Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 37/04.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine, donijela je
O D L U K U
I
Grobljanska cjelina - Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama u Mostaru, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhavata k.č. 841 k.o. Mostar I, br. z.k. uloška 847, Grad Mostar, gradsko područje Stari Grad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće mjere zaštite koje se odnose na lokaciju iz tačke I stav 2. ove odluke:
- zabrana izvođenja bilo kakvih radova na objektima ili dijelovima objekata koji čine grobljansku cjelinu, osim arheoloških istraživanja i konzervatorsko-restauratorskih radova odobrenih od federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite),
- zabrana odlaganja svih vrsta otpada.
Utvrđuje se zaštitni pojas širine 50 m od granica I zone zaštite. U tom zaštitnom pojasu zabranjuje se nova izgradnja, izgradnja magistralnih infrastrukturnih objekata i odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:
- izradu projekta rehabilitacije u kome će biti obuhvaćeni svi radovi na nacionalnom spomeniku, uključujući i njegovo hortikulturno uređenje;
- istraživački, pripremni, kao i radovi na rehabilitaciji nacionalnog spomenika moraju biti izvedeni prema projektu odobrenom od strane nadležnog ministarstva i uz stalni nadzor nadležne službe zaštite.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
Broj: 08.2-6-1037/03
9. oktobra 2003. godine
Sarajevo
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», Broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Komisija je na sjednici održanoj 22 – 23 septembra 1999. godine donijela odluku o stavljanju Starog pravoslavnog groblja na Bjelušinama, Mostar na privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 411.
U skladu sa odredbama zakona, a na osnovu člana V, Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji predhodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- Podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.
- ZK izvadak i podatke o vlasništvu
- Historijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je slijedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Staro pravoslavno groblje smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Mostara, u dijelu grada koji se zove Bjelušine, na uzvišenju Stolac, u neposrednoj blizini ostataka Saborne crkve, stare pravoslavne crkve i stare pravoslavne škole. Pored zapadne strane groblja protiče bujičarski potok Suhodolina. Groblje se prostire na površini od 1 ha, a oblik koji zatvara je približno četverougao. Orjentacija groblja je prema jugozapadu.
Obuhvata k.č. broj. 841, z.k. ul. broj 847, k.o. Mostar I, Federacija Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina.
Historijski podaci
Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama nastalo je, prema nekim podacima, ranije nego što to pokazuju natpisi na spomenicima. Posredstvom analogije groblje je datirano u XVI stoljeće. Na tu činjenicu ukazuje jedan broj nadgrobnika koji nemaju natpisa, a koji su napravljeni od sige. Sam arhaičan oblik ovih nadgrobnika izazito podsjeća na stećke u obliku krstača, a velika sličnost se ogleda i u načinu obrade kamenih ploha. Srodnosti sa stećcima su vidljive i na nadgrobnicima sa natpisima, gdje se javljaju slični oblici i tipovi slova. Najstariji očuvani nadgrobnik na ovom groblju, a koji datira iz 1683. godine cijelom svojom sadržinom i karakterom natpisa je potpuno identičan sa mnogim primjercima hercegovačkih stećaka u obliku krsta.
Od 850 nadgrobnika sa natpisima, ukupno osam ih je datirano u XVII stoljeće, od čega je kod sedam nadgrobnika upisana godina smrti pokojnika. Iz XVIII stoljeća su identifikovana 154 nadgrobnika.
O majstorima – klesarima koji su izvodili nadgrobnike nema nikakvih podataka. Ni na jednom spomeniku klesar nije opstavio nikakav podatak o sebi, niti se potpisao. Izuzetak se nalazi u drugoj nekropoli, smještenoj neposredno uz ovu, na lokalitetu Pašinovac.
U dosadašnjim istraživanjima starih mostarskih zanata gotovo ništa nije učinjeno u rasvjetljavanju kamenoklesarskog i kamenorezačkog zanata, koji su očito kroz nekoliko stoljeća razvili vrlo plodnu i bogatu djelatnost. Kada se sagleda spomenički fond ove nekropole u cjelini, vrlo lako se uočavaju klesarske karakteristike pojedinih vremenskih perioda, kao i izvjesnih majstorskih radionica. Očuvani spomenici daju dosta informacija i pomoću njih je vrlo jednostavno obilježiti hronološke i stilske cjeline klesarskih shvatanja, tehničkih, izvođačkih i izražajnih samosvojnosti. Bez teškoća je tako moguće utvrditi da su u drugoj polovini XVIII stoljeća u okviru jedne decenije egzistirale istovremeno najmanje četiri klesarske radionice nejednakih kvaliteta, ali svaka vlastitih osobenosti (Stanić, R. 1981.).
Sudeći po ljepoti nadgrobnih spomenika ne samo na Bjelušinama, već i na ostalim mostarskim grobljima i polazeći od natpisa koji su urezivani ili klesani sa znalaštvom i vještinom, sigurno je da su njihovi majstori bili veoma talentovani i često veoma pismeni ljudi. Pojedini među njima dostizali su nesumnjive umjetničke domete. Nesporno je da se njihova djelatnost može sa pravom uvrstiti u oblast primjenjene umjetnosti (Stanić, R. 1981.).
2. Opis dobra
Nadgrobnici iz XVII i XVIII stoljeća
Spomenici na groblju u Bjelušinama, postavljeni su iznad glava pokojnika i orjentisani prema istoku. Ni jedan spomenik nema postolja, nego su jednostavno zabijeni u zemlju, do dubine od preko 50 cm. Dio spomenika iz kasnijeg perioda je naknadno postavljen u prostor ograđenih parcela, dok je jedan broj uštemovan u kamen ili betonsku ogradu parcele.
Nadgrobnici su grupisani uglavnom prema parcelama ili su, naročito oni najstariji, rasuti po prostoru gdje su se granice parcela vremenom izgubile. Na davno napuštenim parcelama, a koje su pripadale uglednim mostarskim porodicama, danas su vidljivi pojedni primjerci nadgrobnika utonulih u zemlju, prepolovljenih i sa vrlo slabo sačuvanim natpisima, koji bi dali osnovne podatke o pokojniku.
Najveći broj nadgrobnika je u obliku krsta, dok je neznatan broj u obliku stele, a izuzetno se mogu uočiti nadgrobnici u obliku obeliska ili stuba. Stariji nadgrobnici koji su klesani u obliku krsta vrlo su jednostavne obrade. Na sebi nemaju nikakve dekoracije, osim uklesnih natpisa sa urezanim simbolima krsta kao simbola smrti. Ovaj simbol je uklesan bez ikakvih dekorativnih ambicija. Kod nadgrobnika iz kasnijeg perioda kamen se preciznije obrađuje i posebna pažnja se posvećuje dekoraciji svih elemenata, pa samim tim i krsta. Uočljiva je pojava da se spomenici iz XVIII stoljeća, kako u pogledu općeg izgleda tako i u detalju, tipološki umnožavaju. Paralelno sa tipovima, razvija se i raznovrsnost u obradi detalja. Dekorativnu cjelinu u klesanju spomenika predstavljaju natpisi i način na koji su slova urezana u kamen. U mnogim slučajevima natpisi su po obliku slova, rasporedu, skraćenicama i drugim detaljima veoma važne komponente koje doprinose ukupnoj odlici spomenika (Stanić, R. 1981.).
Nadgrobnici u starom pravoslavnom groblju na Bjelušinama se razlikuju po svojoj veličini. Bilo bi logično da su najmanjih dimenzija nadgrobnici koji obilježavaju dječije grobove. Međutim u ovom slučaju nema dosljednog pravila, jer su u nekim slučajevima dječiji nadgrobnici po dimenzijama veći nego nadgrobnici odraslih osoba. Po svemu sudeći, ovdje je, kao i u današnje vrijeme, presudna bila ekonomska moć stanovništva, kao i ugled onih koji su ih podizali.
Iako su spomenici prilično raznoliki po dimenzijama, u nekropoli ne postoji veći nesrazmjer po dimenzijama, a pogotovo kod spomenika iz XVII i XVIII stoljeća. Sve su to spomenici skromnih dimenzija čija visina ni kod jednog primjerka ne prelazi visinu od 1 metra. Dimenzija najvećeg broja nadgrobnika iznosi: visina između 40-70 cm, širina 30-50 i debljina 15-25 cm. Kod spomenika iz XIX stoljeća visina ponekad prelazi jedan metar, dok su spomenici iz druge polovina XIX stoljeća najviši, sa visinom preko 1,50 metara.
Spomenici su isklesani iz nekoliko vrsta kamena. Stariji primjerci su rađeni od sedre i kamena pješčara i to dvije vrste – tzv. miljevine i tenelije. Mlađi nadgrobnici su od neke vrste mekšeg kamena krečnjaka, a neki od nadgrobnika su urađeni i od posebne vrste kamena vulkanskog porijekla. Vrlo je mali broj nadgrobnika klesanih u mermeru.
Najstariji spomenici su vrlo jednostavne obrade i osim simbola krsta i natpisa na njima više nema nikakvih dekorativnih obilježja. Na spomenicima iz XVIII stoljeća već se uočava drugačiji pristup i klesarsko shvatanje koje se odlikuje određenom dekorativnošću. Pored pažljivije obrade kamena, odnosno spomenika čiji se krakovi završavaju najčešće poluloptastim ispupčenjima, a poneki cvijetnim ornamentima koji se susreću na hercegovačkim duborezima, izuzetna se pažnja posvećuje onoj strani na kojoj se nalazi natpis. Na ovoj strani se često po obodu krakova proteže tordirna vrpca kombinovana sa cik-cak linijama i astragalima, zatim se prazna mjesta ispunjavaju sa ornamentima u obliku rozete ili šesterougaone zvijezde, da bi se na kraju, sa najvećom pažnjom obradio krst kao simbol. Krst je najčešće dekorisan raznovrsnim ornamentima sa kracima završenim u trolistu. Vrlo često je polje gdje je uklesan natpis, uokvireno trakom, koja također formira krstoliki oblik. U nekoliko primjera je vidljiv prikaz anđela sa krilima, kao i motivi sa šematski prikazanom ljudskom glavom. Smisao za plastičnost u obradi nadgrobnika naročito je izražena kod primjeraka na kojima su prisutni reljefno prikazani ukrasni elementi.
Natpisi su sadržajem vrlo konvencionalni i sažeti. Sadrže osnovne podatke o pokojniku. Oni stariji su svedeni na godinu i eventualno mjesec i dan smrti, pokojnikovo ime i ne uvijek, prezime. Ponekad, ali vrlo rijetko, upisuje se i ime onoga ko je podigao spomenik. Kod mlađih nadgrobnika su forma i sadržaj natpisa nešto razvijeniji.
Prateći tipološki razvoj slovnih znakova na natpisima u ovom groblju, primjetno je da se dosta dugo, duboko u XVIII stoljeću, zadržava njihov arhaični karakter, koji je povezan sa oblikom slova natpisa sa stećaka. Veoma često je prisutno kvadratno slovo V, ukošeno slovo A, položeno slovo B, zatim karakterističan znak, kao i drugi elementi koji su karakterisitični za natpise na stećcima
SPOMENICI MONAHINJA:
Na ovom groblju nalazi se ukupno 4 ovakva spomenika.
Spomenik Br. 1.
Izrađen je od kamena tenelije, jednostavno obrađen, bez ornamenata. Dimenzije spomenika su: visina 73 cm, širina 35 cm i debljina 17 cm. Natpis je uklesan na istočnoj strani na kojoj se nalazi uklesana predstava antropomorfnog krsta. Natpis glasi:
Zanimljivo, kod ovog natpisa je godina smrti koju je majstor urezao brojevima, što nije baš tipično za vrijeme kada još uvijek preovlađuje stari način ispisivanja godina slovima.
Spomenik Br. 2.
Dimenzije nadgrobnika su: visina 70 cm, širina 39 i debljina 15 cm. Južni krak ovog nadgrobnika je prilično oštećen. Krst je bez ikakvih ornamenata. Na zapadnoj strani gdje se nalazi natpis uklesana je predstava čovjekolikog krsta. Natpis glasi:
Spomenik Br. 3
Predstavlja neornamentisan krst dimenzija: visina 54, širina 36 i debljina 15 cm. Ovaj nadgrobnik je cijelom svojom zapadnom stranom ispunjen natpisom i antropomorfnim likom krsta. U deset redova uklesan je slijedeći natpis:
Spomenik Br. 4
Razlikuje se od ostalih spomenika kako po izgledu, tako i po pismu. Vrlo je jednostavne izrade. Relativno malih dimenzija: visina 36, širina 26 i debljina 13. Na zapadnoj strani stoji natpis:
SPOMENICI MONAHA
Na svakih deset spomenika na ovom groblju dolazi jedan spomenik monaha. Ukupno je 13 nadgrobnika, što govori da je u periodu nastanka nadgrobnih spomenika broj pravoslavnih Srba u Mostaru bio u stalnom porastu.
Spomenik Br. 5.
Ovaj nadgrobnik je dobro očuvan i ima oblik krsta. Na gornjem kraku ima urezan običan krst. Dimenzije nadgrobnika su: visina 55 cm, širina 37 i debljina 15,5 cm. Krst je sa natpisom okrenut prema zapadu. Jedan dio natpisa uklesan je na gornjoj strani gornjeg kraka. Natpis glasi:
Spomenik Br. 6
Zapadna strana kod ovog spomenika pored predstave antropomorfnog krsta potpuno je ispunjena natpisom. Svojom veličinom: visina 60, širina 42 i debljina 16 cm on se bitno ne razlikuje od ostalih nadgrobnika, ali je vrsta slova nešto drugačija. Natpis je uklesan u dvanaest redova i glasi:
Kraj svake riječi označen je tačkom. Uočljivo je da je predstava krsta na ovom spomeniku rađena sa izvjesnim dekorativnim težnjama, što je vidljivo po prisusutvu velikog broja tačkica uklesanih po površini na kojoj se nalazi krst. Zanimljivo za ovaj spomenik je da na njemu nije navedena godina pokjojnikove smrti, što je prilično rijedak slučaj.
Spomenik Br. 7.
Po arhaičnosti natpisa i po jednostavnosti obrade ističe se ovaj spomenik sa sljedećim dimenzijama: visina 58, širina 38 i debljine 18 cm. Gornji krak nadgrobnika je znatno oštećen, ali je natpis čitljiv, iako gubitak dva slova u natpisu znatno otežava njegovo datiranje. Na zapadnoj strasni je urezan antropomorfni krst gdje se nalazi i natpis ispisan u devet redova:
Spomenik Br. 8.
Krstača dimenzija: visine 57, širine 40 i debljine 21 cm. U natpisu posjeduje takve odlike, koje ga odvajaju od čitavog niza krstova. Dok su gotovo svi natpisi iz ovog vremena urezani u površinu krsta, na ovom spomeniku je natpis plastično izveden. Kada se posmatra sa određene udaljenosti, djeluje kao neki naivno izvedeni reljef. U uokvirenoj zapadnoj strani spomenika dominira čovjekoliki krst oko koga je u pravougaonim poljma izveden natpis:
Spomenik Br. 9.
Dimenzije spomenika su: visina 52 cm, širina 44 cm i debljina 16 cm. Uz antropomorfni krst na zapadnoj strani nadgrobnika, uklesan je natpis
Spomenik Br 10.
Ovaj se spomenik nalazi neposredno uz spomenik Br. 6. na zapadnoj granici groblja. Dimenzije spomenika su: visina 46 cm, širina 44 i debljina 18,5 cm. Natpis na ovom spomeniku glasi:
Na istoj strani je uklesan krst sa atributima antropomorfnog izgleda. Natpis je izveden pravilnim slovima koja su zadržala arhaičnost.
Spomenik Br. 11.
Ovaj je spomenik do polovine bio uništen. Natpis je zanimljiv jer se u njemu spominje toponim Mostar. Dimenzije spomenika bile su: visina 55 cm, širina 21 i debljina 15 cm. Natpis glasi:
Spomenik Br. 12.
Na istočnoj strani nadgrobnika nalazi se natpis:
Dimenzije nadgrobnika su: visina 55 cm, širina 39 i debljina 17,5 cm.
Spomenik Br. 13.
Za razliku od ostalih spomenika krakovi krsta ovog spomenika su blago ukošeni. Natpis je ukomponovan u prostor oko antropomorfnog krsta urezanog na zapadnoj strani. Godina pokojnikove smrti kod ovog spomenika je navedena i brojevima i slovima što nije čest slučaj. Dimenzije spomenika su: visina 76, širina 42 i debljina 16 cm.
Spomenik Br. 14.
Posjeduje jedan od ljepše izvedenih natpisa. Klesar je bio vješt i u relativno malom prostoru na istočnoj strani je uklesao sadržajan tekst koji se odlikuje i pismenošću i lijepom kompozicijom. Dimenzije spomenika su: visina 62, širina 43 i debljina 14 cm.
Spomenik Br. 15.
Kod ovog spomenika je u srednjem dijelu plastično je izveden krst sa tordiranom vrpcom i cik-cak linijama koje prate formu nadgrobnika. Natpis je u devet redova i govori da je tu sahranjen jeremonah Vasilije Božić. Dimenzije spomenika su visina 43 cm, širina 37 i debljina 17 cm.
Spomenik Br. 16.
Ovaj nadgrobnik ima natpis uklesan sa istočne strane i sličnih je odlika kao i prethodni spomenik. Međutim po ljepoti rukopisa on nadmašuje sve ostale. Sličnih spomenika na ovom groblju ima nekoliko i nesumnjivo ih je radio jedan majstor sa izuzetnim klesarskim sposobnostima.
Nadgrobnici iz XIX stoljeća
Nadgrobnici iz ovog perioda pored opštih odlika koje ih čine istovjetnima sa spomenicima iz prethodna dva stoljeća – vrste kamena, oblika, i sl. nose određene karakteristike koje ih izdvajaju i čine prepoznatljivim u odnosu na starije nadgrobnike. Oni su prije svega znatno većih dimenzija i u dekorativnom pogledu su bogatije obrađeni. Natpisi su kod ovih nadgrobnika znatno sadržajniji i slova su prilično dekorativna, a riječi sa manje skraćenica.
Ne zanemarujući klesarske, i u ponekim slučajevima izuzetne radove, od najvećeg su značaja natpisi na njima iz kojih je jednostavno proučavati porijeklo pojedinih pravoslavnih porodica u Mostaru, njihovu starost, njihovo raslojavanje, kao i praćenje migracionih procesa, odnosno ispitivanje drugih fenomena. Ukupno u nekropoli Bjelušine ima 290 nadgrobnika iz ovog perioda.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine groblje na Bjelušinama je stavljeno pod zaštitu države i upisano u registar spomenika kulture.
Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama je bilo evidentirano u popisu najvrijednijih nekropola i kategorisano kao objekat I kategorije, pod rednim brojem 43. Istim dokumentom urbana cjelina Mostara, u čijem sklopu se nalazi pomenuto groblje, proglašena je urbanom cjelinom 0 kategorije.
Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama zaštićeno je i na lokalnom nivou i stavljeno pod III stepen zaštite.
3. Istraživački i konzervatorsko restauratorski radovi
Na nekropoli nikada nisu izvršeni bilo kakvi konzervatorsko restauratorski radovi, izuzev istraživačkih radova na natpisima koje su izvodili: Vid Vuletić Vukasović 1888. godine, Vladimir Ćorović, Radomir Stanić i mnogi drugi domaći i strani istraživači.
4. Sadašnje stanje dobra
Staro pravoslavno groblje na Bjelušinama je u potpunosti zapušteno i zaraslo u samoniklu nisku vegetaciju. Sam položaj – odnosno jugoistočna orjentacija nekropole, dovodi do povećane ugroženosti od negativnih dejstava sunca i naročito zapadnih zimskih vjetrova. U toku rata je sa prostora groblja uklonjena sva visoka vegetacija koja je, u manjoj mjeri, štitila nadgrobnike od ovih uticaja.
Većina grobova u nekropoli je djelomično ili potpuno utonula u zemlju, a jedan dio nadgrobnih spomenika je popucao. Natpisi na pojedinim spomenicima su usljed djelovanja oborinske vode potpuno nestali ili su teško čitljivi. Veliki broj krstača je ukošen i spomenici su obrasli lišajevima i mahovinom. I potok Suhodolina u periodima jakih kiša ugrožava lokaciju groblja. Cijeli kompleks groblja je zagrađen ogradom privremenog karaktera.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima (Službeni glasnik BiH» br. 33/02 i 15/03), Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Istorijska vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
C.V. Vrijednost detalja,
D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
D.II. Svjedočanstvo o historijskim mijenama,
D.V. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.
E. Simbolička vrijednost
E.I. Ontološka vrijednost,
E.II.Sakralna vrijednost,
E.III. Tradicionalna vrijednost,
E.IV. Vezanost za rituale ili obrede,
E.V. Značaj za identitet grupe ljudi
F. Ambijentalna vrijednost
Fii. Značenje u strukturi i slici grada,
Fiii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja,
G. Izvornost
G.I. Oblik i dizajn,
G.V. Položaj i smještaj u prostoru,
G.VI. Duh i osjećanja,
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
H.I. Jedinstven ili rijedak primjer određenog tipa ili stila
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana
- z.k. izvadak, posjedovni list
- fotodokumentacija
- grafički prilozi
Korištena literatura:
U toku vođenja postupka proglašenja starog pravoslavnog groblja na Bjelušinama nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1933. Dr. Ćorović, Vladimir, Mostar i njegova srpska pravoslavna opština, Beograd 1933.
1967. Stanić, Radomir , Spomenici monaha i monahinja iz XVII i XVIII vijeka na pravoslavnim grobljima u Mostaru, Glasnik, Službeni list SPC, Broj 3, Beograd, mart 1967, str. 35 – 46.
1967. Stanić, Radomir, Prilog proučavanju starih mostarskih zanata, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Etnologija, n. Serija, sv. XXII, Sarajevo 1967, str. 145 – 160.
1981. Stanić, Radomir, Groblje na Bjelušinama u Mostaru, skica za monografiju, Hercegovina 1, časopis za kulturno naslijeđe, Mostar, 1981.
1982. Stanić, Radomir, Nadgrobni natpisi iz XIX vijeka na Bjelušinskom groblju u Mostaru, , Hercegovina 2, časopis za kulturno naslijeđe, Mostar, 1982.
|
