početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, zgrada škole i groblje, područje i ostaci graditeljske cjeline

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 12/04.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. listopada 2003. godine, donijelo je

 

O D L U K U

 

I

 

Područje i ostaci graditeljske cjeline – Crkva Preobraženja Hristovog sa zgradom škole i grobljem u Klepcima proglašavaju se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. 601, k.o. Klepci, općina Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

II

 

 Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradbu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradbu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zona zaštite koja obuhvata k.č. 601, posjedovni list br. 349/01, k.o. Klepci. U sklopu ove zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-                        zabrana  građenja stambenih, gospodarskih, poljoprivrednih i drugih objekata;

-                        dopušta se rehabilitacija nacionalnog spomenika uz projekt rehabilitacije odobren od federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

-                        zabrana odlaganja svih vrsta otpada;

-                        zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u iznimnim slučajevima uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite;

-                        zabrana izgradnje magistralnih infrastrukturnih ili energetskih objekata, zabrana postrojenja za eksploataciju kamena i drugih zagađivača tijekom čije izgradnje ili ekspolatacije može doći do oštećenja nacionalnog spomenika.

           

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:

-                        izvršiti izradbu programa raščišćavanja objekta crkve i škole koji će obuhvatiti sljedeće postupke i mjere:

-                        snimanje stanja na terenu sa identifikacijom ulomaka crkve i škole i njihovim sortiranjem;

-                        zaštita intaktnih dijelova zidova, temelja i poda;

-                        obimne istraživačke radove koji će obuhvatiti ispitivanje stabilnosti i strukture postojećih temelja objekta, podova, ispitivanje nosivosti tla, petrografskih i kemijskih svojstava kamena i ostalih građevinskih materijala – žbuke, prikupljanje podataka i informacija za izradbu projekta rehabilitacije;

-                        izvršiti arheološka istraživanja (sondaže) jer ima indicija da postoje ostaci iz srednjovjekovnog perioda.

 

Pripremni radovi moraju biti izvedeni prema sljedećim uvjetima:

-                        sve pripremne radove za rehabilitaciju vodit će nadležna služba zaštite;

-                        svi radovi se moraju obaviti prema programu raščišćavanja i uz stalni nadzor nadležne službe zaštite;

-                        prilikom radova na raščišćavanju područja nacionalnog spomenika nije dopuštena upotreba teške građevinske mehanizacije; 

-                        postojeći intaktni temelji, zidovi, podovi i njihovi dijelovi bit će sačuvani i zaštićeni od oštećenja, snimljeni, ispitani i konzervirani kako bi se projektom rehabilitacije moglo predvidjeti njihovo ponovno ugrađivanje u objekte;

-                        ostaci crkve i škole ne smiju se oštetiti, niti iznositi izvan ograđenog prostora cjeline nacionalnog spomenika ;

-                        ukoliko se utvrdi da je za neke posebno vrijedne ulomke potrebno izvršiti konzervatorske ili restauratorske radove izvan prostora cjeline crkve, fragmente je potrebno fotografski dokumentirati, numerirati i obavijestiti vlasnika dobra o privremenom iznošenju dobra;

-                        izvršiti čišćenje od samoniklog bilja cijele lokacije.

 

Projekt rehabilitacije  mora sadržavati sljedeće uvjete:

-                        objekt crkve zajedno sa školskim objektom rekonstruirati u izvornom obliku, sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama, primjenjujući tradicionalne tehnike građenja i istovrsne građevinske materijale;

-                        sve originalne fragmente objekta koji budu pronađeni ili na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, a na koje su odvezeni nakon rušenja objekata, ponovno se moraju ugraditi u objekte metodom anastiloze uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i veziva (žbuke) i tehnika građenja. Do momenta ugradnje potrebno ih je na odgovarajući način zaštititi;

-                        fragmente koji se zbog visokog stupnja oštećenja ne mogu ugraditi, nakon izvršenih laboratorijskih ispitivanja, na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u sklopu objekta;

-                        sav iskoristivi materijal ponovno ugraditi u objekat crkve, odnosno škole;

-                        dijelove koji nedostaju, a za koje postoji dokumentacija o njihovom izvornom stanju, uraditi na temelju postojeće dokumentacije od materijala koji su istovrsni ili slični izvornim, uz korištenje metode repristinacije;

-                        kompleks crkve i škole rekonstruirati na temelju podataka o  ranijem izgledu;

-                        sve nadgrobne spomenike konzervirati.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svatko, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za  prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» .

 

Ovu odluku Povjerenstvo  je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

  

Broj: 07-6-982/03-2                                                                    

9. listopada 2003. godine

Sarajevo                                                                                        

Predsjedateljka Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović 

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

 

            Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članak 2, stavak 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno čl. V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo je na sjednici održanoj 14.lipnja 2000. godine donijelo odluku o stavljanju Crkve Preobraženja Hristovog u Klepcima kod Čapljine na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 182.

Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, stavka 4. Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je  pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

 

Tijekom vođenja postupka izvršen je uvid u:

-           podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama i  radovima na dobru, itd.,

-            kopiju katastarskog plana,

-           povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

             Na temelju uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno   je sljedeće:

1. Podaci o dobru

Lokacija

            Područje i ostaci graditeljske cjeline – Crkve Preobraženja Hristovog u Klepcima, zgrade škole i groblja, situirano je na krajnjem istočnom rubu sela Klepci, k.č. 601, posjedovni list br. 349/01, k.o.Klepci,  općina Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina, a nalazi se u vlasništvu Srpske pravoslavne crkvene opštine.

Povijesni podaci

            Pravoslavna crkva u Klepcima potječe, najvjerojatnije iz  16. stoljeća (Ševo, 2002.,str. 234; Mihić, 1976., str.216). Prema narodnom predanju Crkvu sv. Luke u Klepcima zidao je Mihailo Milisava Miloradović. General Miloradović (1) je 1811. godine dolaskom iz Rusije u Crnu Goru poslao novac za popravak zadužbine Miloradovića u Hercegovini. Članovi srednjevjekovne porodice Hrabreni-Miloradovići bili su ktitori ove crkve, a imali su zadužbine-crkve u Ošanićima, Trijebnju, Klepcima i Žitomislićima (Mihić, 1976., str.216).

            Prema neprovjerenim podacima sultan Mehmed II dao je Milisavu Miloradoviću-Hrabrenu titulu spahije, šest kuća kmetova, dopuštajući da Miloradovići mogu raditi zadužbine. Za uzvrat, oni su bili dužni da vrše vojničku službu. Tako su u ovo doba izgrađene crkve i manastiri u Žitomisliću, Trijebnju, Ošanićima i Klepcima (Bogićević, 1997., str.52). 

            Crkva je bila posvećena Kristovom preobraženju. Na natpisnoj ploči, koja se nalazila iznad ulaznih vrata, zabilježeno je da je crkva obnovljena 1857. godine. Za vrijeme II svjetskog rata, 1942. godine, spaljeni su ikonostas, freske, ikone, bogoslužbeni predmeti, crkvene i matične knjige i arhiv, a crkva je bila razorena. Poslije II svjetskog rata, 1947. godine, objekt crkve je obnovljen. Objekti crkve i škole su 1992. godine potpuno srušeni .

            U crkvenoj zgradi, situiranoj sjeverno od objekta crkve, 1857. godine počela je sa radom prva srpska škola u ovom kraju. Godine 1919. je dozidan kat na ovom objektu, a 1930. godine u ovom objektu počinje sa radom narodna osnovna škola, a u zgradi su stanovali i svećenik i učitelj (Mihić, 1976., str.216).

            Nekoliko posljednjih decenija, prije zadnjeg rušenja objekta 1992. godine, objekt se nije koristio kao škola, nego je bio u funkciji kapele.

 

2. Opis dobra

            Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima bila je jednobrodna građevina, zidana od dobro tesanog kamena, sa izduženom pravokutnom osnovicom unutrašnjih svijetlih dimenzija cca  3,70 x 8,26 m' , prekrivena poluobličastim svodom zidanim od kamena (svijetla visina od kote gotovog poda prizemlja do strijele poluobličastog svoda je bila 4,97 m'). Na istočnoj strani nalazila se apsida, polukružnog oblika i sa vanjske i sa unutrašnje strane (apsidalna niša imala je unutrašnji dijametar cca 260 cm i visinu od 3,55 m' mjereno od poda apside do tjemena kalote apside). Pod oltarskog prostora je bio podignut za jednu stubu visine 12 cm iznad poda naosa. Vanjske gabaritne mjere crkve su bile cca 5,30 x (9,75+1,83) m'. Pravokutne niše kojima je bio obilježen prostor đakonikona i proskomidije, bile su izgrađene u bočnim zidovima oltarskog prostora. Iznad ulaznog dijela crkve, na galerijskoj etaži crkve, bila je izgrađena pravokutna pijevnica dimenzija cca 300 x 376 cm, ispod poluobličastog svoda. Pijevnici se pristupalo preko dvokrakog zalomljenog stubišta smještenog lijevo od ulaznih vrata crkve. Stubište i pijevnica su bili urađeni od armiranog betona, te se, sudeći po tome, najvjerojatnije radi o dogradnjama koje su realizirane u 20. stoljeću. Podovi molitvenog i oltarskog prostora prizemlja bili su izvedeni sa završnom obradom od kamenih ploča.

             U osovini sjeverozapadnog zida ulazne fasade nalazila su se ulazna vrata, a u dnu gornje trećine ulaznog fasadnog zida bio je prozorski otvor u formi kamene rozete oblika kruga. Na ostalim fasadama bili su ugrađeni drveni prozori pravokutnog oblika sa  polukružnim završecima (na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj fasadi bila su po dva ovakva prozora, a u apsidalnoj niši jedan).    

             Crkva je bila zidana dobro tesanim kamenom slaganim u vodoravne redove. Zidovi crkve su bili debljine cca 75 cm, a u apsidalnom dijelu su imali debljinu od cca 55 cm. Uvidom u ostatke zidova na terenu, evidentno je da su vanjske i unutrašnje strane zidova bile zidane krupnijim komadima kamena u pravilnom slogu, dok je u sredini zidova bio kameni nabačaj i kamena sitnjež stabilizirana vapnenom žbukom. Krovni pokrivač bio je dvovodni, a iz nacrta postojećeg stanja crkve (koji su napravljeni u periodu 1950.-1960.) vidi se da je iznad originalnog pokrivača  urađenog od kamenih ploča napravljen novi pokrov od žljebljenog crijepa postavljen na drvenu potkonstrukciju od hrastovih greda. Na visini od cca 4,25 m', mjereno od kote terena, bili su izvedeni profilirani betonski vijenci sa okapnicama (betonski vijenci su najvjerojatnije napravljeni prilikom obnove crkve 1947. godine). Na vrhu ulaznog, sjeverozapadnog zida, nalazio se kameni zvonik na preslicu sa jednim zvonom. Baze stupova zvonika, kapiteli zvonika, volta i križ bili su profilirani, a kamena plastika je bila izvedena sa floralnim dekorativnim elementima. 

             Objekt škole nalazio se cca 20 m' sjeverno od objekta crkve. Školska zgrada je bila dvoetažni objekt vanjskih gabaritnih dimenzija 7,20 x 17,30 m'. U prizemlju objekta bili su ostava, drvarnica i magaza, a na katu školska soba površine cca 84 m2. Zidovi debljine cca 60 cm su bili zidani od kamena, a međukatna tavanica je bila od drvenih greda. Prema svjedočenju starijih stanovnika sela prikupljenim na terenu, u kasnijim intervencijama i popravcima školske zgrade, drvena stropna konstrukcija je zamijenjena armiranobetonskom stropnom konstrukcijom. Na terenu su, zajedno sa ostacima kamenih zidova, uočeni ulomci armiranobetonske konstrukcije. Svijetla prostorija školske prostorije na katu je bila 340 cm, a svijetla visina prostorija prizemne etaže iznosila je 210 cm. Na jugozapadnom fasadnom zidu bilo je po 5 prozora (dimenzija 100 x 200 cm)  po etaži, postavljenih u iste vertikalne osovine.

              Pristup katnoj etaži bio je omogućen preko jednokrakog stubišta širine 120 cm, dužine  310 cm i natkrivenog ulaznog trijema dubine 210 cm i širine 600 cm, pozicioniranim na jugoistočnoj strani školskog objekta.

              Školski objekt je bio pokriven dvovodnim krovištem nagiba krovne plohe od cca 30 stupnjeva. Krovna konstrukcija je bila drvena sa primijenjenom dvostrukom kosom stolicom.

              Sjeverozapadno od objekta škole, uz sjevernu stranu kamenog zida ograde, oko 1922. godine izgrađen je sanitarni čvor sa zahodima i septičkom jamom.

              U crkvenom dvorištu nalazi se groblje u kojem se nalazi i nekolicina stećaka, uglavnom u formi ploča, od kojih su neki ukrašeni štitovima i rozetama.

 

3. Dosadašnja zakonska zaštita

Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH br. 1004/54 iz 1954. godine, objekt je bio stavljen pod zaštitu države. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine ovo dobro nije bilo evidentirano niti kategorizirano kao kulturno-povijesno dobro.

 

4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

            Nema podataka da su na objektima vršeni konzervatorsko-restauratorski radovi.

 

5. Sadašnje stanje dobra

            Crkva Preobraženja Hristovog u Klepcima potpuno je uništena 1992. godine. Objekt škole, koja se nalazila u sastavu kompleksa, također je potpuno srušen. Objekti su u potpunosti porušeni miniranjem i velika količina fragmenata nalazi se na licu mjesta.

            Od objekta crkve  ostali su fragmentarno sačuvani dijelovi zvonika. U fragmentima je sačuvana i natpisna ploča, koja se nalazila iznad ulaznih vrata. Gomile kamena kojim su bili zidani objekti crkve i škole nalaze se razasute oko ovih objekata.

Srpska pravoslavna crkva je investirala izradbu Glavnog projekta rekonstrukcije crkve u Klepcima. Projekt je 2003. godine uradio Saobraćajni institut CIP d.o.o. iz Beograda. Kopija ovog projekta dostavljena je Povjerenstvu na uvid. Uvidom u navedeni projekt ustanovljeno je da isti nije urađen sukladno principima rehabilitacije utvrđenim u članku 2. stavak 2. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva. Uočena odstupanja od principa rehabilitacije u navedenom projektu odnose se na: promjene gabarita objekta; promijenjenu materijalizaciju (upotrebu drugačijih građevinskih materijala u odnosu na prvobitno stanje objekta); primjenu neodgovarajućih konstrukcija i tehnologija građenja.

             U vrijeme izvršenog uvida na terenu (15.kolovoza 2003. godine) na lokalitetu nacionalnog spomenika nisu bili započeli bilo kakvi radovi rehabilitacije .

 

III -  ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (“Službeni glasnik BiH”, br. 33/02 i 15/03), Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.

Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A.      Vremensko određenje

B.      Povijesna vrijednost

C.      Umjetnička i estetska vrijednost

C.V. Vrijednost detalja

D.      Čitljivost (dokumentarna, znanstvena, obrazovna vrijednost)

D.IV. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru

D.V. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju

E.      Simbolička vrijednost

E.II.Sakralna vrijednost

E.III. Tradicionalna vrijednost

E.V. Značaj za identitet skupine ljudi

G.     Izvornost

G.II. Materijal i sadržaj

G.IV.Tradicija i tehnike

G.V. Položaj i smještaj u prostoru

G.VI. Duh i osjećanja

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- fotodokumentacija.

 

Korištena literatura:

            Tijekom vođenja postupka proglašenja Crkve Preobraženja Hristovog u Klepcima  nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

1906                     Tehnički nacrti zgrade srpske škole u Klepcima (Položajni nacrti, Presjeci, Tlocrti) iz 1906., 1907. i 1922. godine; Odjeljak K/30 Škole u gradu i općini Čapljina, br.10, Arhiv Hercegovine u Mostaru

oko 1950.   Tehnički nacrti postojećeg stanja Crkve Preobraženja Hristovog u Klepcima,  Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH, Sprem. sign.1562.

1950.          Dr Vladimir R. Petković, Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, Srpska akademija nauka; Posebna izdanja, knjiga CLVII, Odeljenje društvenih nauka,  nova serija, knjiga 4, str. 146, 412, Beograd, 1950.

1976.          Dr Ljubo J. Mihić, Čapljina, centri za rekreaciju i kultornoistorijski spomenici,Turistički savez Čapljina, str.216, 1976.

1997.          Bogićević, Vojislav, Mihailo i Jeronim Miloradović-Hrabreni, Slovo Gorčina '97, str. 50-52,  Predsjedništvo općine Stolac, 1997.

2002.          Ševo, Ljiljana, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1978. godine, Biblioteka Baština, Banja Luka, 2002.

 


 

(1) Mihailo Miloradović-Andrejević Hrabren, sin Ilijin, rodom je iz stolačkih Dubrava. U Leksikonu Jugoslovenskog leksikografskog zavoda (Zagreb 1974., str. 627.) nalazimo sljedeće podatke o Mihailu Miloradoviću Hrabrenu: “Miloradović Mihailo Andrejević (1771.-1825.), ruski general srpskog porijekla, istakao se u Turskoj, Poljskoj, Italiji i Švajcarskoj. Kod Austerlica gonio Napoleonovu vojsku, zapovijedao kod Lajpciga.” Poznato je da su Rusija i Turska 1813. godine odlučno porazili Napoleona Bonapartu kod Lajpciga. To je poznata “bitka naroda”. Ruski car Petar Veliki poslao je Mihaila Miloradovića crnogorskom vladici Danilu sa pismom da Crna Gora podigne ustanak protiv Turaka. Ustanak je završio pobjedom Crnogoraca kod Careva Laza. Mihailo Miloradović Hrabren sudjeluje u doba ruskog cara Pavla (1796.-1801.) u ratu Rusa protiv Francuza u Italiji. Tada je dobio najviša ruska odlikovanja i postao general. Vrhunac vojničke sposobnosti je pokazao u obrambenom ratu Rusije protiv Napoleona Bonaparte 1812. godine. U Velikoj sovjetskoj enciklopediji (Moskva 1938., tom 39.) kaže se za Mihaila Miloradovića Hrabrenog da se pokazao kao “energičan komandant prednjih odjeljenja i zaštitnice”. Poslije završenog rata sa Napoleonom postavljen je za komandanta gardijskog korpusa, a ubrzo zatim za generalnog guvernera Petrograda. Kada su u prosincu 1825. godinedekabristipodigli ustanak, vodio je sa njima  pregovore. Tada ga je 14. prosinca 1825. godine na Senatovom trgu u Petrogradu ubio dekabrista Kahovski.



Ostaci Crkve Preobraženja Hristovog u KlepcimaOstaci škole u KlepcimaCrkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, ostaci ploče o obnovi crkve iz 1857.godineCrkva Preobraženja Hristovog u Klepcima, ostaci preslice zvonika


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: