Status spomenika -> Nacionalni spomenik

           Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.

           Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. siječnja 2003. godine, donijelo je

O D L U K U

I

           Povijesni (antički sakralni) spomenik - Mitrej u Jajcu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

           Nacionalni se spomenik nalazi na k.č. br. 493, k.o. Jajce I, općina Jajce, Federacija Bosne i Hercegovine.

           Na nacionalni se spomenik primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

II

           Vlada je Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnoga spomenika.

           Povjerenstvo će za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrditi tehničke uvjete i osigurati financijska sredstva za izradbu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

           Na prostoru nacionalnoga spomenika  primjenjuju se sljedeće mjere zaštite:

-          prvi stupanj zaštite obuhvaća k.č. 493;

-          potrebno je izvršiti dalja arheološka istraživanja;

-          potrebno je uraditi projekt revitalizacije spomenika;

-          dopušteni su samo radovi koji se sprovode u cilju konzervacije i prezentacije spomenika;

-          potrebno je za cijelu parcelu, k.č. 493, uraditi projekt vanjskoga uređenja u cilju bolje prezentacije spomenika; 

-          u izravnoj blizini spomenika u zaštitnome pojasu od 10 m od granice spomenika i unutar njega, nije dopuštena nikakva izgradnja, osim restauracije i rehabilitacije postojećih objekata.

IV

           Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno - planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

V

           Svatko će se, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, županije, gradske i općinske službe suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

VI

          Ova će se odluka dostaviti Vladi Federacije, federalnome ministarstvu nadležnome za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini  Federacije Bosne i Hercegovine, općinskim organima uprave nadležnim za poslove urbanizma i katastra, radi provedbe mjera utvrđenih u toč. II - IV ove odluke i nadležnome općinskome sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VII

          Sastavni je dio ove odluke obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

            Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su konačne.

IX

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.

Ovu je odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Broj: 06-6-743/03                                                          

21. siječnja 2003. godine                                                                                      

Sarajevo                                                                               

   Predsjedatelj Povjerenstva

Dubravko Lovrenović

O b r a z l o ž e n j e

I – UVOD

           Na temelju članka 2. stavka 1. Zakona o provedbi odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo  za očuvanje nacionalnih spomenika proglasilo nacionalnim spomenikom sukladno čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o njihovome statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

           Povjerenstvo je, na temelju podnesenog prijedloga od strane Općine Jajce, za proglašenje povijesnog spomenika Mitrej u Jajcu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od 4.prosinca2002. godine, pristupilo provedbi postupka za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom, sukladno članku V Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članku 35. Poslovnika o radu Povjerenstva za  očuvanje nacionalnih spomenika.

II - PRETHODNI POSTUPAK

           U postupku je koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen uvid u:

Ÿ          dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra

Ÿ          (katastarska čestica br: 493, katastarska općina Jajce I, prema priloženoj kopiji katastarskoga plana iz studenog 2002.godine);

Ÿ        zemljišnoknjižni izvadak br: 498, katastarska općina Jajce;

Ÿ         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o intervencijama na restauraciji i drugoj vrsti radova na dobru, itd.

Ÿ          povijesnu, arhitektonsku i drugu dokumentarnu građu o dobru.

Na temelju uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

           Antički se sakralni spomenik - Mitrej u Jajcu nalazi na k.č. br. 493, k.o. Jajce I; broj posjedovnog lista je 660;  vlasništvo-općenarodna imovina.     

           Spomenik se Mitrej u Jajcu nalazi na vlažnom području poznatom kao lokalitet Bare, oko 200 m jugozapadno od srednjevjekovnog grada Jajce, na lijevoj obali Plive.

Historijski podaci

           Kult su nepobjedivoga boga Sunca - Mitre širili vojnici, robovi i trgovci podrijetlom iz Orijenta, ili vojnici koji su na Istoku došli u dodir sa pristalicama ovoga kulta. Kao vjera koja je obećavala više socijalne pravde i zagrobni život, privlačila je niže slojeve društva i ozbiljno ometala širenje kršćanstva. Kult je bio raširen po svim provincijama Rimskoga carstva, uključujući i provinciju Dalmaciju u čijim je granicama bio i najveći dio današnje Bosne i Hercegovine (Đ. Basler, 1972., 65).

           Pripadnici su mitraizma nastojali smjestiti svoja kultna mjesta, po mogućnosti, u pećinama, a u pomanjkanju takovih mjesta izgrađivali su male jednoćelijske hramove - speleje, te ukoliko je teren dopuštao, ukopavali u zemlju da bi se pojačao dojam pećine.  Upravo je u Jajcu takav slučaj.

          Ostaci su Mitreuma u Jajcu pronađeni prilikom izgradnje jednoga privatnoga objekta. Zemljište je otkupilo Društvo za očuvanje starina u Jajcu i pod nadzorom inženjera F. Štajnera zaštitilo lokalitet. Prvo je podignuta drvena ograda, a ubrzo zatim je sagrađen zaštitni kameni objekt koji je do danas očuvan.

          Mitrej u Jajcu je najvjerojatnije sagrađen početkom IV stoljeća n.e.( D. Sergejevski, 1937, 16).

Dosadašnja zakonska zaštita

Ÿ         Na temelju zakonske odredbe, a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture br. 1091/51 od 28.12.1951. ostaci Mitreja u Jajcu stavljaju se pod zaštitu države kao važan kulturno - povijesni spomenik.

Ÿ         Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NR BiH broj: 03-BI-908-3 od 13.travnja1962. godine u Sarajevu, utvrđeno je da se Mitrej, antički sakralni spomenik, ostaci hrama i reljef Mitre Tauroktona, koji je uklesan u prirodnu stijenu, u predjelu Bare u Jajcu, upiše u registar nepokretnih spomenika kulture.

Ÿ         Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do 2002. godine spomenik je evidentiran, valoriziran kao spomenik I kategorije.

Ÿ         Prostornim planom općine Jajce (izrađen 1988. godine, a nositelj izradbe je Urbanistički zavod Bosne i Hercegovine), spomenik je evidentiran na spisku od 74 pojedinačna spomenika i manjih cijelina na kojima se provodi režim prethodne zaštite.

2. Opis spomenika

           Spelej je  izdubljen u stijeni, sa podnom površinom oko 2.80 m ispod razine tla. Priroda su tla, vlaga i taloženje sedre djelomice učinile nejasnim plan mitreja. Hram se sastojao od nepravilne četverokutne prostorije – cele, duge oko 7 m. Aparatorij nije ustanovljen. Zidovi su mitreja bili bez temelja. Zidani su od lapora, bez vezivne žbuke. Bili su neožbukani. Pretpostavlja se da su krovna konstrukcija i pokrov bili od pruća(?). (D. Sergejevski 1937, 13). Voda i taloženje sedre doveli su do rušenja i zatrpavanja zidova, te se jedino razaznaju ostaci južnoga i istočnoga zida. Zapadni zid na kojem je centralni reljef, je gotovo u cjelosti bio isklesan iz stijene. Sjeverni zid je obrušen, a prostor ispunjen naslagama sedre. Dio praga je pronađen u sjeveroistočnome kutu, u sekundarnome položaju. Pretpostavlja se da je ulaz bio na istočnome zidu, gdje je nađen kamen (vapnenac) koji je služio kao prag. Ostaci kamenih stuba, pronađeni na jugozapadnome kutu cele, ukazuju na to da da je tu vjerojatno bio izlaz. Pod je mješavina vlažne zemlje i pijeska. (D. Sergejevski 1937., 13)

           U celi je konstatiran samo lijevi podij širine 1.80 m. Na njemu su nađena tri mala žrtvenika (4-6)  i kameni kip Kautopatesa bez glave (visine 0.55 m). Njegov partner Kautes, koji bi po pravilu morao biti na desnoj strani, nije pronađen. To je jedini primjer u Bosni i Hercegovini da su, pored prikaza dadofora (lučonoša) na reljefu, postojale i dvije slobodne mitraičke skulpture. Danas svi navedeni kameni spomenici leže na lijevom sačuvanom podiju. 

Ne zna se da li je postojao i desni podij.  Zadnja strana kipa Kautopatesa je neobrađena, a izgleda, prema prijelomu da mu je glava odlomljena još u vrijeme postojanja svetišta.

           Ispred reljefa, u šutu koji se sastojao od ostataka kosti, zahrđalih željeznih predmeta i malo komada krovne antičke cigle, nađena su tri velika žrtvenika (1-3), sve pomiješano sa crnom humoznom zemljom. Tu su otkrivena dvije stube, ukupne visine oko 1 m.

           Na zapadnome zidu koji je ustvari živa vapnenička stijena, visine 3.15 m uklesan je reljef, u cjelini dobro sačuvan . Odbijeni su:desna Mitrina šaka u kojoj drži nož; vrh frigijske kape i Mitrino lice; zmijina glava; bordura sa lijeve strane reljefa. Na desnoj strani reljefa su prirodne naslage tamnocrvene boje (možda od željeznog oksida). Rad je dosta grub. (D. Sergejevski 1937, 14). Reljef je smješten u plitku nišu, visoku 1.68 m. Njen vrh je u obliku dvoslivnog krova  i ukrašen je palmetama. Slika boga koji ubija bika zauzima skoro cijelu visinu niše. U sadržaju predstavljena je Mitrina scena tauroktonije, jednostavnoga tipa, ali su zastupljeni svi potrebni ikonografski simboli: Mitra u perzijskoj nošnji sa ogrtačem koji leprša. Jednim koljenom je prignječio bika, a lijevom rukom ga je uhvatio za gubicu, dok mu desnom zabija nož u srce. Pomažu mu pas, zmija i škorpion. Prisutan je i gavran koji je donio nalog od Ahuramazde. Sa strana su dadofori (lučonoše). U gornjem su dijelu sunce (prikazano bez zraka) i mjesec (bez srpa). Umjetnik je upotrijebio boju: plavu za Mitrasovu tuniku, crvenu za ogrtač i hlače, i sunce i mjesec. Bik je najvjerojatnije bio crn, a pozadina zelena.

           Desno i lijevo od reljefa su dva mala trokutasta udubljenja: lijevo udubljenje dimenzija 0.08X0.07X0.11 m i desno 0.09X0.09X0.11 m, u kojima su nekada stajale lampe. Same lampe (tipa “firma lampe”) su pronađene u šutu ispred reljefa. Na lijevoj strani ispred reljefa nađena je lampa od mesinga (duž. 10.1 cm; promjera 5.8 cm) , i uz nju drška i lančić.  Druga lampa je zemljana (duž. 9.2 cm), kao i pronađeni ulomak treće. Sve su bez signature, što je također karakteristično za period kasne antike. Na istome mjestu je nađena  srebrna fibula sa povijenom nogom, duž.6.6 cm (kasna antika) i 16 novčića iz od kojih su:

1. Srednja bronza Trajana (poč. II stoljeća),
2. Dipondius Antonina Pia (138-161),
3. Filipusa Augusrusa (?),
4. Denar Septimija Geta (211-212), 
5. 16. Male bronce dinastije od 324. nadalje.

Žrtvenici (are)

          Pronađeno je ukupno šest ara, od toga pet anepigrafskih i jedna sa tragovima nekoliko urezanih slova (br. 4).