početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Harem Gradske džamije

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 32/03.

             Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  1. do 7.  jula  2003. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Harem Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno  kao k.č. br. 176 (po novom premjeru),  k.o. Kozarska Dubica-Grad , odnosno k.č. br. 1/4356, k.o. Kozarska Dubica (po starom premjeru), opština Kozarska Dubica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

            Objekat džamije koji se gradi na mjestu Gradske džamije porušene  1992. godine, ne uživa režim zaštite jer nije izveden u skladu sa stanjem objekta prije njegovog rušenja i nije rehabilitovan u skladu sa Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02) i drugim važećim propisima, standardima i principima zaštite, pa ne ispunjava Kriterijume za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima («Službeni glasnik BiH», br. 33/02 i 15/03).

            Nacionalni spomenik čini mjesto džamije i harem.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

 

II

 

            Vlada Republike Srpske dužna je da obezbijedi pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Republike Srpske  dužna je da obezbijedi sredstva za izradu i sprovođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija)  utvrdiće tehničke uslove i obezbijediti sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            Mjere zaštite:

-         štite se mjesto građevinske cjeline Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici i harem; 

-         izvorna namjena zaštićenog prostora ne smije da bude promijenjena;

-         svi ulomci džamije i nišana iz harema koji su ostali nakon rušenja na njenom prostoru, ili se eventualno pronađu prilikom građevinskih radova koji se vrše na mjestu Gradske džamije ili se pronađu na deponijama na koje su odveženi nakon rušenja, biće snimljeni, konzervisani, vraćeni na prostor harema i prezentovani na odgovarajući način u sklopu džamijske cjeline.

                                          

IV

 

            Stavlja se van snage Odluka Skupštine opštine Kozarska Dubica o izmjeni Odluke o donošenju regulacionog plana centralne zone grada Kozarska Dubica, broj: 02-012-550/94 od 6. jula 1994. godine, kao i svi sprovedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u  kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

            Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i opštinske službe suzdržaće se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili da dovedu u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

            Ova odluka dostaviće se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske i opštinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi sprovođenja mjera utvrđenih u tač. II -V ove odluke i nadležnom opštinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresovanim licima u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije  su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenom glasniku Republike Srpske».

 

 

 

            Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović,  Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

 

Predsjedavajuća Komisije

Amra Hadžimuhamedović

Broj: 07-6-554/03-3

2. jula 2003. godine

Sarajevo

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I - UVOD

            Na osnovu Zakona o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika, sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za šta ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnešen zahtjev.

            Komisija je primila peticiju od strane Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Dubica,  29.novembra 2002. godine i pristupila sprovođenju postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  u skladu sa članom V,  Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

 

U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

Ÿ         dokumentaciju o lokaciji imovine i vlasničku dokumentaciju,

Ÿ         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije,

Ÿ         Odluka Skupštine opštine Kozarska Dubica o izmjeni Odluke o donošenju regulacionog plana centralne zone grada Kozarska Dubica, broj: 02-012-550/94 od 06.jula1994. godine,

Ÿ         istorijsku, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

            Na osnovu uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

            Gradska džamija nalazi se u u centru Kozarske Dubice; k.č. br. 176 k.o. Kozarska Dubica-Grad, u opštini Kozarska Dubica. 

 

Istorijski podaci

            Originalni tarih, kao ni vakufnama osnivača džamije nisu sačuvani. Prvo pominjanje grada veže se za 1528. godinu, kada se današnja Kozarska (Bosanska) Dubica, prvi put pominje pod nazivom Kastrum, koji je bio glavni grad Dubičke županije. Ovaj grad dolazi pod tursku vlast 1538. godine, a krajem 18.vijeka, Dubica je poznata kao malo trgovačko mjesto i sjedište kapetanije (Mujezinović, str.44). U jednom opisu utvrda po Bosanskom pašaluku iz treće dekade 17. vijeka, Dubica se pominje kao grad male važnosti, sa desetak kuća unutar, te oko ćetrdesetak kuća izvan grada (Kreševljaković, Izabrana djela II, str.435).

             Tokom otomanskog perioda vladavine, u tri navrata, nakon bitaka, 1687., 1716. i 1788. godine, Dubica je potpadala pod vlast Austrije. U ratu između Otomanske imperije i Austrije 1788., za vrijeme Josifa II, austrijska vojska pod komandom generala Laudona zauzela je Bosansku Dubicu, koja je tada, prema opisu, imala nekoliko kuća i džamiju. Pri ovom napadu cijeli grad je bio razoren (Kreševljaković, Izabrana djela I; str.86; Šerić, str.18-21; Aleksić, str.18).

            Na crtežu na kojem je nacrtan napad na Bosansku Dubicu, obzirom na položaj nacrtane džamije i blizinu rijeke, može da se zaključi da je riječ o Gradskoj džamiji. Imajući u vidu i detaljne podatke o dubičkim kapetanima (1) , može da se pretpostavi da je Gradska džamija bila obnovljena na prelazu između kraja 18. i početka 19. vijeka.

            U periodu juli-septembar 1992. godine, porušene su tri džamije (Gradska džamija, Čaršijska džamija i Puhalska džamija) u Bosanskoj Dubici.

 

2. Opis spomenika

Arhitektura

            Objekat je bio spoljnih gabaritnih dimenzija cca 11 x 17 m (prema kopiji katastarskog plana izdatoj 2001. godine). Imao je dva pojasa prozorskih otvora, i bio zidan od cigle austrijskog formata. Spoljna fasada džamije je bila malterisana.  Džamija je bila pokrivena četverovodnim krovom, drvena munara je bila postavljena na desnom kraju uz sjeverozapadni fasadni zid u ravni sjeverozapadnog zida džamije. Uz sjeverozapadnu, ulaznu fasadu džamije je bio dozidan zatvoreni trijem visine prizemne etaže, u čijem desnom dijelu je bila abdesthana. Trijem je dozidan oko 1970. godine, a u isto vrijeme je sagrađena i nova zidana munara šesnaestougaonog presjeka (prvobitno, džamija je imala nešto nižu munaru, koja je izlazila iz krova, što se vidi iz panoramske fotografije Bosanske Dubice iz 1945.).     Prema statističkim pokazateljima o džamijama iz 1933. godine, objavljenim u Glasniku Vrhovnog vjerskog starješinstva Islamske vjerske zajednice (Glasnik IVZ, I, Beograd, 1933., br.7, str.52-55) prvobitna munara je bila drvena. Na fotografiji džamije prije rušenja vidi se da je kao pokrov bio primijenjen biber-crijep gustog preklopa.

            Na fasadama prozorski otvori su bili postavljeni u dva niza. Na dužim bočnim fasadama bilo je postavljeno po pet prozorskih otvora, na mihrabskom zidu po četiri prozora u gornjem i donjem pojasu, dok su na ulaznoj fasadi u gornjem pojasu bila su postavljena četiri prozorska otvora, a u donjem pojasu tri prozora i ulazna vrata. Svi prozori su bili izvedeni sa polukružnim završecima, a jedino su  prozori donjeg pojasa na ulaznom zatvorenom trijemu imali pravougaonu formu. Okviri-šembrane prozora bili su naglašeni na fasadi.

            U haremu sjeverno od džamije, u osovini ulaza u džamiju, nalazio se šadrvan šestougaone osnove. Na dijelu parcele zapadno od džamije, nalazila se grupa od 30-ak nišana (vidljivo na fotografiji na  naslovnici Glasnika Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ, godina XXXVI, broj 1-2, Sarajevo, 1973.). 

 

Dosadašnja zakonska zaštita

            Prema podacima dostavljenim iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH Gradska džamija u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici nije bila zaštićena.

 

3. Sadašnje stanje lokaliteta

            Gradska džamija je srušena 1992. godine. Na poziciji gdje se nalazila stara džamija, sagrađena je nova džamija spoljnih gabarita 11,10x17,20 m. Novi objekat džamije je zadržao proporcije objekta džamije prije njenog rušenja. To se prije svega odnosi na horizontalne i vertikalne gabarite objekta džamijske zgrade, oblik i formu krova, proporcije prozorskih otvora, te njihov ritam i raspored. Vidljive su određena odstupanja kod munare (stara munara je bila priljubljena uz sjeverozapadni zid objekta, dok je nova munara od njega odmaknuta; različito je riješen postament munare, ograda šerefe munare, povećan je broj okana za osvjetljavanje u stijenki tijela munare, promijenjene su proporcije kupe munare).

            Nisu pronađeni nikakvi podaci o tome kakva je bila dispozicija, unutrašnji izgled, mobilijar i oprema objekta džamije prije njenog rušenja, tako ne može da se vrši upoređivanje novog objekta sa objektom prije 1992. godine.

            Novi objekat je izgrađen upotrebom savremenih materijala i tehnika. Glavni projekat džamije u Bosanskoj Dubici je uradilo Uslužno prometno preduzeće “Inženjering” Gradiška, oktobra 2002. godine

            Cijeli prostor harema džamije ograđen je metalnom ogradom. Na zapadnom dijelu parcele (dio parcele na kojem je, prije rušenja objekta,  bilo mezarje) nisu vidljivi ostaci nišana. Zbog građevinskih radova na izgradnji džamije, koji su u vrijeme obilaska lokacije bili u toku, na dijelu harema sjeverno od objekta džamije, nalazile su se deponije građevinskih materijala, tako da nije bilo mogućno vidjeti šta se ispod njih nalazi. U neposrednoj blizini nove munare, srušeno je jedno stablo koje se nalazilo unutar harema džamije.  

            Uvidom u Odluku o izmjeni Odluke o donošenju regulacionog plana centralne zone grada Kozarska Dubica od 06.jula 1994. i grafički prilog Prijedloga izmjene, utvrđeno je da je na mjestu Gradske džamije predviđena izgradnja poslovnog objekta spratnosti P+2+P.

 

III - ZAKLJUČAK

            U skladu sa Zakonom o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svaki nacionalni spomenik, kao i dobro za koje su podnešene peticije, treba da bude obnovljen u skladu sa odobrenjem za rehabilitaciju izdatim od nadležnog entitetskog ministarstva. Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu, kojom je utvrđeno da novi objekat Gradske džamije u Kozarskoj Dubici ne predstavlja nacionalni spomenik, primjenom Kriterijuma za donošenje odluka Komisije o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojenih na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (03.-09.septembra 2002. godine). Utvrđeno je da novi objekat ne ispunjava sljedeće kriterijume:

            A) Vremensko određenje

            B) Istorijska vrijednost

            Shodno navedenom, odredbe Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ne primjenjuju se na novu džamiju.

 

            Primjenjujući Kriterijume za donošenje odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija je donijela odluku da nacionalnim spomenikom proglasi harem džamije. Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijumima:

A. Istorijska vrijednost

E. Simbolična vrijednost

ii. Sakralna vrijednost,

iii. Značaj za identitet grupe ljudi.

 

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- z.k. izvadak, 

- fotodokumentacija,

- grafički prilozi.

 

Korištena literatura  :

1931. Aleksić, Dragoslav, Knežopolje i Knežopoljci, Bosanska Dubica, 1931. godina

 

Šerić, Hasan, Iz prošlosti Dubice, Novi Behar, godina XV-Broj 1, str.18-21

 

1991. Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela I, “Veselin Masleša”, Sarajevo,

 

1991. Kreševljaković, Hamdija, Izabrana djela II, “Veselin Masleša”, Sarajevo

 

1998. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga III, 3. izdanje, biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998.

 

Bećirbegović, Madžida, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999.

 

Glavni projekat džamije u Bosanskoj Dubici izradilo je Uslužno prometno preduzeće “Inženjering,” Gradiška, oktobar 2002. godine



(1) Džafer-kapetan-za njega se u Cerića kući zna da je bio na ovome mjestu za Dubičkog rata i da je ranjen u pleća. Bio je oženjen od begova Filipovića iz Ključa. Umro je 1234. hidž. (1818/19) godine u Dubici i pokopan je na Bećirovića mezarluku. To je zemljište kupio Džafer-beg i uvakufio za groblje u kome je on prvi zakopan. Zemljište je pripalo kasnije Gradskoj džamiji. Na tome groblju stoji i danas nadgrobni spomenik s natpisom.

Hadži Mehmed-beg, koji je bio dubički kapetan nakon kapetana Mustaj-bega je kapetanovao od 1234. do 1242. hidž. (1818/1819-1826) godine.  Ostavio je jedan vakuf i prihod odredio za službenike dviju dubičkih dzamija. Hadži Mehmed-beg-godine 1846. išao je Mehmed-beg na hadž i otada je poznatiji pod imenom Hadži-beg. Umro je 1869. godine.  



Bosanska Dubica, stara razglednicaPanorama Bosanske Dubice iz 1982. godineGradska džamija 1973. godineUnutrašnjost Gradske džamije 2003. godine
Gradska džamija 2003. godinePanorama Bosanske Dubice iz 1945. godineGradska džamija u Bosanskoj Dubici 1945. godine 


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: