početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Ploča velikog sudije Gradeše, vlasništvo Muzeja grada Zenice, pokretno dobro

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno "Službenom glasniku BiH", broj 32/03.

             Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 12. svibnja 2003. godine, donijelo je

 

O D L U K U

 

I

 

            Pokretno dobro - «Ploča velikog sudije Gradeše», vlasništvo Muzeja grada Zenice u Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

            Na nacionalni se spomenik primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnoga spomenika.

 

III

 

            Vlada Federacije će osigurati odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnoga spomenika i vršit će nadzor nad njegovom zaštitom.

            Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnoga spomenika na području Bosne i Hercegovine vršit će se na temelju uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.

 

IV

 

            Svako će se, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

V

 

            Iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

            Iznimno od odredbe stavka 1. ove točke, dopušteno je privremeno iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

            Odobrenje za privremeno iznošenje nacionalnoga spomenika iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnoga stavka daje Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo),  ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. Povjerenstvo u svom rješenju o odobrenju za privremeno iznošenje spomenika utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

VI

 

            Ova će se odluka dostaviti vlasniku nacionalnoga spomenika, Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, federalnome ministarstvu nadležnome za kulturu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke.

 

 

VII

 

            Sastavni je dio ove odluke obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama Povjerenstva i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH».

 

 

            Ovu je odluku Povjerenstvo  donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Predsjedateljka Povjerenstva

Amra Hadžimuhamedović

Broj: 05-6-786/03

6. svibnja  2003. godine                                               

Sarajevo

 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

I - UVOD

            Na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom u sukladno čl. V I VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, sve dok Povjerenstva ne donese konačnu odluku o njihovome statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Povjerenstvu se obratio Muzej grada Zenice, dana 27. studenog 2002. godine sa prijedlogom proglašenja pokretnog dobra - Ploče velikog sudije Gradeše, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Sukladno odredbama Zakona, a na temelju članka V, Aneksa 8.  i članka 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Povjerenstvo je pristupilo provedbi postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II- PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku je koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju, izvršen uvid u:

Ÿ         podatke o sadašnjem stanju dobra, uključujući opis i fotografije,

Ÿ         dokumentaciju Muzeja grada Zenice o pomenutome dobru,

Ÿ         opis i fotografije dobra u znanstvenoj literaturi.

 

            Na teemlju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

 

1. Podaci o predmetu

Lokacija

            Ploča je velikog sudije Gradeše pronađena u selu Podbrežju kod Zenice. Smještena je u arheološkom odjelu Muzeja grada Zenice u Zenici  (inv. br. 1). U junu 1964. godine, Grgo Prkić, radnik željezare u Zenici, obrađujući zemlju u Podbrežju, selu koje je smješteno na blagoj padini, oko 3 km sjeverozapadno od Zenice, je pronašao na dubini od oko 1 m kamen sa natpisom. Uz kamen je otkopao i nekoliko ljudskih kostiju, kamen sa žljebom i poveću ploču, što je sve ostavio u zemlji.

 

Povijesni podaci

            Analizom je ustanovljeno da se radi o gornjoj polovini lijevog dovratka crkve mauzoleja sudije Gradeše i njegove žene, te da potječe sa kraja 12. stoljeća. Gradeša je bio veliki sudija za vrijeme vladavine bana Kulina. To je novi podatak o ustrojstvu sudske vlasti u spomenutome periodu.

 

Dosadašnja zakonska zaštita

            Odmah po nalazu spomenik je prenesen u Muzej grada Zenice. Spomenuto dobro nije uživalo zakonsku zaštitu.

 

2. Opis dobra

            Spomenuti se natpis nalazi na kamenu u obliku stupa, čija visina iznosi 87 cm, širina 31 cm, a debljina 28 cm.

            Dvije su strane stupa otesane kao ravna ploha, a dvije su nešto nepravilnije. Gornja je baza stupa bila ravna, što navodi na pomisao da je podupirala horizontalnu kamenu gredu - arhitrav u vratima. Dvije strane stupa nose natpis. Čeona, ravna površina stupa, je u cijelosti ispisana, dok je desna, bočna strana, ispisana samo u gornjem dijelu. Na čeonoj strani stupa majstor je ćirilična slova urezivao pod dosta oštrim kutom. Slova su različite visine i kreću se od 15 –do 35 mm u 17 redova. U donjem dijelu ispisane površine tekst je zbijeniji zbog loše isplaniranoga prostora za pisanje. U tom prostoru, pored slova, naknadno su ugrebani i drugi znakovi kao što su grančice, grupe točkica, zarezi. Naknadno ugrebani simboli potvrđuju pretpostavku da se radi o gornjem dijelu dovratnika, jer je na njemu bilo najlakše ostaviti zabilješku.

            Tekst natpisa na čeonoj strani glasi po Bešlagiću (1965, 204):

             a po Vegi (1970, 66, broj 252):

             Natpis na drugoj strani zauzima prostor od 18 cm pri vrhu stupa. Na cijeloj površini ove strane poznaju se nekad napisana slova, a  donji dio je naknadno  preklesan. Očuvano je i djelimično čitljivo samo osam prvih redova. Slova su visoka od 10do16 mm i plitko ugrebena oštrim predmetom. Tekst je dosta nečitljiv te je grupa autora ponudila fragmentarnu transkripciju.

            Po Bešlagiću (1965, 206):

             Prema Vegi (1970., 66, broj 252):

             Ovaj natpis i pored zajedničkih odlika sa prvim tekstom, se razlikuje u nekim detaljima u grafici i interpunkciji, pa se smatra da ga je pisala druga osoba, ali ne u velikome vremenskome razmaku. Vjerojatno se radi o prigodnome tekstu u svezi sa sahranom Gradeše i njegove žene (Bešlagić i dr., 1965, 206). 

            Vego pretpostavlja da se natpis  odnosi na posvetu crkve 6. svibnja 1193. godine (po starom kalendaru) (Vego, 1981,58).

            Iz glavnog natpisa se saznaju slijedeći relevantni povijesni podaci:

Ÿ         da je u  doba "velikog  bana Kulina" (1180-1204), kako je intituliran na spomeniku,  postojala funkcija velikog suca koju je Gradeša obavljao; to je prvi spomen Gradeše kao povijesne ličnosti;

Ÿ         da je Gradeša očigledno ktitor navedene porodične crkve (mauzoleja) i da je u njoj sahranjen;

Ÿ         da je negdje u blizini mjesta nalaza postojala Crkva sv. Jurja (sv. Đurđa) iz tog perioda, znači, s kraja XII i početka XIII stoljeća.

 

            Dodatno se iz natpisa saznaje:

Ÿ         da je Gradešina žena sahranjena pored muža. Sličan slučaj je i na stećku- ploči Kaznaca Nespine i njegove žene Bjeloke iz Malog Čajna kod Visokog, koji je datiran u XIII stoljeće;

Ÿ         da je crkvu sagradio Draže Ohmučanin, jedan od prvih spomenutih srednjovjekovnih graditelja. Prezime Ohmučanin je vjerojatno postalo po kraju iz kojeg potiče. Vego spominje lokalitet u Zenici, pored željezničke stanice, imenom Odmut ili Ohmut (ždrijebe) (Bešlagić i dr, 1965, 205, nap. 12; Vego, 1970, 66, br. 252; Vego, 1981, 60).

Ÿ         da je natpis pisao pop, čije ime počinje sa sljedeća tri slova "Pro...". (Prodan- Bešlagić i dr, 1965, 205, nap. 15, ili Protazije, Prohorije, Prodanac-Vego, 1970, 66).

 

Konzervatorsko- restauratorski radovi

            Do sada na Ploči velikog sudije Gradeše nije bilo konzervatorsko- restauratorskih zahvata.

 

Sadašnje stanje predmeta

            Ploča velikog sudije Gradeše čuva se u depou Muzeja grada Zenice, i nalazi se u dobrom stanju.

 

III- ZAKLJUČAK

            Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. rujna 2002. godine, Povjerenstvo je donijelo odluku kao u dispozitivu.

            Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Povijesna vrijednost

C. Umjetnička i estetska vrijednost

C  V. Vrijednost detalja

D. Čitljivost

D I. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim povijesnim razdobljima

D II. Svjedočanstvo o povijesnim mijenama

D  IV.  Svjedočanstvo o određenome tipu, stilu ili regionalnome maniru

G. Izvornost

G   I. Oblik i dizajn

G  II. Materijal i sadržaj

G III. Namjena i upotreba

H. Jedinstvenost i reprezentativnost

H I. Jedinstven i rijedak primjerak određenoga tipa ili stila

 

            Sastavni dio ove odluke su:

-         fotografije natpisa,

-         transkripcije,

-         dokumentacija Muzeja grada Zenice (kopija iz Inventarne knjige).

 

Korišćena literatura

            Tijekom vođenja postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom BiH,  korišćena je sljedeća literatura:

 

1965.    Šefik, Bešlagić-Zdravko, Kajmaković-Fikret Ibrahimpašić, Ćirilski natpis iz doba Kulina bana. Naše starine X, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1965, 203-208.

 

1970.    Marko, Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970.

 

1981.    Marko, Vego, Novi i revidirani srednjovjekovni natpisi iz Bosne. Naše starine XIV-XV, Zavod za zaštitu spomernika kulture SR BiH, Sarajevo, 1981, 39-64.

 

 



Ploča velikog sudije Gradeše   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: