120-godišnjice od izgradnje crkve.
(16) izvor ovog podatka: http://www.spc.org.yu/Genocid/Bihacko/bihackoe.html
(17) “….Prosto je izmolio neke ljude da se popne na zvonik i pokrije ga daskom i ljepenkom i da mu za to plate bar deset maraka. Nije pošteno stavio ni prvu dasku, da pokrije kameni zid, zaštiti ga od kiše i leda i tako pomogne da neko, nekada, ako bude mogao i htio, podigne kupolu i Kojdina zvona, zanjihao se i pao na sarkofag Simeona Kojde i protresao mu kosti, nakon jednog stoljeća i trideset tri godine više. Bio je mrtav…” (Mihaljević. Nikola: "Zvona i putovanja", Republika, Beograd, Godina XII (2000), Broj 251, 16-31. decembar 2000.) .
(18) Pošto su parohijske i crkvenoopštinske knjige uništene u II svjetskom ratu, nije bilo moguće za najstarije sveštenike utvrditi tačno vrijeme službovanja. Zbog toga je, prije njihovog imena, stavljena makar godina kada se oni pominju u sačuvanim zapisima (Dr Dušan Lj. Kašić: Srpska pravoslavna crkva Uspenija presvete Bogorodice u Livnu, Livno, 1979, 30).
(19) izmjereno sa geodetske karte lokaliteta, R 1:1000
(20) mjereno sa crteža postojećeg stanja (kao referentna kota 0,00 uzeta kota prizemlja crkve)
(21) isto
(22) u bočnim otvorima su postavljena klatna vrata dimenzija 85/125 i 90/125 cm, a u srednjem otvoru vrata 100/125 cm
(23) ovo se može zaključiti na osnovu fotografije postojećeg stanja koja prikazuje dio plafonske konstrukcije svoda sa koje je otpao malter, kao i na osnovu geometrijske analize svoda: svijetli raspon svoda je 9,50 metara, a visina strijele luka svoda 2,45 metara, svod nema formu poluoblice (u poprečnom presjeku konstruktivna linija svoda ima oblik odsječka kruga), svod nema konstruktivne zatege, a debljina obimnih zidova crkve je 100 cm.
(24) Despića kuća i Magribija džamija u Sarajevu, Crkva sv. Prokopija u Visokom, itd.
(25) vijenac je ukupne visine cca 90 cm
(26) pilastri završavaju na koti +4,50 m
(27) Otvori su, prema crtežima iz 1960-1965, bili zatvoreni drvenim kapcima sa pomičnim drvenim žaluzinama. Ovi kapci su izgorjeli u požaru 1992.
(28) originalna drvena konstrukcija na koju su bila ovješena zvona, je potpuno uništena u požaru 1992.
(29) Nije poznato na koji dokument se odnosi pojam “revizija iz 1994. godine“.
(30) Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Zavod) inv. br. 21, primopredaja inv. br. 17; konzervator inv. br. 17
(31) Nikola Zafuris je poznati kritski slikar koji se pominje od 1489. do 1500. godine. Dobro je poznavao savremena djela italijanske umjetnosti, kao npr. Belinijeva,
(32) primopredaja inv. br. 40; konzervator inv. br. 40
(33) Frontalno data figura svetog pustinjaka, naslikana cijela ili do pasa, često se pojavljuje u XV i XVI vijeku na kritskim ikonama. Iz druge polovine XV vijeka poznata je ikona Andreasa Paviasa, sada u Kefaloniji, a iz druge polovine XVI vijeka potiče ista dopojasna figura sv. Antonija koju je na Kritu naslikao Mihailo Damaskinos, a koja se sada nalazi u Vizantijskom muzeju u Atini.
(34) Sv. Antonije proveo je svoj život kao isposnik u pustinji na obali Crvenog mora. Smatra se osnivačem monaštva. Justin Popović, Žitija svetih...
(35) Zavod inv. br. 33; primopredaja inv. br. 27; konzervator inv. br. 27
(36) Zavod inv. br. 2; primopredaja inv. br. 2, konzervator inv. br. 2
(37) Bogorodica sa djetetom predstavljena je upravo na ovakav način na velikom broju ikona sa Sinaja od X do XIII vijeka. Pored nje je obično bila stojeća figura nekog sveca. Kritsko slikarstvo prihvatilo je ovakva ikonografska riješenja u kojima se mijenja samo prateći svetac (često je to npr. sv. Katarina) uz ustaljeni tip Bogorodice. (Rakić, 1998., 239)
(38) Zavod inv. br. 29; primopredaja inv. br. 24; konzervator inv. br. 24
(39) Kompozicija Uspenja Bogorodičinog, inače raskošno slikana u vizantijskoj tradiciji, data je bez mnogih uobičajenih pratećih detalja, u sažetoj varijanti, u kojoj su pomiješani istočni i zapadni elementi. Najveće odstupanje od vizantijskih scena Uspenja, je u tome što izostaviti nije naslikana centralna figura Hrista uz majčin odar, kao ni Jevrejin odsječenih ruku. Slikar se nije držao dosljedno ni zapadne ikonografije koja daje Uspenje Bogorodičino bez Hrista ali sa anđelima koji nose samu Bogorodicu, a ne personifikaciju njene duše u vidu novorođenčeta, što je istočni detalj.
(40) Zavod inv. br. 36; primopredaja inv. br. 30
(41) Zavod inv. br. 28 - ?; primopredaja inv. br. 23; konzervator inv. br. 23
(42) Zavod inv. br. 30; primopredaja inv. br. 25; konzervator inv. br. 25
(43) Zavod inv. br. 34; primopredaja inv. br. 28, konzervator inv. br. 28
(44) Zavod inv. br. 39, primopredaja inv. br. 32; konzervator inv. br. 32
(45) Zavod inv. br 43; primopredaja inv. br. 36; konzervator inv. br. 36
(46) Zavod inv. br. 38; primopredaja inv. br. 31
(47) primopredaja inv. br. XIX - ?
(48) Zavod inv. br. 40; primopredaja inv. br. 33; konzervator inv. br. 33
(49) primopredaja inv. br. XIX - ?
(50) Zavod inv. br. 42?; primopredaja inv. br. 35; konzervator inv. br. 35
(51) Zavod inv. br. 54; primopredaja inv. br. 46
(52) Zavod inv. br. 20; primopredaja inv. br. 16
(53) Zavod inv. br. 73; primopredaja inv. br. 62
(54) Zavod inv. br. 68; primopredaja inv. br. 59
(55) Kada je Isusu bilo četrdeset dana od rođenja, Marija je sa Josifom i Hristom otišla u jerusalimski hram i prinijela Bogu na žrtvu dva goluba. U hramu je bio starac Simeon, kome je Bog obećao da neće umrijeti dok ne vidi Spasitelja. Starac je u Isusu prepoznao obećanog Mesiju, blagoslovio ga i zahvalio Bogu što mu je omogućio vidjeti ga. Tom prilikom je rekao Mariji: "Gle ovaj leži (sada kao mali) da mnoge (silne) obori i podigne (nište) u Izrailju; a i da bude znak protiv koga ce se govoriti. A i tebi samoj prošce nož dušu, da se (tako) otkriju misli mnogih srdaca". Sretenje se proslavlja od vremena cara Justinijana (541. ili 542. godina) 15. februara; Luka 2, 26-39.
(56) Zavod inv. br. 79; primopredaja inv. br. 65; konzervator inv. br. 65
(57) Zavod inv. br. 59; primopredaja inv. br. 50; konzervator inv. br. 50
(58) primopredaja inv. br. VI
(59) primopredaja inv. br. XX a
(60) Zavod inv. br. 52; primopredaja inv. br. 44
(61) Zavod inv. br. 15; primopredaja inv. br. 12
(62) Zavod inv. br. 6; primopredaja inv. br. 4; konzervator inv. br. 4
(63) Zavod inv. br. 12; primopredaja inv. br. 9
(64) Zavod inv. br. 17; primopredaja inv. br. 14
(65) Zavod inv. br. 4; primopredaja inv. br. 3; konzervator inv. br. 3
(66) primopredaja inv. br. XXb
(67) Zavod inv. br. 25; primopredaja inv. br. 20
(68) Zavod inv. br. 49; primopredaja inv. br. 42; konzervator inv. br. 42
(69) Zavod inv. br. 50; primopredaja inv. br. 43; konzervator inv. br. 43
(70) Zavod inv. br. 60; primopredaja inv. br. 51
(71) Zavod inv. br. 66; primopredaja inv. br. 57
(72) Zavod inv. br. 1; primopredaja inv. br. 1; konzervator inv. br. 1
(73) primopredaja inv. br, 19
(74) Zavod inv. br. 57; konzervator inv. br. IV
(75) primopredaja inv. br. 22
(76) Zavod inv. br. 7; primopredaja inv. br. 5; konzervator inv. br. 5
(77) Zavod inv. br. 65; primopredaja inv. br. 56
(78) Zavod inv. br. 61; primopredaja inv. br. 52; konzervator inv. br. 52
(79) Zavod inv. br. 62; primopredaja inv. br. 53; konzervator inv. br 53
(80) Zavod inv. br. 64-?; primopredaja inv. br. 55-?; konzervator inv. br. 55-?
(81) Zavod inv. br. 63-?; primopredaja inv. br. 54-?; konzervator inv. br. 54-?
(82) Popis sačinila diplomirani slikar konzervator Dijana Pešikan-Egić.
|
