početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Ostaci rimskog naselja i srednevjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu, arheološko područje

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 92/11.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. svibnja 2004. godine je donijelo

 

O D L U K U

 

I.

 

Arheološko područje – ostaci rimskog naselja i srednjovjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu, općina Neum, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik sačinjava: arheološko područje - ostaci rimskog naselja i nekropola sa stećcima u Vranjevom selu i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a koje je popisano u inventarnim knjigama nalaza Muzeja.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvaća k.č. 15 (novi premjer), z.k. uložak broj 52, što odgovara k.č. 1557 (stari premjer), k.č. 16 (novi premjer), z.k. uložak broj 49, k.č. 17 (novi premjer), z.k. uložak broj 58, što odgovara k.č. 1556 (stari premjer), k.č. 18 (novi premjer), z.k. uložak broj 58, što odgovara k.č. 1555/1 (stari premjer), k.č. 21 (novi premjer), z.k. uložak broj 55, što odgovara k.č. 1556/3 (stari premjer), k.č. 22 (novi premjer), z.k. uložak broj 122, što odgovara k.č. 1558/1 (stari premjer), k.č. 23 (novi premjer), z.k. uložak broj 209, što odgovara k.č. 1558/2 (stari premjer), k.č. 27 (novi premjer), z.k. uložak broj 125, što odgovara k.č. 1558/3 (stari premjer) i k.č. 28 (novi premjer), z.k. uložak broj 206, što odgovara k.č. 1557 (stari premjer), k.o. Gradac II., općina Neum, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02 i 6/04).

 

II.

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za zaštitu nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa temeljnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III.

 

U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se slijedeće:

I. zona zaštite obuhvaća arheološko područje, prostor definiran u točki I. stavak 3. ove odluke. U tom prostoru primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          Dopušteni su samo istraživački radovi i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-          Zona je arheološko nalazište, te nije dopušteno izvođenje bilo kakvih radova na pomjeranju stećaka i iskopu grobova;

-          Prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti i može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

-          Nije dopušteno odlaganje otpada.

 

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu slijedećih mjera:

-          Istraživanje uzroka oštećenja i ispitivanje mogućnosti sanacije stećaka;

-          Uređenje i čišćenje područja od samoniklog rastinja;

-          Osiguranje pristupa području, uređenje prilaznog puta i staza do svih dijelova područja;

-          Vraćanje pomjerenih i izvrnutih spomenika u prvobitni položaj, gdje je to moguće;

-          Sanacija napuklih i prelomljenih spomenika, gdje je to moguće;

-          Sistematsko istraživanje ostataka iz rimskog perioda;

-          Konzervacija na pronađenim ostacima;

-          Izrada i provedba programa prezentacije nacionalnog spomenika.

 

Utvrđuje se zaštitni pojas širine 100 m od granica u kojima se nalazi nacionalni spomenik. U tom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-          Nije dopuštena izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;

-          Radovi na infrastrukturi dopušteni su samo uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;

-          Nije dopušteno odlaganje otpada.

 

IV.

 

Iznošenje pokretnog naslijeđa iz točke I. stavak 2. ove odluke (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ove točke, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine u svrhu prezentacije ili konzervacije, ako se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Povjerenstvo, ukoliko nedvojbeno bude utvrđeno da to ni na koji način neće ugroziti pokretno naslijeđe.

Povjerenstvo u svom odobrenju za privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat dobra u Bosnu i Hercegovinu i zaduženja pojedinih tijela i institucija na osiguranju tih uvjeta, te o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

V.

 

Stavljaju se izvan snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi u dijelu u kojem su oprečni odredbama ove odluke.

 

VI.

 

Svatko, a posebice nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih postupaka koji mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

 

VII.

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom tijelu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, u svrhu provedbe mjera utvrđenih u toč. II.–VI. ove odluke, te nadležnom općinskom sudu u svrhu upisa u zemljišne knjige.

 

VIII.

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva  (http://www.kons.gov.ba).

 

IX.

 

Sukladno članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva  su konačne.

 

X.

 

            Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“.

 

            Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u slijedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 05.1-2-1074/2004-5

4. svibnja 2004. godine

Sarajevo

 

Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

Na temelju članka 2. stavak 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, „nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) proglasilo nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V. i VI. Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Aneks 8.) kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Margita Gavrilović, muzejski savjetnik u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, podnijela je, dana 9. 4. 2004. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje arheološkog područja ostaci rimskog naselja i srednjovjekovna nekropola sa stećcima u Vranjevom selu kod Neuma nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U skladu sa odredbama zakona, a na temelju članka V, stavak 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

-          Dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra (kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak).

-          Podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

-          Povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.

 

            Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je slijedeće:

 

1. Podaci o dobru

Lokacija

Vranjevo selo je udaljeno oko dva kilometra od Neuma, prema istoku. Arheološko područje se nalazi ispod južne padine brda Žrnova, zapadno od sela.

Povijesni podaci

Na području Neuma i okoline nije bilo značajnijih arheoloških istraživanja iz oblasti antičke arheologije, do 1984. godine. Sva dotadašnja saznanja o rimskoj civilizaciji bazirala su se na osnovi arheoloških rekognosciranja i slučajnih nalaza. Tako su u Vranjevom selu pronađena dva ulomka sepulkralnih spomenika - stela i dvije bronzane kopče. Jedna stela sa natpisom pripada M. Ulpiju Severu(1), a druga je uzidana u podzidu kuće, na ulazu u Neum i na njoj se primjećuju tragovi nadgrobne formule D (is) M (anibus). Nalazi građevinske opeke PANSIANA, datiraju naselje u 1. st. n. e., a stele su ukazale na kontinuitet trajanja do 4. stoljeća.

Arheološkim istraživanjima iz 1984. i 1985. potvrđeno je da je u Vranjevu selu, nadomak moru i Neumskom zaljevu, u 1. st. n. e. postojalo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. st. Bilo je locirano uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. Ime naselja nije poznato.

U srednjem vijeku područje je pripadalo župi Žabi, koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili Vranjevo selo je bilo važan politički centar župe i sjedište najistaknutijeg vlasteoskog roda, Nikolića. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora (barones regni).

Prema Orbiniju Nikolići su direktni potomci humskog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi sv. Marije u Stonu. Arhivske vijesti i natpisi na stećcima u Vranjevu selu svjedoče da su tu sahranjeni: knez Vladislav, njegova majka Katarina (Katalina), žena župana Nikole, a sestra bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i knez Petar Nikolić, sin kneza Vladislava. U pisanim izvorima Dubrovačkog arhiva knez Vladislav se spominje 1344. god., zatim 1347. god. i posljednji put 1363. godine.

Petar Nikolić se prvi put spominje 1380. godine, zajedno sa braćom Vukoslavom i Milišom. Njihov utjecaj je znatno porastao nakon smrti kralja Tvrtka I, 1391. god. Krajem 1392. godine braću Nikoliće i njihovu majku Stanislavu Dubrovčani primaju za svoje građane. Sljedeće godine kralj Dabiša prenosi na njih pravo primanja humskog mogoriša (margarisiuma), dohotka koji je Dubrovnik svake godine plaćao gospodarima svog zaleđa. Početkom 15. st. braća Nikolići su bili feudalni gospodari župa Žaba i Popovo, a sredinom 15. st. ubrajaju se u vlastelu Stjepana Vukčića – Kosače. Njihovi potomci, među kojima su najistaknutiji bili unuci kneza Vukoslava, najvjerovatnije nisu dočekali kraj rata koji je sredinom 15. st. izbio između hercega Stjepana i Dubrovnika. Nikolići se ne spominju među hercegovom vlastelom koja je sklapala ugovor o miru sa Dubrovnikom(2).

 

2. Opis dobra

Ostaci iz rimskog perioda

Sondažna istraživanja izvršena 1984. godine pokazala su da se na sjeveroistočnom dijelu arheološkog područja, na prostoru velike gomile kamenja, kao i ispod nje nalaze arheološki ostaci građevine iz rimskog perioda. Građevina je imala mlađu i stariju fazu. Ostaci antičke arhitekture protežu se sjeverno i zapadno od pomenute gomile i dijelom su pokriveni nekropolom sa stećcima I.

Iskopavanjima na drugom dijelu lokaliteta, između stare ceste i nekropole sa stećcima II, otkrivena je kasnoantička grobnica sa dvovodnim krovom, izgrađena od krovnih i podnih opeka. Uz ovaj grob je pronađen podužni suhozid. Tip groba navodi na zaključak da je naselje trajalo najmanje do 6. st. U daljim istraživanjima otkopana su još dva groba sa dvovodnim krovom, iz V ili VI stoljeća, bez priloga. Otkrivena su i dva paralelna zida, koji najvjerovatnije pripadaju istoj građevini i kameni stup sa prikazom križa. Debljina i način zidanja otkopanih zidova pokazuju da se ne radi o zasebnom sakralnom objektu, nego je u okviru neke profane građevine bio odvojen oratorij(3). 

Nekropola sa stećcima (I i II)

Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Orijentaciju stećaka nije moguće precizno odrediti.

Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.

Manja skupina stećaka (I) poznata je pod nazivom nekropola knezova Nikolića. Od ukupno 29 stećaka petnaest ih je ukrašeno, od toga tri su imala natpise.

Stećak br. 1 je sanduk (dim. 1,52 x 0,76 x 0,70) obijen na jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu. Gornja ploha je ukrašena četvrtastim štitom i mačem, štit je podijeljen kosom gredom. U gornjoj polovini štita je polumjesec, u donjoj osmerolisna rozeta.

Stećak br. 2 je sanduk (dim. 2,00 x 1,10 x 0,35 m), na gornjoj plohi ukrašen bordurom sa motivom "riblje kosti". Na zapadnoj strani plohe je križ u kombinaciji sa polumjesecom na čijim su završecima rozete.

Stećak br. 3 je sanduk (dim. 1,68 x 1,18 x 0,46 m), oštećen na zapadnoj strani. Na gornjoj plohi usječen je štit sa predstavom ruke, mač i četvorolisna rozeta.

Stećak br. 4 je sanduk (dim. 1,18 x 0,38 m) utonuo, pa mu je visina nepoznata. Gornja ploha je ukrašena štitom sa četverolisnom rozetom u donjem uglu.

Stećak br. 5 je bez ukrasa.

Stećak br. 6 razbijen u 13 fragmenata(4). Imao je oblik sanduka, sa natpisom na bočnim stranama. Dijelovi natpisa su pronađeni na četiri fragmenta. Izgled i tehnika rada pojedinih slova ukazuje na veliku vještinu klesara i pisara, koja se ogleda u ukrašavanju pojedinih slova. Sadržaj natpisa se odnosi na Katarinu (Katalinu) Nikolić, koja je umrla krajem prve ili početkom druge polovine 14. stoljeća.

Transkriipcija u cijelosti: Ovdje počiva gospođa Katalina (Katarina), sa svojim gospodinom županom Nikolom koji je bio u službi Kotromanića tasta i slavnog bana Stjepana. Ovaj (kamen) postavi na nju Vladislav (njen sin) i njegov brat Bogiša... (5)   

Stećak br. 7 je sanduk (dim. 2,12 x 1,07 x 1,00 m), iznad groba Vladislava Nikolića. Umro je u drugoj polovini 14. st. Natpis je uklesao majstor Pomočan.

Transkripcija u cijelosti: Ovdje počiva knez Vladislav, sin župana Nikole, nećak bana Stjepana, na svojoj plemenitoj zemlji (baštini). Ovo je napisao Pomočan).

Stećak br. 8 je sanduk (dim. 2,40 x 1,30 x 0,37 m) sa natpisom i heraldičkom kompozicijom na zapadnom dijelu gornje plohe. Kompozicija koju čine štitovi, zastavica i orlovi poluotvorenih krila predstavlja grb porodice Nikolića(6). Natpis je urezan na posebno udubljenom natpisnom polju, dimenzija 41 x 15 cm i ispisan u tri reda. Radi se o grobu Petra Nikolića, sina kneza Vladislava. Petar je umro između novembra 1396. i juna 1397. godine.

Transkripcija: Ovdje počiva knez Petar, sin kneza Vladislava.

Stećci br. 9, 10, i 11 su sanduci bez ukrasa.

Stećak br. 12 je sanduk (dim. 2,16 x 1,19 x 0,34 m) sa ukrašenom gornjom plohom, motiv reljefna trolisna lozica i rozeta.

Stećak br. 13 je sanduk ili ploča utonuo u zemlju, bez ukrasa.

Stećak br. 14 je sanduk ili ploča (dim. 1,98 x 0,90 m) utonuo u zemlju, ukrašen rozetom, polumjesecom, stiliziranim ljiljanom i tordiranom trakom.

Stećak br. 15 je sanduk (dim. 1,98 x 0,90 x 0,40 m) čija je gornja ploha uokvirena tordiranom vrpcom.

Stećak br. 16 je sanduk (dim. 2,20 x 0,95 x 0,60 m) ukrašen sa svih strana. Gornja ploha je uokvirena tordiranom vrpcom, a u središtu je četvrtasti štit i mač. U gornjem desnom uglu štita je polumjesec, a u donjem lijevom šesterolisna rozeta. Ispod ove kompozicije je luk i strijela. Zapadna ploha, danas vrlo oštećena, uokvirena je tordiranom vrpcom i ukrašena sa dvije ptice sklopljenih krila. Na sjevernoj plohi je predstava kola, šest ženskih i šest muških figura. Na istočnoj plohi je kompozicija sa predstavom muškarca koji vodi osedlanog konja. Iza njega je drugi muškarac koji vodi konja sa konjanikom. Oba muškarca imaju mačeve o pojasu, a konjanik ima neobičnu kapu na glavi.

Stećak br. 17 je sanduk ili ploča (dim. 1,68 x 0,80 m), utonuo u zemlju, sa ukrašenom gornjom plohom. Ukrasni motivi su štit, mač i polumjesec.

Stećci br. 18, 19, i 20 su ploče bez ukrasa.

Stećak br. 21 je sanduk (dim. 1,79 x 1,05 x 0,40 m) sa bordurom na gornjoj plohi. Bordura se sastoji od tordirane vrpce na istoku i sjeveru i cik-cak linije na zapadu i jugu plohe. Na sredini je rozeta.

Stećak br. 22 je sanduk (dim. 1,72 x 0,80 x 0,35 m), ukrašen tordiranom vrpcom na gornjoj plohi.

Stećak br. 23 je sanduk (dim. 1,88 x 0,98 x 0,40 m), ukrašen jednostavnom vrpcom na gornjoj plohi.

Stećak br. 24 je ploča ili sanduk utonuo, bez ukrasa.

Stećak br. 25 je ploča ili sanduk utonuo, ukrašen tordiranom vrpcom na rubovima gornje plohe.

Stećak br. 26 je sljemenjak sa postoljem, (dim. 1,10 x 0,76 x 0,67 m), nad dječijim grobom, orijentiran u pravcu sjever-jug.

Stećak br. 27 je sljemenjak sa postoljem, (dim. 0,67 x 0,81 x 0,67 m), nad dječijim grobom, orijentiran u pravcu sjever-jug. Postolje je oštećeno.

Stećak br. 28 je sanduk (dim. 1,56 x 0,71 x 0,36 m), bez ukrasa.

Stećak br. 29 je sljemenjak sa postoljem, (dim. 1,63 x 1,00 x 0,90 m), orijentiran u pravcu sjever-jug.

Nekropola sa stećcima II

Danas je skupina od 37 stećaka na južnoj strani područja. Stećci su uglavnom ploče i sanduci. Na jednom stećku-ploči je na gornjoj plohi plastična rozeta. Na ostalim stećcima nisu primijećeni nikakvi ukrasi.

           

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta arheološko područje - ostaci rimskog naselja i nekropola sa stećcima u Vranjevom selu nije registrirano kao spomenik kulture.

Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na osnovu gore navedene peticije.

U Prostornom planu BIH do 2000. godine uvršten je kao spomenik III. kategorije.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Godine 1956. pod nadzorom Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i uz pomoć Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH, izvršen je pregled nekropole sa stećcima.

Godine 1984. i 1985. vršena su arheološka istraživanja sondažnog karaktera, u okviru projekta "Osnovna obilježja kulturno-historijskog razvoja na tlu istočne Hercegovine u praistorijskim i starijim istorijskim periodima," pod nadzorom Dr. V. Paškvalina i T. Glavaša. Predviđeno je sistematsko istraživanje u 1986. godini, koje nažalost do danas nije provedeno.

Pokretni arheološki materijal pohranjen je u prostorijama Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

 

5. Sadašnje stanje dobra

Uvidom na licu mjesta, u svibnju 2004. ustanovljeno je slijedeće:

Ne postoji nikakav pristupni put niti staza do nekropole I. Jedini mogući prolaz vodi kroz okolne parcele na kojima se izvode poljoprivredni radovi. Parcele su ograđene visokim šibljem. Cijelo područje je zaraslo u visoko samoniklo rastinje. Nekim dijelovima nekropole nije moguće pristupiti. Geodetskim snimanjem u februaru 2004. godine, utvrđeno je da je ukupan broj stećaka (66) na nekropoli danas znatno manji u odnosu na stanje iz 1985. godine, kada su evidentirana 152 stećka(7). Nedostaje 86 stećaka.

 

III – ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima („Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo  donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A)         Vremensko određenje

B)         Povijesna vrijednost

C)         Umjetnička i estetska vrijednost

iv.         Kompozicija     

v.          Vrijednost detalja

D)         Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

i.          Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

iv.         Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili maniru

E)         Simbolička vrijednost

i.          Ontološka vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost

G)         Izvornost

i.          Oblik i dizajn

v.          Položaj i smještaj u prostoru

H)         Jedinstvenost i reprezentativnost

i.          Jedinstven i rijedak primjerak određenog tipa ili stila

 

            Sastavni dio ove odluke su:

-          kopija katastarskog plana,

-          fotodokumentacija,

-          grafički prilozi.

 

Korištena literatura

Tijekom vođenja postupka proglašenja nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:

 

1892.    Truhelka, dr. Ćiro. „Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine“, u Glasnik Zemaljskog muzeja, IV. Sarajevo: 1892.

 

1960.    Vego, Marko. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga I. Sarajevo: Zemaljski muzej - Sarajevo, 1962.

 

1961.    Vego, Marko. „Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine“, Glasnik Zemaljskog muzeja, XV-XVI. Sarajevo, 1960.-1961.

 

1985.    Paškvalin, Veljko. Crkvina / Vranjevo Selo, Arheološki pregled. Ljubljana: 1986.

 

1989.    Glavaš, Tihomir. „Nekropola knezova Nikolića u Vranjevu selu kod Neuma“, u Glasnik Zemaljskog muzeja, Nova serija, sveska 42/43. Sarajevo: 1987./1988.

 

(1) Ćiro Truhelka, „Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine“, u Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo: 1892., 362.

(2) Tihomir Glavaš, „Nekropola knezova Nikolića u Vranjevu selu kod Neuma“, u Glasnik Zemaljskog muzeja, Nova serija, sveska 42/43, Sarajevo: 1987./1988., 156.

(3) Veljko Paškvalin, „Crkvina / Vranjevo Selo“, u Arheološki pregled, Ljubljana: 1986., 88.

(4) Stećak su razbili (minirali), a potom fragmente ubacili u grob pretraživači blaga. (M. Vego, 1961., 269)

(5) Marko Vego, „Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine“, u Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo XV-XVI, 1960.-1961., 45.

(6) Dijelovi tog grba sačuvani su još na pečatu gospođe Stanislave Nikolić, na vjerovnom pismu od oktobra 1393. god. i na visećem pečatu kneza Grgura Vukosalića Nikolića, na povelji Dubrovniku, 16. jula 1418. god. (P. Anđelić, Srednjevjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970., 30-33.).

(7) Tihomir Glavaš, nav. dj., Sarajevo: 1987/1988., 143.



Srednjovjekovna župa Žaba, kartaPlan nekropole I u Vranjevom seluPlan nekropole II u Vranjevom seluDio nekropole I
Dio nekropole IISljemenjaci na sjeveru područjaFragmenti sa građevine iz rimskog periodaStećak nad grobom kneza Vladislava<br> <br> <br>Natpis na stećku kneza Vladislava


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: