Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 78/05.

Povjerenstvo  za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. svibnja 2004. godine, donijelo je

O D L U K U

I

            Povijesna građevina – Katolička crkva svete Ane u selu Gradac kod Neuma proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine  (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 1453 (novi premjer), što odgovara k.č. broj 1705/69 (stari premjer), z.k. uložak broj 35, k.o. Gradac I, općina Neum, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02,  27/02 i 6/04).

II

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za zaštitu nacionalnog spomenika.

           Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-     zabrana izvođenja bilo kakvih radova na objektu, osim konzervatorsko-restauratorskih radova i radova koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, a uz suglasnost federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine;

-     prilikom radova restauracije, konzervacije i prezentacije objekta, neophodno je sačuvati izvorni izgled objekta, uz korištenje izvornih materijala, primjenjujući izvorne  metode obrade materijala i njihove ugradnje;

-     zabrana gradnje bilo kakvih objekata na parceli k.č. br. 1453;

-     izvršiti zaštitu objekta od utjecaja kapilarne vlage;

-     izvršiti sanaciju kapilarnom vlagom oštećenih dijelova objekata;

-     na parcelama, koje graniče sa parcelom k.č. 1453, zabranjuje se bilo kakva gradnja ili dogradnja postojećih objekata; gradnja koja je u toku (objekt uz južni rub parcele) mora biti zaustavljena i sagrađeni dio uklonjen;

-     izvršiti uređenje prilaznog puta ka objektu.

IV

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

Ovu odluku Povjerenstvo je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

Broj: 09-2-84/04-2                                                                           

7. svibnja 2004. godine                                                                

Sarajevo           

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članak 2, stavak 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo proglasilo nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu.

Povjerenstvo je, na sjednici održanoj 14. srpnja 2000. godine, donijelo odluku o stavljanju Crkve svete Ane u Neumskom Gradcu, Neum, na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, pod rednim brojem 434.

U skladu sa odredbama Zakona, a na temelju članka V stavka 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, izvršen je uvid u:

• dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju (zemljišnoknjižni izvadak, posjedovni list i kopiju katastarskog plana),
• sadašnje stanje objekta,
• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
• povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1.  Podaci o dobru

Lokacija

            Crkva svete Ane se nalazi u selu Gradcu koje je oko 20 km udaljeno od Neuma, smješteno uz stari put Neum – Hutovo - Stolac. Nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 1453, broj zemljišnoknjižnog izvatka 35, vlasništvo Rimokatoličke crkvene općine u Gradcu,  sa pravom raspolaganja 1/1; k.o. Gradac I, općina Neum, katastarski srez Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

            Pristup u dvorište Crkve svete Ane je sa zapada, sa pristupnog puta koji se odvaja od glavne ceste Neum-Hutovo-Stolac. 

            Glavna osovina crkve je u smjeru zapad-istok, sa malim otklonom ka sjeveru. Ulaz u crkvu je sa zapadne strane.

            Pored crkve na parceli je smješten jedan nadgrobni spomenik novijeg datuma.       

Povijesni podaci

Tip jednobrodne crkve se u primorskoj arhitekturi javlja dosta rano, još u periodu preromanike i njegov razvoj se može pratiti kroz čitav srednji vijek.

Prvobitno, jednobrodne crkve su građevine pravougaonog tlocrta, sa istaknutom ili uvučenom apsidom, polukružnom ili pravougaonom. S vremenom dolazi do promjene načina rješavanja tavanice.

Naime, s prodorom gotike, kao jedini usvojen gotički element, javlja  se svod, isprva nepravilni, blago prelomljeni. Razlozi zbog kojih se primjena gotičkih elemenata reducira samo na primjenu svoda leže u izuzetno jakom tradicionalizmu, koji jednom usvojene arhitektonske tipološke obrasce zadržava dugo kroz vrijeme. Razloge, pak, tako jakog tradicionalizma treba tražiti u samom korisniku ovih objekata. «Korisnik malih crkava je ruralna zajednica koja ne raspolaže većim financijskim sredstvima, a obilježavaju je statičnost i vezanost za zemlju. Ta je zajednica određena lokalnim događanjima te je stoga upućena na tradiciju. Svoje vjerske potrebe korisnici te zajednice ostvarivali su u odgovarajućim prostorima, jednostavnim crkvama malih dimenzija opremljenima za najosnovnije potrebe kulta, izrazitih tradicionalnih obilježja i počesto bez jasnih stilskih značajki. U ruralnoj zajednici stilski su jasnije crkve u naseljima, dok druge crkve, podizane češće, opetuju tradicionalne obrasce, čuvaju ih i baštine. ... Upotreba, odnosno kontinuitet, određenog tipološkog obrasca ne znači retardaciju već isključivo ispunjenje zadovoljavanja najjednostavnije funkcionalne potrebe.» (D. Demonja: Tradicionalni elementi u kasnosrednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi) 

S obzirom da, novouvedena, svodna konstrukcija dopušta ograničene raspone, reducira se širina crkve i povećava njezina visina. S obzirom na sile bočnog potiska koje se sada, usljed primjene svoda, javljaju, izražena je neophodnost «ojačanja» bočnih zidova. Zbog skromnih unutrašnjih dimenzija, graditelji se, najčešće, nisu odlučivali na intervencije na način da nosive zidove ojačavaju dograđujući nove, pune zidove, već su izvodili pilastre koji su uz konstruktivnu funkciju nosivog elementa imali i dekorativnu funkciju. Njihovom se upotrebom dinamizirala unutrašnjost, jer smještajem i međusobnim razmacima tvore niše koje obogaćuju, oživljavaju uzdužne zidove, dajući prostoru jači dojam širine. Tako se u primorskim krajevima formirao tip jednobrodne crkve sa prislonjenim lukovima.

Tip jednobrodne crkve sa svodom kao krovnom konstrukcijom, sa svim svojim varijantama, se u primorskim krajevima javlja početkom XIII. i krajem XIV. stoljeća (D. Demonja). Posredovanjem dubrovačkih majstora, koji su od davnima bili graditelji na objektima sakralnog i profanog karaktera na tlu BiH, arhitektonski oblici jednobrodne crkve ulaze u arhitekturu stare Hercegovine XV., XVI. i XVII. stoljeća.

Na području stare Hercegovine se u navedom periodu grade jednobrodne crkve pravoslavne i katoličke provinijencije, za čiju gradnju se angažiraju dubrovački majstori. Crkve su dosta sličnih dimenzija, a razlika među njima se javlja u načinu prenosa sila bočnog potiska. Naime, jednobrodne crkve pravoslavne provinijencije su građene kao jednobrodne crkve sa prislonjenim lucima. Za prenos sila bočnog potiska kod jednobrodnih crkava katoličke provinijencije se izvode deblji bočni zidovi. 

S obzirom na vremensku razliku između perioda nastajanja navedenog tipa crkve  u Primorju i perioda kada se ovaj tip javlja u krajevima naše stare Hercegovine, javljaju se razlike u obliku i primijenjenim elementima jednobrodne crkve. Pojavom renesanse i okretanjem dubrovačkih graditelja suvremenoj tehnici rada, u arhitektonskim oblicima jednobrodnih crkava koje se grade na tlu Hercegovine nema gotičkih elemenata ili se oni javljaju kao izuzetak.  

Povijesnih podataka o Crkvi svete Ane ima izuzetno malo. Crkva je sagrađena malo prije 1619. godine, kada je posvećena. U literaturi se za godinu posvećenja također navodi i 1622. godina. Kao graditelj crkve se spominje fra Blaž Gračanin (dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika).

Crkva je posvećena svetoj Ani, majci Blažene Djevice Marije. Poštivanje svete Ane na istoku je počelo već sa prvim danima kršćanstva, dok se kult na zapadu proširio tek u XVI. stoljeću.

Blagdan svete Ane je 26. srpnja.   

U unutrašnjosti crkve nalazi se kamena ploča koja govori o njezinoj obnovi tokom 1984. godine, a povodom obilježavanja tisućugodišnjice Trebinjske biskupije.

2. Opis dobra

Orijentirana u smjeru istok-zapad (uz mali otklon ka sjeveru, uvjetovan terenom), sa ulazom sa zapada, Crkva svete Ane prema konceptu prostorne organizacije pripada tipu jednobrodnih crkava pravougaonog tlocrta bez apside, sa zvonikom na preslicu.

Objekt crkve je jednostavna i svojim dimenzijama skromna građevina. Vanjske dimenzije crkve iznose oko 4,2x6,3 m, a unutrašnje 2,7x4,7. Visina, mjerena od poda do tjemena svoda, iznosi oko 3,65 m.

Crkva ima masivne kamene zidove, debljine oko 76 cm, iznutra bijeljene vapnom. Relativno pravilno klesani i grubo obrađeni kameni blokovi, vezani žbukom u širim spojnicama i redani u prilično pravilne horizontalne redove, ostavljeni su vidljivi na vanjskim fasadama. S obzirom da nije ožbukana izvana, vidljivo je da su veći i pravilniji kameni blokovi slagani po kutovima objekta, dok su kameni blokovi upotrijebljeni za zidove u pravilu manji i nejednakih dimenzija.

U konstruktivnom smislu, nepravilno blago prelomljeni svod opterećenja prenosi na masivne uzdužne zidove, što predstavlja rijedak slučaj među jednobrodnim crkvama građenim u ovom periodu. Jednostavan pravougaoni tlocrt crkve bez apside, zidanje pravilnim klesancima i nepravilno blago prelomljeni svod su karakteristični za razdoblje gotike.         

Smješten na zapadnom zidu crkve, pravougaoni portal, sa jednostavnim drvenim vratima, je uokviren masivnim dovratnicima i nadvratnikom. S obzirom na dimenzije dovratnika (sjeverni dovratnik 144x34 cm, nadvratnik 125x50 cm i južni dovratnik 151x36 cm, sva tri širine oko 70 cm), prisutnost stećaka u selu, kao i vidljive dekoracije mača i rozete na sjevernom dovratniku, moguće je da su za dovratnike i nadvratnik  portala upotrijebljeni stećci nađeni u okolici. Na nadvratniku je uklesan pravougaonik sa križem. Oko pravougaonika je uklesana godina posvećenja crkve – 1619. Lijevo i desno od nadvratnika, u visini linije njegovog završetka, je ugrađen po jedan mali dekorirani kamen (dimenzija oko 20x18 cm). Kao dekorativni ukras se javlja simbol jabuke.

Iznad portala je urađena plitka rasteretna niša završena pravilnim lukom. Pravi dio rasteretne niše je oivičen sa dva velika kamena bloka, dimenzija oko 55x27 cm, na koja se redaju manji koji  prave završni luk. Visina pravog dijela rasteretne niše iznosi 85 cm, a visina do kraja luka 126 cm.  

Iznad pročelja, a u njegovoj osi, nalazi se zvonik na preslicu s jednim otvorom i bez zvona u njemu. Preslicu čine dva kamena stupa, a prijelaz u luk nije naglašen. Lučni dio zvonika ima profilaciju urađenu u plitkom reljefu i isklesan križ u samom vrhu. Luk zvonika je urađen kao prelomljeni luk.

Zvonik je, najvjerojatnije, sagrađen kasnije i nije poznato da li je izvorno u njemu bilo zvono. 

Sjeverno i južno od portala se nalaze niše završene pravilnim polukružnim lukom, sa kamenom klupicom, visine 16 cm, u liniji početka niše.

Sjeverni zid crkve ima jedan prozor uokviren klesancima. U kvadratnom prozoru su klesarski obrađene, kamene tranzene postavljene u obliku križa. 

Istočni, začelni, zid je ravan i bez prozorskih otvora.

Južni zid ima tri otvora, sva tri uokvirena klesancima. Pravougaoni otvor, postavljen u najistočnijem dijelu zida, je izuzetno uzak (širina otvora na vanjskoj fasadi iznosi 9 cm), sa koso profiliranom nišom. Prozor kvadratnog oblika postavljen do spomenutog pravougaonog otvora, kao i onaj postavljen u zapadnom dijelu zida, ima klesarski obrađene kamene tranzene postavljene u obliku križa.  

Unutrašnjost crkve je izuzetno skromno urađena. 

Kameni pod je složen od komada nejednake veličine, vezanih žbukom.

Zidovi su bijelo ožbukani bez tragova oslikavanja.

U osi istočnog zida nalazi se plitka, pravougaona niša, a pred njom, na niskom kamenom podnožju, je bijelo ožbukana, kamena oltarna menza. Lijevo i desno od niše su male, kvadratne niše. Mala kvadratna niša se nalazi i na južnom zidu.

Crkva je u cjelini pokrivena kamenim pločama sa karakterističnim preklopom na sljemenu.

3. Dosadašnja zakonska zaštita          

            Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH broj 02-UP-I-87-2/70, od 20. studenog 1970. godine, objekt je stavljen pod zaštitu države. 

            Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Crkva svete Ane u Neumskom Gradcu je upisana pod rednim brojem 434.

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Tehničke dokumentacije o obnovi objekta nema, s obzirom da su se o crkvi, tokom cijele njene povijesti, starali i obnavljali je mještani sela. Jedini podatak o obnovi jeste kamena ploča postavljena u unutrašnjosti crkve koja govori o njezinoj obnovi tokom 1984. godine, a povodom obilježavanja tisućugodišnjice Trebinjske biskupije.

Tokom te obnove, ili možda i ranije, cementnom žbukom su učvršćene sve spojnice blokova kamena na fasadi, na trotoaru oko objekta kao i u podu. Crkva je iznutra obijeljena vapnom, a, prema riječima današnjeg svećenika crkve, postavljena je i hidroizolacija oko objekta. 

5. Sadašnje stanje dobra

Crkva svete Ane je očuvana i u relativno dobrom stanju. Oštećenja na objektu uzrokuju podzemne vode, što je primjetno na sjevernom zidu kao i u unutrašnjosti crkve.

S obzirom da je u selu sagrađena nova, velika crkva, u Crkvi svete Ane služba (misa) se vrši samo jednom godišnje, na blagdan svete Ane.

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom («Službeni glasnik BiH», br. 32/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Povijesna vrijednost

(veza građevine sa značajnim događajem u povijesti)

C. Umjetnička i estetska vrijednost

i.Proporcije

ii.Kompozicija

D. Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

iv. Svjedočanstvo o određenom tipu,  stilu ili regionalnom maniru

E. Simbolička vrijednost

ii. Sakralna vrijednost

v. Značaj za identitet skupine ljudi

F. Ambijentalna vrijednost

i.Značenje u strukturi i slici grada

G. Izvornost

i.Oblik i dizajn

ii.Materijal i sadržaj

iii.Namjena i upotreba

iv.Tradicija i tehnike

v.Položaj i smještaj u prostoru

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

i.Jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila

I. Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)

i.Nenarušenost stanja

Sastavni dio ove odluke su:

-     kopija katastarskog plana,

-     z.k. izvadak,  posjedovni list,

-     fotodokumentacija,

-     grafički prilozi.

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Crkve svete Ane u Neumskom Gradcu nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

• Korać Vojislav, Đurić Vojislav, Crkve s prislonjenim lukovima u staroj Hercegovini i dubrovačko graditeljstvo, period XV-XVII vek
• Demonja D., Tradicionalni elementi u kasnosrednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi – nekoliko istarskih primjera, Rad Instituta za povijest umjetnosti Zagreb, 21/1997. (29–37), objavljen na Internetu, www. hart.hr
• dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine