Status spomenika -> Nacionalni spomenik
Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 32/03.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. svibnja 2003. godine, donijelo je
O D L U K U
I
Pokretno dobro - «Ploča velikog sudije Gradeše», vlasništvo Muzeja grada Zenice u Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Na nacionalni se spomenik primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnoga spomenika.
III
Vlada Federacije će osigurati odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnoga spomenika i vršit će nadzor nad njegovom zaštitom.
Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnoga spomenika na području Bosne i Hercegovine vršit će se na temelju uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.
IV
Svako će se, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
V
Iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Iznimno od odredbe stavka 1. ove točke, dopušteno je privremeno iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje za privremeno iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnoga stavka daje Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. Povjerenstvo u svom rješenju o odobrenju za privremeno iznošenje spomenika utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.
VI
Ova će se odluka dostaviti vlasniku nacionalnoga spomenika, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, federalnome ministarstvu nadležnome za kulturu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke.
VII
Sastavni je dio ove odluke obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama Povjerenstva i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH».
Ovu je odluku Povjerenstvo donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedateljka Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
Broj: 05-6-786/03
6. svibnja 2003. godine
Sarajevo
O b r a z l o ž e nj e
I - UVOD
Na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u sukladno čl. V I VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Povjerenstva ne donese konačnu odluku o njihovome statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvu se obratio Muzej grada Zenice, dana 27. studenog 2002. godine sa prijedlogom proglašenja pokretnog dobra - Ploče velikog sudije Gradeše, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, Aneksa 8. i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
II- PRETHODNI POSTUPAK
U postupku je koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen uvid u:
Ÿ podatke o sadašnjem stanju dobra, uključujući opis i fotografije,
Ÿ dokumentaciju Muzeja grada Zenice o pomenutome dobru,
Ÿ opis i fotografije dobra u znanstvenoj literaturi.
Na teemlju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o predmetu
Lokacija
Ploča je velikog sudije Gradeše pronađena u selu Podbrežju kod Zenice. Smještena je u arheološkom odjelu Muzeja grada Zenice u Zenici (inv. br. 1). U junu 1964. godine, Grgo Prkić, radnik željezare u Zenici, obrađujući zemlju u Podbrežju, selu koje je smješteno na blagoj padini, oko 3 km sjeverozapadno od Zenice, je pronašao na dubini od oko 1 m kamen sa natpisom. Uz kamen je otkopao i nekoliko ljudskih kostiju, kamen sa žljebom i poveću ploču, što je sve ostavio u zemlji.
Povijesni podaci
Analizom je ustanovljeno da se radi o gornjoj polovini lijevog dovratka crkve mauzoleja sudije Gradeše i njegove žene, te da potječe sa kraja 12. stoljeća. Gradeša je bio veliki sudija za vrijeme vladavine bana Kulina. To je novi podatak o ustrojstvu sudske vlasti u spomenutome periodu.
Dosadašnja zakonska zaštita
Odmah po nalazu spomenik je prenesen u Muzej grada Zenice. Spomenuto dobro nije uživalo zakonsku zaštitu.
2. Opis dobra
Spomenuti se natpis nalazi na kamenu u obliku stupa, čija visina iznosi 87 cm, širina 31 cm, a debljina 28 cm.
Dvije su strane stupa otesane kao ravna ploha, a dvije su nešto nepravilnije. Gornja je baza stupa bila ravna, što navodi na pomisao da je podupirala horizontalnu kamenu gredu - arhitrav u vratima. Dvije strane stupa nose natpis. Čeona, ravna površina stupa, je u cijelosti ispisana, dok je desna, bočna strana, ispisana samo u gornjem dijelu. Na čeonoj strani stupa majstor je ćirilična slova urezivao pod dosta oštrim kutom. Slova su različite visine i kreću se od 15 –do 35 mm u 17 redova. U donjem dijelu ispisane površine tekst je zbijeniji zbog loše isplaniranoga prostora za pisanje. U tom prostoru, pored slova, naknadno su ugrebani i drugi znakovi kao što su grančice, grupe točkica, zarezi. Naknadno ugrebani simboli potvrđuju pretpostavku da se radi o gornjem dijelu dovratnika, jer je na njemu bilo najlakše ostaviti zabilješku.
Tekst natpisa na čeonoj strani glasi po Bešlagiću (1965, 204):
a po Vegi (1970, 66, broj 252):
Natpis na drugoj strani zauzima prostor od 18 cm pri vrhu stupa. Na cijeloj površini ove strane poznaju se nekad napisana slova, a donji dio je naknadno preklesan. Očuvano je i djelimično čitljivo samo osam prvih redova. Slova su visoka od 10do16 mm i plitko ugrebena oštrim predmetom. Tekst je dosta nečitljiv te je grupa autora ponudila fragmentarnu transkripciju.
Po Bešlagiću (1965, 206):
Prema Vegi (1970., 66, broj 252):
Ovaj natpis i pored zajedničkih odlika sa prvim tekstom, se razlikuje u nekim detaljima u grafici i interpunkciji, pa se smatra da ga je pisala druga osoba, ali ne u velikome vremenskome razmaku. Vjerojatno se radi o prigodnome tekstu u svezi sa sahranom Gradeše i njegove žene (Bešlagić i dr., 1965, 206).
Vego pretpostavlja da se natpis odnosi na posvetu crkve 6. svibnja 1193. godine (po starom kalendaru) (Vego, 1981,58).
Iz glavnog natpisa se saznaju slijedeći relevantni povijesni podaci:
Ÿ da je u doba "velikog bana Kulina" (1180-1204), kako je intituliran na spomeniku, postojala funkcija velikog suca koju je Gradeša obavljao; to je prvi spomen Gradeše kao povijesne ličnosti;
Ÿ da je Gradeša očigledno ktitor navedene porodične crkve (mauzoleja) i da je u njoj sahranjen;
Ÿ da je negdje u blizini mjesta nalaza postojala Crkva sv. Jurja (sv. Đurđa) iz tog perioda, znači, s kraja XII i početka XIII stoljeća.
Dodatno se iz natpisa saznaje:
Ÿ da je Gradešina žena sahranjena pored muža. Sličan slučaj je i na stećku- ploči Kaznaca Nespine i njegove žene Bjeloke iz Malog Čajna kod Visokog, koji je datiran u XIII stoljeće;
Ÿ da je crkvu sagradio Draže Ohmučanin, jedan od prvih spomenutih srednjovjekovnih graditelja. Prezime Ohmučanin je vjerojatno postalo po kraju iz kojeg potiče. Vego spominje lokalitet u Zenici, pored željezničke stanice, imenom Odmut ili Ohmut (ždrijebe) (Bešlagić i dr, 1965, 205, nap. 12; Vego, 1970, 66, br. 252; Vego, 1981, 60).
Ÿ da je natpis pisao pop, čije ime počinje sa sljedeća tri slova "Pro...". (Prodan- Bešlagić i dr, 1965, 205, nap. 15, ili Protazije, Prohorije, Prodanac-Vego, 1970, 66).
Konzervatorsko- restauratorski radovi
Do sada na Ploči velikog sudije Gradeše nije bilo konzervatorsko- restauratorskih zahvata.
Sadašnje stanje predmeta
Ploča velikog sudije Gradeše čuva se u depou Muzeja grada Zenice, i nalazi se u dobrom stanju.
III- ZAKLJUČAK
Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. rujna 2002. godine, Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.
Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:
A. Vremensko određenje
B. Povijesna vrijednost
C. Umjetnička i estetska vrijednost
C V. Vrijednost detalja
D. Čitljivost
D I. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim razdobljima
D II. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama
D IV. Svjedočanstvo o određenome tipu, stilu ili regionalnome maniru
G. Izvornost
G I. Oblik i dizajn
G II. Materijal i sadržaj
G III. Namjena i upotreba
H. Jedinstvenost i reprezentativnost
H I. Jedinstven i rijedak primjerak određenoga tipa ili stila
Sastavni dio ove odluke su:
- fotografije natpisa,
- transkripcije,
- dokumentacija Muzeja grada Zenice (kopija iz Inventarne knjige).
Korišćena literatura
Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH, korišćena je sljedeća literatura:
1965. Šefik, Bešlagić-Zdravko, Kajmaković-Fikret Ibrahimpašić, Ćirilski natpis iz doba Kulina bana. Naše starine X, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1965, 203-208.
1970. Marko, Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970.
1981. Marko, Vego, Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne. Naše starine XIV-XV, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1981, 39-64.
|