Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 12/03.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. siječnja 2003.godine, donijelo je
O D L U K U
I
Povijesna se građevina Most u Klepcima proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni se spomenik nalazi na teritoriju općine Čapljina, Federacija Bosne i Hercegovine.
Na nacionalni se spomenik primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).
II
Vlada je Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnoga spomenika.
Vlada je Federacije dužna osigurati sredstva za izradbu i provedbu potrebite tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnoga spomenika.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradbu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite dobra utvrđuju se I i II zona zaštite.
I zona zaštite obuhvaća objekt i pojas u polumjeru od 100 metara mjereno od sredine mosta. U ovoj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
- zabrana izvođenja bilo kakvih radova, osim konzervatorsko-restauratorskih, uz odobren projekt od strane ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- zabrana odlaganja svih vrsta otpada;
- zabrana prometa teških kamiona i građevnih strojeva;
- zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u iznimnim slučajevima uz odobrenje ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa.
II zona zaštite obuhvaća pojas u polumjeru od 200 metara mjereno od sredine mosta. U ovoj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
- zabrana eksploatiranja kamena i ostalih prirodnih bogatstava;
- zabrana odlaganja svih vrsta otpada;
- zabrana svake izgradnje osim izgradnje poljoprivrednih objekata i to privremenog karaktera;
- zabrana prometa teških kamiona i teških građevnih strojeva;
- zabrana obavljanja svih djelatnosti koje svojim radom (aero-zagađenje, buka, vibracije) mogu prouzrokovati negativne efekte po zaštićenu cjelinu.
Vlada je Federacije dužna posebice osigurati provedbu sljedećih mjera:
- obavljanje znanstveno - istraživačkih radova na mostu u cilju sagledavanja oštećenja i izrade cjelovitog programa sanacije objekta;
- izradu tehničke dokumentacije za sanaciju objekta u kojoj treba predvidjeti:
o saniranje svoda sa lake pokretne skele sa čišćenjem spojnica i zapunjavanjem žbukom;
o odstranivanje vegetacije sa konstrukcije svoda;
o saniranje parapetnih zidova na lijevoj obali rijeke;
o rekonstruiranje – saniranje hodne konstrukcije mosta;
o pregled i saniranje oporaca mosta;
o saniranje uzvodnih i nizvodnih krilnih zidova;
o saniranje vijenaca mosta;
o rekonstruiranje korkaluka mosta, uz uporabu originalnog kamena i tradicionalnih veznih elemenata – klamfi, trnova, olova;
o uređenje okoliša mosta sa uklanjanjem samonikle vegetacije.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svatko, a posebice nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, županije, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VI
Ova će se odluka dostaviti Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II, III, i IV ove odluke i nadležnome općinskome sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 08.2-6-725/03
21. siječnja 2003. godine
Sarajevo
Predsjedatelj Povjerenstva
Dubravko Lovrenović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 2. stavka 1. “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu Povjerenstvo) proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu Aneks 8.), kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo je na sjednici održanoj dana 22. srpnja 1997. godine donijelo odluku o stavljanju Mosta u Klepcima na Privremenu listu nacionalnih spomenika pod rednim brojem 183.
Sukladno odredbama zakona, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom sukladno članku V, Aneksa 8. i članku 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.
II – PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima tijekom rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,
- povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.
Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o lokalitetu
Lokacija
Most premošćuje rijeku Bregavu i lociran je u neposrednoj blizini naselja Klepci, općina Čapljina, točnije 1 km sjeverno od grada. Nalazi se uzvodno od ušća rijeke Bregave u Neretvu nekih 200 metara. Zapadno od mosta prolazi magistalni put M-17, Sarajevo - Jadransko more, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Povijesni podaci
Imajući u vidu činjenicu da su na ovome mjestu otkrivene trase cesta iz ranijih perioda, vjerojatno je na mjestu današnjega mosta postojao rimski most. Točno vrijeme izgradnje mosta iz tog perioda nije utvrđeno.
Godine 1517. hercegovački Sandžak-beg Mustafa-beg izgradio je današnji most, koji je oko 150 godina kasnije obnovljen. Nije poznato da li je izmjenjen njegov prvobitni izgled. Prema pisanim izvorima na ovom mostu je postojao natpis kome se izgubio svaki trag. Graditelj i legator bio je Šišman Ibrahim-paša. (Prema narodnome predanju graditelj mosta, Šišman Ibrahim-paša, je i graditelj džamije u Počitelju, ali je utvrđeno da je graditelj džamije u današnjem poznatom obliku i nekih drugih javnih objekata Hadži Alija, sin Musa-age. Vjerojatno je Šišman Ibrahim-paša obnovio most jer sa tom gradnjom datira i njegova smrt.)
2. Opis spomenika
Most sa vrlo elegantnom konstrukcijom svoda koja u nekim elementima podsjeća na svod Starog mosta u Mostaru, ali se svojim specifičnostima se posebno izdvaja, predstavlja jedno od najznačajnijih djela osmanskog graditeljstva u oblasti infrastrukturnih objekata.
Most je izgrađen sa lučnim otvorom raspona 17,52 m (strijela luka iznad najnižeg vodostaja 6,30 m i produžava se oko 1,0 m ispod površine vode). Lučna konstrukcija mosta je urađena segmentno. Specifičnost mosta je najveći raspon ovog tipa mostova na ravničarskim rijekama. Korito rijeke je na ovom mjestu relativno široko, obale su niske, zbog čega graditelj izvodi veće kamene podzide i formira dugačke prilazne rampe, sa čime je suzio raspon na 17,52 m.
Podgled svoda izveden lijepo obrađenim klesancima, sa radijalnim fugama. Čeoni lukovi svoda uvučeni su (oko 4 cm) u odnosu na čeone zidove (pa širina svoda iznosi 3,69 m). Ovi elementi su izvedeni od pravilnih klesanaca u nižim dijelovima horizontalnog, a u gornjim dijelovima kosog i radijalnog smjera.
Vijenac iznad čeonih zidova je visine 17 cm i jednostavne je profilacije, sa ogradom-korkalukom visine 88 cm. Istak vijenca iznosi 10 cm u odnosu na ogradu - korkaluk. Debljina istaka je nekih 15 cm. Hodna konstrukcija je širine 3,75 m sa strmom niveletom. Najviša točka iznosi 7,20 m iznad minimalne razine vodostaja, 6,44 m na desnoj i 5,71 m na lijevoj obali rijeke Bregave. Obrađena je u kaldrmi od krupnijeg riječnog oblutka sa neujednačenim stubama (u ravnini vijenca na čeonim zidovima).
3. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nepažnja i dugogodišnji nemar uništile su ogradu - korkaluk, vijence nad čeonim zidovima i kaldrmu. Dio korkaluka i vijenaca porušen je u razdoblju između 1957. i 1987. godine, kada su porušeni i dijelovi uzvodnih i nizvodnih krilnih zidova. Služba zaštita izvodila je određene konzervatorsko-restauratorske radove 1952. godine. U tom razdoblju izvršena je rekonstrukcija kaldrme i zidića, uporabom neodgovarajućih građevnih materijala, u ovom slučaju cementa kao vezivnog sredstva i raznih vrsta betona.
Projektom su reguliranja rijeke Bregave, uzvodno od mosta planirane znatne izmjene u njenom koritu koje su pravodobnom intervencijom službe zaštite spriječene. Izvedeni radovi su ipak djelimice devastirali prirodno okruženje u kojem je most nastao. Godine 1991. rekonstruiranje je postojeće seoske ceste na lijevoj obali Bregave također djelimice ugrozila prilaznu rampu, ali je intervencija službe zaštite spriječila veće devastacije.
4. Dosadašnja zakonska zaštita
Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine br. 1295/50 od 09. listopada 1950. godine, objekt je stavljen pod zaštitu države. Rješenjem br. 02-675-3 od 18. travnja 1962. godine, objekt je upisan u registar nepokretnih spomenika kulture.
Prema Prostornom planu BiH do 2002. godine objekt je zbog svojih iznimnih oblikovnih vrijednosti vrednovan kao dobro I kategorije.
5. Sadašnje stanje lokaliteta
Stanje mosta se znatno pogoršalo tijekom i poslije ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini. Neodržavanjem i višegodišnjim nemarom, dio hodne konstrukcije - kaldrme mosta na desnoj obali rijeke Bregave je počeo intenzivno propadati, iako je vezivni materijal korišten u ranijim intervencijama (cement) jako otporan na vanjske utjecaje. Usljed ovakvog izbora vezivnog materijala do određenih oštećenja došlo je i unutar konstrukcije mosta, a stupanj oštećenja treba utvrditi tek nakon izvođenja opsežnih istraživačkih radova. Potrebno je detaljno pregledati intrados svoda, kao i dijelove konstrukcije koji se nalaze ispod razine rijeke za vrijeme malih voda.
Nakon analize dijelova kaldrme i vezivnih komponenti između kamenih blokova, došlo se do zaključka da je proces propadanja hodne konstrukcije u posljednje vrijeme intenziviran. Eksploatiranje kamena u neposrednoj blizini mosta i jak promet teških građevnih strojeva, odnosno vibracije koje oni proizvode su jedan od glavnih razloga za takvu pojavu. Loše stanje objekta značajno pogoršava i smetlište udaljeno oko 10-15 metara od objekta, kao i samoniklo raslinje.
Uvidom na licu mjesta, dana 03.listopada 2002. utvrđeno je sljedeće:
- most nije izravno oštećen usljed ratnih razaranja,
- objekt i cijelo područje oko objekta, ugroženi su postrojenjem za eksploatiranje kamena, koje je smješteno u neposrednoj blizini,
- objekt je izložen specifičnim rizicima (promet teških građevnih strojeva, onećišćenje ispušnim otpadnim materijama motornih vozila, smetlište u blizini),
- objekt je izložen ubrzanom propadanju usljed nedostatka redovnog održavanja.
III - ZAKLJUČAK
Po svom vremenskom određenju, povijesnoj vrijednosti, načinu obrade i proporcijama, Most u Klepcima predstavlja vrlo vrijedan objekt ovog tipa na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na 4. sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. rujna, 2002. godine, Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje,
B. Povijesna vrijednost,
C. Umjetnička i estetska vrijednost,
C.III. Proporcije,
C.VI. Vrijednost konstrukcije,
F. Ambijentalna vrijednost,
G. Izvornost
G.I. Oblik i dizajn,
G.II. Materijal i sadržaj.
Sastavni dio ove odluke su:
- rješenja o stavljanju objekta pod zaštitu od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture,
- tehnička dokumentacija Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH,
- fotodokumentacija.
Korištena literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja povijesne građevine Most u Klepcima nacionalnim spomenikom, korištena je sljedeća literatura:
1969. Čelić, Džemal, Mujezinović, Mehmed, Stari mostovi u BiH,Sarajevo, 1969.
1989. Gojković, Milan, Projekat sanacije mosta u Klepcima, Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH,
|
