početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima u Bijeloj, graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 44/04.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 10. jula 2004. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Graditeljska cjelina - Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima u Bijeloj proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. br. 289, k.o. Bijela, Brčko Distrikt Bosne i Heregovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), Bosna i Hercegovina.

            Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o implementaciji odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika iz Aneksa 8 (“Službeni glasnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine», broj 2/02).

 

II

 

            Vlada Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Brčko Distrikta) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Brčko Distrikta dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

            I stepen zaštite obuhvata prostor definiran u tački I, stav 2. ove odluke. U ovom prostoru:

-          dopušteni su samo radovi na sanaciji, restauraciji, revitalizaciji i prezentaciji nacionalnog spomenika;

-         izvršiti statičku analizu stanja zidova kule na kojim se javljaju vertikalne pukotine na sjeveroistočnom i jugoistočnom zidu kule sa vanjske strane;

-         izvršiti statičku analizu očuvanih drvenih stropnih konstrukcija i svoda u objektu;

-         izvršiti statičku analizu očuvanih dijelova ogradnih zidova avlije, kao i djelimično zarušenih i potpuno srušenih ogradnih zidova avlije;

-         izvršiti arheološka istraživanja ostatka ogradnih zidova na južnoj i sjevernoj granici lokacije;

-         Vlada Brčko Distrikta, kao zakonski vlasnik objekta, dužna je razjasniti imovinsko-pravne odnose kojim će se osigurati pristupni put za objekat sa postojećeg asfaltnog puta, kao i vršenje konzervatorsko-restauratorskih radova na ogradnim zidovima, kao granicama sa susjednim parcelama u privatnom vlasništvu;

-         izvršiti konzervatorsko-restauratorska istraživanja na objektu;

-         na osnovi dobijenih rezultata analiza i istraživanja izraditi projekat rekonstrukcije, sanacije, prezentacije i revitalizacije, odnosno, privođenja stambenoj ili kulturnoj namjeni, sa ciljem, u što je moguće većoj mjeri, vraćanja u izvorno stanje.

 

            II stepen zaštite obuhvata prostor k.č. 287, 288, 290, 291, 292/1, 292/2, 293/2, 293/3. U ovom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-         nije dopuštena izgradnja novih objekata, izuzev zadržavanje postojećeg stambenog objekta na k.č. 287 i 291, uz uklanjanje gospodarskih zgrada na k.č. 288;

-         stambenu zgradu u izgradnji na k.č. 293/3 ukloniti ili srušiti uz adekvatnu nadoknadu vlasniku;

-         zabranjena izgradnja novih objekata na zapadnoj strani, na parceli označenoj kao k.č. 290;

-         na ostalim parcelama zabranjena je izgradnja stalnih ili privremenih objekata, postavljanje kioska, reklamnih tijela i sl.

 

IV

 

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

           

V

 

            Svako, a posebno nadležni organi Brčko Distrikta, suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VI

 

            Ova odluka dostavit će se Vladi Brčko Distrikta, organu uprave nadležnom za prostorno uređenje Brčko Distrikta i nadležnoj službi zaštite naslijeđa, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II -V ove odluke i nadležnom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

 

 

            Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

Predsjedavajući  Komisije

Dubravko Lovrenović

Broj: 02-02-90/04-3                                                              

7. jula 2004. godine                                                                     

Sarajevo                                                                                   

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.

            Komisija je primila peticiju dana 26.aprila 2004. godine od strane Aleksandra Ninkovića, arhitekte iz Sarajeva, za proglašenje Gradašćevića kule u Bijeloj, Brčko, nacionalnim spomenikom.

            U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom izvršen je uvid u:

-          dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (zemljišno-knjižni izvadak i kopiju katastarskog plana),

-          sadašnje stanje objekta,

-          podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

-          historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

            Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1.  Podaci o dobru

Lokacija

            Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima nalazi se u naselju Bijela u južnom dijelu Brčko Distrikta, na posljednjim obroncima planine Majevice. Graditeljskoj cjelini se prilazi sa seoskog puta istočno, pristupnim putem do kapije na južnoj strani avlije. Zauzima k.č. 289, k.o. Bijela, površine cca 2500 m2, udaljena je cca 25 km od Brčkog.

                       

Historijski podaci

            Na osnovi samog naziva smatra se da ju je podigao pripadnik begovske porodice Gradaščević, jedne od najbogatijih u Bosanskoj Posavini. Porijeklo ove porodice nije u potpunosti utvrđeno, ali se osnovano može pretpostaviti da su došli iz Ugarske i da nisu srednjovjekovni bosanski feudalci, jer se u srednjovjekovnim izvorima o Bosni nigdje ne spominju.

            Od 1730. godine, kada je formirana Gradačačka kapetanija, u čijem je sastavu i Bijela, svi poznati kapetani potječu iz porodice Gradaščevića.

            Mada se iz raspoloživih izvora ne može utvrditi ko je podigao kulu u Bijeloj, osnovano se može

pretpostaviti da ju je izgradio Osman-paša Gradaščević krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća, jer u kuli boravi 1831. godine, kada tu dolazi do sastanka Osman-paše sa bratom Husein-kapetanom, poznatim kao "Zmaj od Bosne", organizatorom Pokreta za autonomiju Bosne.

            Sinovi Osman-paše Gradaščevića, Hasan-beg i Mahmud-beg, imali su samo ženske nasljednike, tako da je udajom kćerke jedinice Mahmud-bega, Nuri-hanume, oko 1875. godine, za Mustaj-bega Fadilpašića, kula prešla u posjed ove znamenite sarajevske begovske porodice, koja je dala prvog gradonačelnika Sarajeva po uspostavljanju austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.

            Kada je Haki-beg Džinić iz poznate begovske porodice, koja je bila jedna od najbogatijih u sjeverozapadnoj Bosni, oženio Mevhibu Fadilpašić, kćerku Nuri-hanume, kula prelazi u posjed begovske porodice Džinića, u prvim godinama poslije I svjetskog rata. Mevhiba Džinić sa svojom porodicom živjela je u kuli u Bijeloj do 10. juna 1948. godine kada je izvršena nacionalizacija.

            Novoformirano državno poljoprivredno dobro koristi zemlju-posjede kao i kulu i odžak uz kulu.

Nepažnjom novih korisnika došlo je 03. marta 1949. godine do požara u odžaku koji je u potpunosti izgorio.

            Kula je napuštena prije rata 1992-1995. godine, a u toku samog rata nije korištena i nije pretrpjela nikakva ratna oštećenja.

 

2. Opis dobra

            Graditeljska cjelina Cradaščevića kule sastoji se od glavnog stambeno-fortifikacionog objekta-kule, ljetne kuhinje, 2 bunara i zidova oko avlije.

            Kapija je bila sa ravnim nadvratnikom. U avliji je lociran jednospratni objekat odžaka kome se pristupa kaldrmiranom pristupnom stazom u zelenilu. Ulaz u  odžak je kroz kameni portal sa polukružnim lukom i kamenim pragom. Iznad ulaza isturen je doksat u drvenoj konstrukciji. U prizemlju su pomoćne prostorije, a na spratu stambene prostorije za dnevni boravak i prijem. Odžak je bio pod visokim četverovodnim krovom, pokriven biber-crijepom i sa većim brojem krovnih badža. Sve fasadne površine su malterisane i krečene.

            Neposredno iza odžaka nalazi se prizemni objekat, ljetna kuhinja, koja se sastoji od kuhinjskog prostora, ostave i pomoćnog prostora - trpezarije u slučaju kada vremenske prilike ne dopuštaju sjedenje ispod pergale sa zelenilom.

            U avliji su dva bunara. Jedan je za tehničku vodu sa zidanim parapetnim zidom na kojem se nalazi drveni poklopac. Drugi je bunar sa vodom za piće, zidanim parapetnim zidom na kojem su, u drvenoj konstrukciji, izvedeni zaštitni zidovi i na istim drvena krovna konstruckija pokrivena biber-crijepom.

            Približno na polovini dužine avlije, neposredno uz istočni avlijski zid, je kula, stambeni i fortifikacioni objekat, vanjskih dimenzija cca 9,00 x 9,00 m.

            Pripada specifičnom tipu objekata koji su nastajali u vrijeme turske uprave u ovim krajevima. Na prostorima Bosne i Hercegovine bilo je preko 300 kula. Nepogodni uvjeti stanovanja u kulama doveli su do izgradnje odžaka ili konaka uz samu kulu koji se koriste za stanovanje.

            Ulaz u kulu je sa zapadne strane avlije kroz vrata koja su nadsvođena polukružnim lukom u velikom bloku kamena sa kamenim dovratnicima i kamenim pragom. Vrata su izuzetno malih dimenzija, 92/151 cm, sa jednim krilom - kanatom od lima kovačke izrade. Sa unutrašnje strane je pomična prijevornica - mandal za zatvaranje vrata.

            Prizemlje kule, kao i ostali spratovi, izvedeno je zidovima od kamena sa dva lica. Vanjsko lice zidano je od tesanika, približno iste visine redova i sa minimalnim spojnicama - fugama. Unutrašnje lice zida zidano je od pritesanog lomljenog kamena, dersovanog i krečenog. Sem ulaznih vrata, drugih otvora u zidovima nije bilo. Stropna konstrukcija izvedena  od greda većih presjeka, 20/15 cm i 20/28 cm. Pod je popođen turskom opekom - tublom.

            Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se prvom spratu kule. Ovaj sprat imao je samo odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima je izvedeno 10 puškarnica, dvije dvostruke i šest jednostrukih. Kroz puškarnice djelovalo se iz stojećeg stava za šta je bio predviđen parapet visine 100-120 cm, širine 15-40 cm. Strop iznad prvog sprata izveden je od greda cca 14/15 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.

            Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se drugom spratu koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri dvojne puškarnice sa parapetom cca 10 cm.

Strop iznad drugog sprata izveden od greda cca 16/16 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.

Stepeništem se pristupa na treći sprat koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri kružne puškarnice Ø22 cm koje nemaju parapeta i moguće je djelovanje samo iz ležećeg stava. Specifičnost ovog sprata je da u sjevernom uglu, u niši, u zidu je zahod sa kabinom i odvodnim kanalom u jezgru zida. Strop iznad trećeg sprata izveden je od greda, 16/16 cm, koje se oslanjaju na poprečnu gredu, 20/22 cm, oslonjenu na polovini raspona na drveni stup, 16/20 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.

            Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se četvrtom spratu, prvoj stambenoj etaži u kuli. Zbog toga je ova prostorija odvojena od stepenišnog prostora pregradnim zidom sa jednokrilnim vratima. Prostorija je čemer-odaja, jer je ispod završnog svoda - čemera, izvedenog u kamenu. Za ugodan boravak služio je i veliki kamin u sjeveroistočnom zidu, a u ostalim zidovima su 4 veća prozora sa vanjskim metalnim demirima.  Svod i zidovi su malterisani i krečeni. Pod je od hrastovih talpi. Prozori su dvokrilni, ustakljeni. U zidovima postoji jedna manja i jedna veća niša.

            Za pristup na peti sprat iznad svoda-čemera, gdje je također stambena prostorija, vode kamene stepenice koje su ugrađene u zid. Prostrana prostorija ima prozore na svim zdiovima, s tim da je na polovini stepenica prozor koji je direktno iznad ulaznih vrata, kroz koji se vidi ko je na ulaznim vratima u kulu. Otvor u svodu za pristup ovoj prostoriji zatvarao se metalnim kapkom. Za ugodan boravak, u znatno tanjim zidovima, debljine 70 cm, izvedeno je osam prozora, ali i 3 banjice - hamamdžika, koji imaju kamena podna korita sa odvodima vode u kamene bacače koji su istureni cca 70 cm. Zidovi su bili malterisani i krečeni, a pod od hrastovih talpi. Završni strop kule je od greda, 20/20 cm, i sa četverovodnom krovnom konstrukcijom. Međutim, krajem XIX ili početkom XX stoljeća, prodorom kroz krovnu konstrukciju, izveden je šesti sprat, dimenzija cca 5,60/5,60 m, na koji se pristupa drvenim jedokrakim stepeništem. Konstrukcija zidova je bondručna sa ispunom od opeke. U sva četiri zida su dvokrilni prozori većih dimenzija, po 4 u predprostoru i 4 u sobi. Zadržan je dio ranijeg krova kao donji krov, a izgrađen je novi, gornji, četverovodni krov. Krovni pokrivač je biber-crijep. U sredini krova je jarbol-šiljak.

            Visina kule do donje strehe krova je cca 17,50 m, a do vrha krova cca 23,00 m. Obje strehe su sa ukrasnim rubnim daskama i opšavom streha sa donje strane. Iz donjeg krova proveden je dimanjak kamina.

            Oko prostrane avlije je zid. Na južnom dijelu zida je ulazna kapija, kao jedini otvor u zidu. Zid je visine sa unutrašnje strane cca 2,50 m, a sa vanjske promjenjive visine. Izveden je od pritesanog lomljenog kamena i pokriven je dovodnim drvenim krovićem pokrivenim biber-crijepom. Ogradni zid je zidan sa dva lica u krečnom malteru, debljine 130 cm, obostrano dersovan.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

            Na osnovi zakonskih propisa, tj. Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH, Sarajevo, broj: 02-714-3 od 18. aprila 1962. godine, Gradašćevića kula u Bijeloj zaštićena je kao spomenik kulture.

           

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

            Godine 1957. izvršeni su radovi na izmjeni dotrajalih dijelova krovne konstrukcije i pokrivanje biber-crijepom. Izrađeni su i ugrađeni novi prozori šestog sprata.

            Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, Sarajevo, izradio je u septembru 1975. godine program sanacije koji nije realiziran zbog nedostatka sredstava.

            Radovima na kuli pristupa se 1980. godine i isti se odvijaju sa prekidima do 1986. godine. Ovim radovima obuhvaćeno je, na kuli, rekonstrukcija zidova II etaže u bondručnoj konstrukciji sa ispunom punom opekom, rekonstrukcija višeg krovišta sa stropnom konstrukcijom, rekonstrukcija nižeg krova sa stropnom konstrukcijom, pokrivanje krovova biber-crijepom sa opšivanjem streha. U IV, V, i VI etaži ugrađeni su novi prozori sa ustakljenjem. Na kuli je izvedena gromobranska instalacija i ovim radovima objekat kule je zaštićen od daljnjeg propadanja.

            Relativno manjim sredstvima intervenirano je na avlijskim zidovima. Na jednom dijelu rekonstruiran je avlijski zid u cjelini sa krovištem i pokrivanjem biber-crijepom. Na ostalom dijelu avlijskih zidova nisu izvođeni radovi zbog nedostatka sredstava.

            Svi radovi izvedeni su prema projektima i uz nadzor Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH. Sredstva su osigurali Budžet Socijalisticke Republike BiH i općina Brčko.

 

5. Sadašnje stanje dobra

            Avlijski zdiovi se mogu definirati u stanju:

-         južni zid sa kapijom srušen u dužini cca 15 m,

-         dio istočnog zida sa srušenim vanjskim licem u dužini od cca 35,00 m,

-         očuvan zid sa krovićem u dužini od cca 20,00 m,

-         zarušeni sjeverni zid u dužini od 100,00 m,

-         dio zapadnog zida očuvan bez krovića u dužini cca 50,00 m.

            Ostali objekti koji su se nalazili u avliji ne primjećuju se ni u tragovima. Zidovi kule sa vanjskim licima imaju u cjelini isprane spojnice - fuge. Na sjeveroistočnoj i jugoistočnoj fasadi pukotina na oko polovine širine fasade ide od temelja do krovne strene sa pucanjem i pojedinih blokova kamena. Pukotina je do 3,00 cm širine.

            Po pojedinim etažama uočava se sljedeće:

-         u prizemlju izveden betonski pod, oštećeno prizemno stepenište  za I etažu, ulazna vrata oštećena djelimično, stropne grede očuvane, poda nema,

-         u I etaži očuvane puškarnice i stropne grede, poda nema,

-         u II etaži očuvane puškarnice i stropne grede, poda nema,

-         u III etaži, u sjevernog uglu, odvod niše sa nužnikom je začepljen, a zidovi kabine srušeni, puškarnice i stropne grede očuvane, poda nema,

-         u IV etaži svod je u cjelini očuvan, kamin i banjice sa bacačima vode očuvani, na 50% površine očuvane, stari pod od hrastovih talpi izjeden crvotočinom i gljivicama,

-         na V etaži stropna konstrukcija je očuvana, a na nižem krovištu južna strana oštećena truhljenjem od prokišnjavanja, nedostaje metalni kapak na kamenom stepeništu, na južnom zidu kaverna cca 1,00/1,00 m, na vrhu zida izveden ab serklaž, očuvane 3 banjice-hamamdžici sa bacačima vode,

-         u VI etaži sva stolarija otuđena, 50% krovne površine oštećeno zbog prokišnjavanja i pokrivač, biber-crijep,  i strehe na svim ivicama oštećene.

            Objekat je ugrožen izgradnjom  novih objekata uz sjeverni ogradni zid koji zaklanjaju pogled, a na južnom prilaznom dijelu, u neposrednoj blizini ulazne kapije, novi objekat, koji ugrožava izgled kompleksa u cjelini, je u izgradnji.

 

III – ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

(dobra nastala od prahistorije do 1960. godine)

B. Historijska vrijednost

(veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili značajnim događajem u historiji)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

i. Kvalitet obrade

iii. Proporcije

D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

ii.  Svjedočanstvo o historijskim mijenama

iv.  Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

v.  Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

E. Simbolička vrijednost

iii. Tradicionalna vrijednost

F. Ambijentalna vrijednost

i. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline

G. Izvornost

i. Oblik i dizajn

ii. Materijal i sadržaj

iii. Namjena i upotreba

iv. Tradicija i tehnike

v. Položaj i smještaj u prostoru

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

i. Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i. Fizička cjelovitost (kompaktnost)

 

            Sastavni dio ove odluke su:

1. Grafički prilozi

1.1. Zone zaštite

1.2. Kopija katastarskog plana

1.3. Rješenje Zavoda

2. Fotografije

2.1. Fotografije oko 1940. godine

2.2. Fotografije 2004. godine

 

Korištena literatura

            U toku vođenja postupka proglašenja Gradščevića kule u Bijeloj, Brčko, nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

1954.    Hamdija Kreševljaković:"Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini", Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine

 

1954.    Džemal Čelić:"Arhitektura Gradačca i restauratorski zahvat na kuli Husein-kapetana Gradaščevića", Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, broj II, Sarajevo, 1954. godine.

 

1991.    Hamdija Kreševljaković:"Kapetanije u Bosni i Hercegovini", Izabrana djela I-IV, Sarajevo, 1991. godine.

 

2003.    Husnija Kamberović: "Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine", Hrvatski institut za povijest

 

- Zagreb, Institut za historiju - Sarajevo, Zagreb, 2003. godine

- fotodokumentacija oko 1940. godine iz zbirke gđe. Vahide Biščević, rođ. Fadilpašić iz Sarajeva

- usmene konsultacije sa g. Muhamed-begom Gradaščevićem iz Gradačca

 



Gradašćevića kula u Bijeloj 1943. godineGradašćevića kula u Bijeloj 2004. godineGradašćevića kula 1982. godineKula i zapadni avlijski zid
Južna fasadaUnutrašnjost Gradašćevića kule, puškarnice prvog sprataUnutrašnjost četvrtog sprata:<br>Svod(čemer)<br>KaminUnutrašnjost petog sprata:<br>Niše, banjica i prozori
KrovišteOsnova prvog sprata  


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: