Status spomenika -> Nacionalni spomenik

Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 33/03.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od  1. do 7.  srpnja  2003. godine, donijelo je

O D L U K U

I

Mjesto Husein-begove džamije sa haremom u Bosanskom Brodu, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. br. 606/1 i 607/3, k.o. (Bosanski) Brod, općina (Bosanski) Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljenog sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02).

II

Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Republike Srpske  dužna je osigurati sredstva za izradbu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati sredstva za izradbu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

Potrebno je osigurati provedbu sljedećih mjera:

-     graditeljska cjelina Husein-begove džamije sa haremom bit će rehabilitirana na izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, iste veličine, uz upotrebu novih materijala i uz projekt odobren od strane ministarstva nadležnog za prostorno uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske. 

-     rekonstrukciju objekta džamije treba izvršiti prema njegovom stanju iz 1992. godine, prije njegovog rušenja;

-     svi ulomci džamije koji se pronađu prilikom građevinskih radova koji će se vršiti na mjestu Husein-begove džamije,  ili se pronađu na deponijama na koje su odvezeni nakon rušenja, bit će snimljeni, konzervirani i ponovno ugrađeni u džamiju; 

-     svi ulomci koji budu pronađeni, a koje, s obzirom na stupanj oštećenja ili iz drugih opravdanih razloga, nije moguće ugraditi, bit će prezentirani na odgovarajući način u sklopu džamijske cjeline;

-     prije početka rekonstrukcije potrebno je izvršiti otkapanja površinskih slojeva zemlje u cilju pronalaženja originalnih temeljnih zidova, te izvršiti detaljno snimanje, sanaciju i konsolidaciju originalnih dijelova temelja i zidova;

-     sve dijelove za koje ne postoji pouzdana dokumentacija riješiti u sklopu projekta na način kojim će se osigurati čitljivost njihovog interpoliranja;

-     svi dijelovi nišana koji budu pronađeni tijekom vršenja radova na rehabilitaciji, ili se pronađu na deponijama na koje su odvezeni nakon rušenja graditeljske cjeline džamije, bit će snimljeni, konzervirani i prezentirani na dijelu cjeline na kome su prije rušenja bili mezarovi.

Na svim susjednim  parcelama koje graniče sa zaštićenim prostorom, dopušta se rehabilitacija postojećih objekata uz zadržavanje postojećih gabarita i visina. Moguća je interpolacija stambenih objekata najveće dopuštene katnosti P+1 (odnosno, najveće dopuštene visine od cca 6,50 m do krovnog vijenca).

IV

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

Svatko, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske i općnskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva  su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».

            Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Predsjedateljka Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

Broj: 08.1-6-803/03-1

2. srpnja 2003. godine

Sarajevo

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

Na temelju Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članak 2, stavak 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo proglasilo nacionalnim spomenikom, sukladno čl. V i VI Aneksa 8, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Povjerenstvo je primilo peticiju od strane Islamske zajednice Bosne i Hercegovine - Ureda banjalučkog muftije kolovoza 2002. godine i pristupilo provedbi postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom,  sukladno članku V  Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članku 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika.

II – PREDHODNI POSTUPAK

U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

• podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o oštećenjima tijekom rata, podatke o intervencijama ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,
• dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,
• povijesnu, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

            Husein-begova džamija nalazi se u centru Bosanskog/Srpskog Broda, na k.č. br. 606/1 i 607/3, k.o. (Bosanski) Brod, općina (Bosanski) Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Povijesni podaci

            Džamija je izgrađena u XVIII stoljeću. Nije poznata točna godina izgradnje i ko je utemeljitelj džamije. 1908. godine džamija je srušena i prenesena u Sijekovac, da bi na njezinom mjestu bila podignuta nova. (Mašić, 2003.)

            Husein-begova džamija obnovljena je 1327. hidž. (1909.) godine, sredstvima bosanskohercegovačke vlade. O tome je sačuvan prepis natpisa kod Kadića (Zbornik 28, str. 502) u Gazi Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na džamiji se srušio krov i bili su oštećeni zidovi. Kronogram je sastavio pjesnik Enverija. Pored godine ispisane brojkama ispod teksta, izražen je natpis u ebdžedu u posljednjem distihonu kronograma. (Mujezinović, 1998., str. 232)

            Husein-begova džamija je srušena listopada 1992. godine.

2. Opis spomenika

            Graditeljska cjelina se sastojala od džamije i harema sa nišanima. Poznato je da se u haremu nalazilo 13-15 obilježenih nišana, od kojih se za jedan smatralo da je pripadao utemeljitelju džamije – Husein-begu. (Mašić, 2003.)

Jedini raspoloživi podaci na temelju kojih možemo svjedočiti o ranijem izgledu džamije, su fotografije ranijeg izgleda džamije.

Prvobitan objekt, izgrađen krajem XVIII stoljeća, predstavlja primjer jednoprostorne džamije sa drvenom munarom koja se gradila na tim prostorima. Moguće je uspostaviti tipološku vezu, a sudeći po vanjskom izgledu na dostupnim fotografijama, tlocrtne dispozicije i koncepcije ove džamije. Prostorni oblik obuhvata trijem sa sofama i glavni prostor za molitvu, koji su povezani četverovodnim krovom iz kojeg izlazi drvena munara. Ulazni trijem sa galerijom, dubine cca. 1/3 dubine glavnog molitvenog prostora, formiran je sa 4 drvena stupa koji nose drvenu stropnu i krovnu konstrukciju. Prostor trijema se nalazio na sjeverozapadnoj strani, nasuprot mihrabu, i bio je riješen dvoetažno. Način penjanja na galeriju nije poznat. Drvene sofe su bile ograđene drvenom ogradom, dok je ulazni dio bio otvoren. Polja između stupova na galeriji su bila podijeljena na dva dijela drvenim stupićem, međusobno povezanim drvenim lukovima segmentnog oblika. Iz trijema se ulazilo u prostor za molitvu približno četvornog oblika. Kako podaci o unutarnjem izgledu džamije iz ovog perioda nisu dostupni, principom analogije može se pretpostaviti da se u unutrašnjosti ovog prostora nalazio prednji, drveni mahvil. U unutrašnjosti ovih džamija uglavnom su bili bijelo obojeni zidovi, drvena tavanica, šareni ćilimi na podu, sa jednostavnom dekoracijom. Krovna ploha bila je nagiba cca. 45o i bila je prekrivena šindrom. Drvena munara sa otvorenom galerijom, imala je oblik kamene munare i visinu cca. 20,00 m od kote prizemlja. Džamija je bila ožbukana i bojena. Prema fotografiji, vidljivo je da su na jugozapadnom, bočnom zidu bila smještena četiri prozora u dva reda pravokutnog oblika. Na trijemu, desno I lijevo od džamijskog ulaza, uočavaju se prozorski otvori približno istih dimenzija kao i oni na bočnom zidu. Džamijski prostor, harem bio je ograđen drvenom ogradom.

Novi objekt džamije je izgrađen 1909. godine i predstavljao je jednoprostornu potkupolnu džamiju. Dimenzije džamije su bile: glavni molitveni prostor cca. 10,00x10,00 m, ulazni trijem sa sofama 10,00x3,00 m, munara visine cca. 33,00 m (prema navodima Jusufa Mašića). Prema dostupnim fotografijama, džamija je imala drveni trijem bez galerije. Trijem je bio pokriven trovodnom krovnom konstrukcijom sa limenim pokrovom, oslonjenim na četiri drvena stupa. Prostor sofa je bio ograđen drvenom ogradom. Desno i lijevo od ulaza uočavaju se pravokutni prozori završeni ukrasnom lunetom sa prelomljenim lukom. Prema navodima Jusufa Mašića, džamija je bila građena od opeke sa kamenom kupolom. Zidovi objekta su završeni vijencem koji se proteže cijelom dužinom objekta, osim na dijelu gdje prolazi munara. Dvanaestokutna munara je bila smještena desno od ulaza u džamiju i građena je od opeke. Imala je visinu cca. 33,00 m. Osnova postamenta munare je također dvanaestokutna i njegova visina je ista kao i visina vijenca objekta. Iznad vijenca nalazio se osmokutni tambur na kojem se uočavaju po dva uska prozora na svakoj stranici osmokutnika, sa prelomljenim lukom kao završetkom, smješetena jedan uz drugi. Iznad tambura se uzdiže plitka kupola. Na bočnoj fasadi objekta se uočavaju tri prozora, i to dva u donjoj zoni i jedan u gornjoj zoni zida. Prozori su bili pravokutni, završeni ukrasnom lunetom sa prelomljenim lukom. I džamija i munara su bile ožbukane i bijelo obojene, dok je kupola bila pokrivena bakarnim limom. O unutrašnjem izgledu džamije možemo pretpostaviti samo na temelju navoda Jusufa Mašića, koji kaže da je džamija imala prednji drveni mahvil dubine cca. 2,50-3,00 m, sa polukružnim istakom za mujezina isturenim za 1,00-1,30 m iz ravni mahvila. Mahvil su nosila dva drvena stupa. Osim mahvila, u džamiji su se nalazili i mihrab i drveni minber. Ulaz na munaru je bio sa mahvila.  Naknadni radovi većeg zahvata na džamiji, prije njezinog rušenja 1992. godine, nisu vršeni. Džamija je, nakon II svjetskog rata – 50-tih godina, bila žbukana i bojena.

Prema projektu iz 2003. godine, predviđeno je da novi objekt džamije bude izveden u vidu skeletne konstrukcije (AB serklaži i grede) sa ispunom od opeka-bloka debljine 30 cm. Predložene gabaritne dimenzije novog objekta su cca. 13,20x10,00 m. U tlocrtu, na koti  prizemlja, objekt je podijeljen na dvije cjeline: ulazni dio i glavni molitveni prostor. Ulazni dio - desno i lijevo od centralno smještenog ulaza smješten je prostor abdesthana sa sanitarijama. Na ulaznoj fasadi džamije predviđena su dva prozorska otvora dimenzija cca. 1,00x1,00 m. Na bočnim fasadama ulaznog dijela, prostor sanitarija, predviđena su po dva otvora dimenzija cca. 0,50x1,00 m. Glavni molitveni prostor je skoro četvornog oblika, unutrašnjih dimenzija cca. 9,30x9,40 m. Na koti prizemlja je prostorno podijeljen u dva dijela: dio prostora uz ulazni zid je natkriven mahvilom dubine cca. 3,00 m oslonjenim na dva AB stupa. Lijevo od ulaza, u natkrivenom dijelu, predviđeno je stubište koje vodi na kat mahvila. Desno od ulaza predviđen je ulaz na munaru.  Duž bočnih zidova, na razini prizemlja su predviđena dva pravokutna prozora dimenzija 1,00x1,50 m. U gornjoj zoni predviđena su također dva prozora sa lučnim završetkom istih dimenzija kao i prozori u donjoj zoni. Na mahvilskom zidu su predviđena po dva prozora i u donjoj i gornjoj zoni, istih dimenzija i oblika kao i prozori na bočnim zidovima. Na razini kata (2,20 m iznad kote prizemlja) razlikujemo: prostor sa stubištem i mahvil i dvije prostorije u kutovima prednjeg, ulaznog zida u džamiju koji služe za potrebe imama. Prozorski otvori u ovim prostorijama ponavljaju se sa razine prizemlja i nešto su većih dimenzija – 0,50x1,50 m. Između dva navedena prostora nalazi se proširenje mahvilskog prostora sa prozorom smještenim iznad samog džamijskog ulaza dimenzija 1,00x1,50 m. Na ovoj koti se nalazi još jedan ulaz u munaru. Zračni prostor, u centralnom dijelu ispod kupole, ima visinu od cca. 10,50 m. Centralni dio džamije pokriven je AB kupolom radijusa cca. 8,00 m koja se oslanjala na betonske osmokutni tambur, sa po dva prozorska otvora, sa završnim prelomljenim lukovima, na svakoj stranici osmokutnika. Ulazni dio džamije je pokriven sa tri manje betonske kupolice radijusa 2,00 m, i nalaze se na visinskoj koti cca. 5,50 m od kote prizemlja. Sve kupole će biti pokrivene bakarnim limom. AB munara predviđene visine 35,00 m prislonjena je uz jugozapadni zid džamije.

Dosadašnja zakonska zaštita

              Prema podacima dostavljenim iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH Husein-begova džamija u (Bosanskom) Brodu  nije bila zaštićena.

3.  Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

Podaci o dosadašnjim konzervatorsko-restauratorskim radovima nisu dostupni.

4.  Sadašnje stanje lokaliteta

Prilikom uvida u sadašnje stanje lokaliteta, evidentirano je da nikakvi radovi na rehabilitaciji cjeline još uvijek nisu počeli. Lokalitet je zatravnjen i pretvoren u parkovsku površinu. Nije moguće uočiti bilo kakve ostatke niti džamije niti harema sa nišanima, mada se na temelju uzvišenja nastalog na mjestu džamije može pretpostaviti da će se neki ostaci moći pronaći ispod površine zemlje, a prilikom istraživačkih radova.

III - ZAKLJUČAK

Primjenjujući Kriterije za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima («Službeni glasnik BiH», br. 33/02 i 15/02), Povjerenstvo  donosi odluku kao u dispozitivu. Odluka je utemeljena na sljedećim kriterijima:

A.         Vremensko određenje

E.          Simbolička vrijednost

ii.          Sakralna vrijednost,

iii.         Tradicionalna vrijednost,

iv.          Značaj za identitet skupine ljudi.

 Sastavni dio ove odluke su:

-     kopija katastarskog plana,

-     z.k. izvadak,  posjedovni list,

-     fotodokumentacija,

-     grafički prilozi.

Korištena literatura

1998.    Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka “Kulturno naslijeđe”, Sarajevo –Publishing, 1998.

1999.    Bećirbegović, Madžida, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999.

2003.    Materijali dostavljeni od strane Mašić Jusufa