Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Integralni tekst (1)
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine i sjednici održanoj od 4. do 7. novembra 2014., donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje - Nekropola sa stećcima u Kopošićima kod Ilijaša proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 34 stećka, jedna ploča, osam sanduka, 24 sljemenjaka i jedan stećak nedefiniranog oblika.
Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 1593 (groblje) i dijelove k.č. 1594, 1630, 1637, 1638/1, 1606, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina".
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04, 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u tački I stav 3 ove odluke odluke utvrđuje se zona zaštite, koju čine kompletne parcele k.č. 1593 (groblje) i 1649, te dijelovi parcela k.č. 1594, 1630 (put), 1637, 1638/1, 1606, 1647, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, a čiji obuhvat počinje sa tromeđe parcela k.č. 1593, 1594 i 1630, ide dalje pravolinijski do tačke na parceli k.č. 1638/1 čije su koordinate Y=6528102 X=4873485, te nastavlja pravolinijski do tačke na parceli k.č. 1650 čije su koordinate Y=6528179 X=4873575. Granična linija dalje ide pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1630, 1620 i 1606, nastavlja preko parcele k.č. 1606 tačkama čije su koordinate: Y=6528195 X=4873545 i Y=6528171 X=4873523, ide na granicu parcela k.č. 1606 i 1630 u tačci Y=6528163 X=4873523. Sa ove tačke linija ide istočnom stranom puta do tromeđe parcela k.č. 1630, 1605 i 1604, nastavlja pravolinijski do tromeđe parcela k.č. 1630, 1638/1 i 1637 i ide zapadnom stranom puta do tačke Y=6528118 X=4873420. Granična linija dalje nastavlja pravolinijski na sjeveroistočni ugao parcele k.č. 1593 i ide granicom parcele k.č. 1593 i parcela k.č. 1594 i 1630, gdje se vraća na polaznu tačku i time je zatvorena zona zaštite. Na definiranom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
- nije dopušteno čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećaka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obavezno osigurati prisustvo arheologa;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas kojeg čine dijelovi parcela k.č. 1594, 1604, 1605, 1606, 1620, 1630, 1636, 1637, 1638/1, 1647, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, a čiji obuhvat počinje sa tromeđe parcela k.č 1651, 1650 i 1647 i ide granicom parcela k.č. 1650 i 1651 do tromeđe k.č. 1650, 1651 i 1630, te nastavlja pravolinijski do tačke na parceli k.č 1620 čije su koordinate Y= 6528211 X=4873556.
Granična linija dalje nastavlja pravolinijski na sjeveroistočni ugao parcele k.č. 1604 i dalje na tromeđu parcela k.č. 1630, 1604 i 1603, te nastavlja istočnom stranom puta do tromeđe k.č. 1630, 1594 i 1595. Sa ove tromeđe linija ide dalje granicom parcele k.č. 1594 sa parcelama k.č. 1595 i 1592 do tromeđe k.č. 1594, 1592 i 1630, te nastavlja pravolinijski do tačke na granici parcela k.č. 1638/1 i 1647 čije su koordinate Y= 6528090 X=4873489, gdje se vraća na polaznu tačku i time je zatvoren zaštitni pojas. Na definiranom prostoru utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:
- nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
- izradu plana sveobuhvatnog arheološkog istraživanja lokaliteta na nekropoli u Kopošićima;
- izradu Projekta sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika, sa izradom preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stepen ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
- izradu programa korištenja i upravljanja područja.
IV
Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Izuzetno od stava 1. ove tačke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nosioci arheoloških istraživanja dužni su podnijeti pisani zahtjev Komisiji da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.
Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1 ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.
V
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
VI
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.
VII
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VIII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).
IX
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
Broj: 06-6-15/03-5
8. oktobra 2003.godine
Sarajevo
____________________________________________________________________________
(1) Integralni tekst sadrži osnovni tekst Odluke i sve njene izmjene i dopune („Službeni glasnik BiH“, br. 43/03, 48/13 i 29/15). Na Integralni tekst se ne može pozivati prilikom službene upotrebe.
____________________________________________________________________________
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članka 39. stavak 1 i članka 40.a Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika (”Službeni glasnik BiH”, br. 4/03, 33/03, 31/06, 99/06 i 53/11), na sjednici održanoj od 4. do 7. studenog 2014. godine donijelo je
ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju povijesnog
područja – Nekropola sa stećcima u Kopošiću kod Ilijaša
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
I.
U Odluci o proglašenju povijesnog područja – Nekropola sa stećcima u Kopošićima kod Ilijaša nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 43/03 i 48/13) u točki I. stavak 1. riječ "Kopošiću" zamjenjuje se riječju "Kopošićima".
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
"Nacionalni spomenik čini nekropola sa 34 stećka, jedna ploča, osam sanduka, 24 sljemenjaka i jedan stećak nedefiniranog oblika".
Stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:
"Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 1593 (groblje) i dijelove k.č. 1594, 1630, 1637, 1638/1, 1606, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina".
II.
Točka III. mijenja se i glasi:
"U svrhu trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru koji je definiran u točki I. stavak 3. ove odluke odluke utvrđuje se zona zaštite, koju čine kompletne parcele k.č. 1593 (groblje) i 1649, te dijelovi parcela k.č. 1594, 1630 (put), 1637, 1638/1, 1606, 1647, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, a čiji obuhvat počinje sa tromeđe parcela k.č. 1593, 1594 i 1630, ide dalje pravolinijski do točke na parceli k.č. 1638/1 čije su koordinate Y=6528102 X=4873485, te nastavlja pravolinijski do točke na parceli k.č. 1650 čije su koordinate Y=6528179 X=4873575. Granična linija dalje ide pravolinijski na tromeđu parcela k.č. 1630, 1620 i 1606, nastavlja preko parcele k.č. 1606 točkama čije su koordinate: Y=6528195 X=4873545 i Y=6528171 X=4873523, ide na granicu parcela k.č. 1606 i 1630 u tačci Y=6528163 X=4873523. S ove točke linija ide istočnom stranom puta do tromeđe parcela k.č. 1630, 1605 i 1604, nastavlja pravolinijski do tromeđe parcela k.č. 1630, 1638/1 i 1637 i ide zapadnom stranom puta do točke Y=6528118 X=4873420.
Granična linija dalje nastavlja pravolinijski na sjeveroistočni ugao parcele k.č. 1593 i ide granicom parcele k.č. 1593 i parcela k.č. 1594 i 1630, gdje se vraća na polaznu točku i time je zatvorena zona zaštite. Na definiranom prostoru utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:
- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi na tekućem održavanju, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) i strukovni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);
- dopušteno je obavljanje radova na infrastrukturi, uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
- radovi na uređenju lokaliteta i radovi na saniranju oštećenja dopušteni su isključivo uz prethodno izrađen plan sanacije, restauracije i konzervacije i odobrenja nadležnog ministarstva i nadzor nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju drugu lokaciju;
- nije dopušteno čišćenje stećaka i nišana od lišaja i mahovine;
- izuzetno od prethodne alineje, dopušteno je čišćenje stećaka i nišana u slučaju da je ono neophodno za istragu epigrafskih ili dekorativnih elelemenata stećaka i nišana, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje nadležnog ministarstva. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, kemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;
- područje predstavlja arheološki lokalitet pa je prilikom obavljanja arheoloških istražnih radova obvezno osigurati prisustvo arheologa;
- prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada.
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas kojega čine dijelovi parcela k.č. 1594, 1604, 1605, 1606, 1620, 1630, 1636, 1637, 1638/1, 1647, 1648 i 1650, k.o. Višnjica, a čiji obuhvat počinje sa tromeđe parcela k.č 1651, 1650 i 1647 i ide granicom parcela k.č. 1650 i 1651 do tromeđe k.č. 1650, 1651 i 1630, te nastavlja pravolinijski do točke na parceli k.č 1620 čije su koordinate Y= 6528211 X=4873556. Granična linija dalje nastavlja pravolinijski na sjeveroistočni kut parcele k.č. 1604 i dalje na tromeđu parcela k.č. 1630, 1604 i 1603, te nastavlja istočnom stranom puta do tromeđe k.č. 1630, 1594 i 1595. Sa ove tromeđe linija ide dalje granicom parcele k.č. 1594 sa parcelama k.č. 1595 i 1592 do tromeđe k.č. 1594, 1592 i 1630, te nastavlja pravolinijski do točke na granici parcela k.č. 1638/1 i 1647 čije su koordinate Y= 6528090 X=4873489, gdje se vraća na polaznu točku i time je zatvoren zaštitni pojas. Na definiranom prostoru utvrđuju se slijedeće mjere zaštite:
- nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji tijekom izgradnje ili tijekom eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;
- nije dopušteno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;
- nije dopušteno obavljanje radova na infrastrukturi osim uz odobrenje nadležnog ministarstva i strukovno mišljenje nadležne službe zaštite;
- nije dopušteno odlaganje otpada.
Vlada Federacije dužna je posebice osigurati provedbu slijedećih mjera:
- izradu geodetskog snimka postojećeg stanja nacionalnog spomenika;
- izradu plana sveobuhvatne arheološke istrage lokaliteta na nekropoli u Kopošićima;
- izradu Projekta sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika, sa izradom preliminarnog snimka postojećeg stanja, kojim će se utvrditi vrsta i stupanj ugroženosti lokaliteta te oštećenja na spomenicima;
- izradu programa korištenja i upravljanja područja".
III.
Iza točke III. dodaje se nova točka IV., koja glasi:
"Svi pokretni nalazi, koji tijekom arheološke istrage budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.
Izuzetno od stavka 1. ove točke, u periodu do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u slučaju da najbliži muzej ne ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete, nositelji arheoloških istraga dužni su podnijeti pisani zahtjev Povjerenstvu da odredi instituciju u kojoj će arheološki nalazi biti privremeno pohranjeni.
Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen tijekom arheoloških istraga neophodno je stručno obraditi.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvješće Povjerenstvu i instituciji koja je obavila istragu.
Arheolog – voditelj arheoloških istraga mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraga i dok ne završi izvješće, a najduže za period od tri godine.
Paralelno s izvođenjem arheoloških istraga, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).
Nakon dostavljanja izvješća o provedenoj istrazi, Povjerenstvo će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Povjerenstvo utvrđuje.
Iznošenje pokretnih nalaza iz stavka 1. ove točke iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stavka, ukoliko voditelj istraga utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza izvan zemlje, dokaze o tome prezentirat će Povjerenstvu, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim tijekom boravka izvan zemlje i njegovog povratka u Bosnu i Hercegovinu.“
Toč. IV. do IX. postaju toč. V. do X.
IV.
U točki V., koja je postala točka VI., brišu se riječi: "i rehabilitaciju".
V.
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u slijedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Predsjedateljica Povjerenstva
Ljiljana Ševo
Broj: 05.2-2.5-58/14-7
4. studenog 2014. godine
Sarajevo
____________________________________________________________________________
Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 43/03.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. godine, donijela je
O D L U K U
I
Historijsko područje - Nekropola sa stećcima u Kopošiću kod Ilijaša proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č.1040 i 1041, lokalitet Zagrebljan, općina Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02.).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se sljedeće:
I zona zaštite obuhvata k.č. 1040 i 1041 i dio je zaštitne zone Starog grada Dubrovnika. U ovoj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
- dopušteni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);
- nije dopuštena nikakva izgradnja, niti izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
- zabranjen je saobraćaj motornih vozila kroz nekropolu;
- prostor nacionalnog spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti;
- prostor se može koristiti u edukativne i kulturne svrhe.
II zona zaštite obuhvata pojas u širini od 50 m od granica I zone zaštite. U ovoj zoni provode se sljedeće mjere zaštite:
- nije dopuštena nova izgradnja;
- zabranjeno je odlaganje svih vrsta otpada;
- zabranjeno je obavljanje svih radova na infrastrukturi osim u izuzetnim
slučajevima uz odobrenje nadležnog ministarstva i stručni nadzor nadležne službe zaštite.
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Broj: 06-6-15/03-5
8. oktobra 2003.godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
O b r a z l o ž e n j e
I – UVOD
Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, člana 2, stava 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacinalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Općina Ilijaš je dana 07.januara 2003. godine poslala prijedlog/peticiju za proglašenje Historijskog područja nekropole stećaka u Kopošiću nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona , a na osnovi člana V, stava 4. Aneksa 8. i člana 35 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II - PRETHODNI POSTUPAK
U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:
- dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra
(kopiju katastarskog plana i zemljišnoknjižni izvadak),
- podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima u toku rata, podatke o intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
- historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru.
Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o dobru
Lokacija
Selo Kopošić se nalazi u podnožju sjeverne strane brda Hum, u općini Ilijaš. Od starog grada Dubrovnika udaljeno je oko 1 km. Nekropola stećaka je situirana uz katoličko groblje, na vrhu sela.
Historijski podaci
Jedini historijski podatak je natpis na stećku ispod kojeg je sahranjen knez Batić. Iz njega se saznaje da je bio knez po milosti Božijoj i kralja Tvrtka. Prema Anđeliću (1984, 123) vjerovatno je pripadao vlasteoskom rodu Pribinića, čiji je jedan član Radoje Radosalić Pribinić bio također veliki knez bosanski Radoja, a Batić Mirković ga je naslijedio. Knez Batić se javlja kao svjedok u poveljama iz 1405, 1408, 1419, i 1420. godine. Ime kralja Tvrtka odnosi se na Tvrtka II. Prve poznate ličnosti roda Mirkovića su bili Mirko Radojević, (otac kneza Batića), i njegov stariji brat Jurša Radojević. Oni se pojavljuju u dokumentima za vladavine kraljeva Tvrtka I i Dabiše. Knez Batić je umro negdje u periodu između augusta 1420. i 1421. godine (Vego, 1970, 56).
Prema natpisu na stećku, plemenito velikaškog roda Mirkovića bilo je negdje u porječju Misoče, na kojem se nalazi i stari grad Dubrovnik. Grad se prvi put spominje 1404. godine, tj. godinu dana prije pojave kneza Batića kao svjedoka u kraljevskim poveljama. Pošto je grad Dubrovnik, udaljen od Kopošića oko 1 km, vezuje se za ličnost kneza Batića.
Treći podatak koji daje natpis je spominjanje imena Batićeve supruge Vukave. Vjerovatno je ona sahranjena ispod stećka br. 2 .Pretpostavka se zasniva na izvanrednoj obradi i dekoraciji tog stećka (Mazalić., 1939, 29) .
Nekropola je nastala u prvoj polovini 15. stoljeća.
2. Opis dobra
Nekropola se sastoji ustvari iz dvije grupe. Jedna grupa od 6 spomenika (Mazalić, 1939, 29, spominje 7 stećaka) je na katoličkom groblju sela Kopošić, a druga grupa sa 8 stećaka, je nekih 70 m istočno, na njivi Hodžak, pored puta iz doline Zenika za Kopošić i Nasiće.
Stećak br. 1: prema natpisu, pod stećkom je sahranjen knez Batić, to je sljemenjak sa postoljem dimenzija: postolje- 2,32 x1,16 x0,28 m; sljemenjak- dužina 2,10 m, širina 1 m na najširem dijelu ispod sljemena i 0,90 u podnožju, visina 1 m, od toga 0,25 m sljeme i 0,75 m sanduk. Ovaj stećak se ističe se skladnim proporcijama, otmjenošću forme i jednostavnošću ukrasa.
Natpis na bočnoj strani stećka
"+Va ime otca i sina i svetoga Duha amin. Se leži knez Batić na svojoj zemlji na plemenitoj, milostju božjom i slavnoga gospodina kralja Tvrtka knez bosanski. Na Visokom se pobolih, na Duboku me dan dojde. Si bilig postavi gospoja Vukava s mojimi dobrim i živu mi virno služaše i mrtvu mi posluži". (Anđelić, 1984, 123: Vego 1964, br. 245, str.57).
Steaćak br. 2 Pretpostavlja se da je pripadao Batićevoj supruzi Vukavi. To je sljemenjak sa postoljem iz jednog komada kamena dimenzija: postolje, dužina 2,2 m, širina 1,1 m, visina 0,3 m; sljemenjak: duž. 2 m, širina1 m ispod sljemena i 0,9 m u podnožju, visina 0.9 m, od toga 0,2 m zabat i 0,7 m sanduk. Krovni dio sljemenjaka je naglašen tordiranom vrpcom, “crijepom kao pokrovom”, a zabat rozetama. Na bočnim zidovima su spiralni plastični ornamenti i rozete
Stećak br. 3 To je sljemenjak sa postoljem dimenzije: postolje, dužina 1,9 m, širina 0,8 m, visina 0, 27 m; sljemenjak dužina 1, 7 m, širina 0. 8 m ispod sljemena i 0,6 m u podnožju, visina 0,65 m, od toga 0,5 m sanduk i 0,15 m zabat. Spomenik je karakterističan po dvostrukom postolju i krovu koji je oivičen tordiranom vrpcom.
Ostala tri stećka na nekropoli u groblju i uz ogradu groblja sa vanjske strane su utonuli u zemlju ili su prevaljeni, tako da su se samo djelomično mogle odrediti dimenzije, pa čak i oblik.
Na lokalitetu Hodžak su 4 sljemenjaka (od kojih su 2 sa postoljem), i 4 sanduka. Teren na kojem leže stećci je u neredu i zapušten. Stećak br. 8 je vjerovatno sletio iz grupe koja je u katoličkom groblju. On je jedini i ornamentiran u grupi na lokalitetu Hodžak. Stećak: br. 7 je potkopan, br. 9 je slomljen, br. 11 olupan i izvrnut, br. 12 utonuo, br. 14 izvrnut i utonuo.
Svi stećci su dobro klesani i imaju proporcionalne mjere izrade ukrasa. Stećci br. 1,2,3 i 8 se ipak izdvajaju od ostalih po naročito skladnim proporcijama, kvalitetu likovne obrade i ukrašenosti. Na svim spomenicima su tordirane vrpce, a na tri su još zastupljene u raznim kombinacijama osmerolisne rozete, spirale i grozdovi, jabuke i arhitektonski elementi. Stećak Batića, njegove supruge Vukave i dječiji grob (stećci 1,2,3) predstavljaju “vječna kuće” sa posebno istaknutim elementima konstrukcije.
3. Dosadašnja zakonska zaštita
Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika nije evidentiran, nego se odluka donosi na osnovu peticije koju je poslala općina Ilijaš 07.januara 2003. godine.
U Prostornom planu Bosne i Hercegovine (valorizacija) 1980.godine na prostoru općine Ilijaš su valorizirane u III kategoriju.
4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Nisu vršeni.
5. Sadašnje stanje dobra
Uvidom na licu mjesta i na osnovi podataka dobivenih od strane općine Ilijaš, ustanovljeno je sljedeće:
- područje je izuzetno zapušteno i izloženo ubrzanom propadanju uslijed nedostatka redovnog održavanja;
- obližnja naselja su razorena i opustjela.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobra nacionalnim spomenicima (“Službeni glasnik BiH” br. 33/02 i 15/03), Komisija donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
- Vremensko određenje
- Historijska vrijednost
- Umjetnička i estetska vrijednost
iv. Kompozicija
vi. Vrijednost konstrukcije
- Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)
i. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
iv. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
- Ambijentalna vrijednost
iii. Objekat je dio cjeline područja
- Izvornost
v. Položaj i smještaj u prostoru,
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena literatura:
U toku vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korištena je sljedeća literatura:
1891 Hörmann, Kosta, Nadgrobni spomenik kneza Batića. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu II, Sarajevo, 1891, 391-395.
1939 Mazalić, Đoko, Starine po okolini Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LI, sv. 1, 1939 (1940), Sarajevo, 1940, 15-35.
1970 Vego, Marko, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, IV. Zemaljski muzej Sarajevo, Sarajevo, 1970.
1971 Bešlagić, Šefik, Stećci. Kataloško topografski pregled. Veselin Masleša. Sarajevo, 1971.
1984 Anđelić, Pavo, Srednji vijek - doba stare bosanske države. U: Visoko i okolina kroz istoriju 1. Skupština opštine Visoko, Visoko, 1984, 103-309.
|
