početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Crkva sv. Nikole u Trijebnju, graditeljska cjelina

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

          Objavljeno u "Službenim glasnicima BiH", broj 12/03 i 14/03.


          Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Graditeljska cjelina - crkva sv. Nikole u Trijebnju proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. 637/1, 637/2, 637/3  u z.k. ul. 645 k.o.Tirjebanj, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

           

            U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se:

            I zona zaštite obuhvata k.č.437/1, 437/2, 437/3. U sklopu ove zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-         zabrana  građenja stambenih, privrednih i poljoprivrednih objekata izuzev rekonstrukcije postojećih devastiranih objekata;

-         zabrana izvođenja bilo kakvih radova na spomenicima koji čine graditeljsku cjelinu, osim konzervatorsko-restauratorskih radova, uz odobren projekat od strane federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor  nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-         zabranu odlaganja svih vrsta otpada;

-         zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u izuzetnim slučajevima uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor službe zaštite;

-         zabrana izgradnje magistralnih infrastrukturnih ili energetskih objekata, zabrana postrojenja za eksploataciju kamena i drugih zagađivača u toku čije izgradnje ili ekspolatacije može doći do oštećenja nacionalnog spomenika.

            II zona zaštite obuhvata k.č.434, 435, 438/1, 438/2, 438/3, 447/1, 447/2, 447/3, 468/1, 468/2, 468/3 i 469. U sklopu ove zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-         dopuštena izgradnja isključivo stambenih objekata maksimalne visine 6,50 metara do početka krovišta, odnosno spratnosti P+1 i maksimalnog gabarita 10x12 metara;

-         zabrana eksploatacije kamena i ostalih prirodnih bogatstava;

-         zabrana odlaganja svih vrsta otpada;

-         zabrana svake izgradnje osim izgradnje poljoprivrednih objekata i to privremenog karaktera;

-         zabrana saobraćaja teških kamiona i teških građevinskih strojeva.

            Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera: 

-         izvršiti izradu Programa raščišćavanja objekta crkve koji će obuhvatiti sljedeće postupke i mjere:

-         snimanje stanja na terenu sa identifikacijom ulomaka crkve i njihovim sortiranjem;

-         privremeno skidanje neoštećenih slikanih slojeva sa zidova i obrušenih površina i njihovo dislociranje na pogodno mjesto do momenta ponovne ugradnje;

-         zaštita intaktnih dijelova zidova, temelja i poda;

-         obimne istraživačke radove koji će obuhvatiti ispitivanje stabilnosti i strukture postojećih zidova i temelja objekta, podova, ispitivanje nosivosti tla, petrografskih i hemijskih svojstava kamena i ostalih građevinskih materijala – maltera, prikupljanje podataka i informacija za izradu projekta rehabilitacije.

            Pripremni radovi moraju biti izvedeni prema sljedećim uvjetima:

-         sve pripremne radove za rehabilitaciju vodit će nadležna služba zaštite;

-         svi radovi se moraju obaviti prema Programu raščišćavanja i uz stalni nadzor stručnjaka iz nadležne službe zaštite;

-         postojeći intaktni temelji, zidovi, podovi i njihovi dijelovi bit će sačuvani i zaštićeni od oštećenja, snimljeni, ispitani i konzervirani kako bi se projektom rehabilitacije moglo predvidjeti njihovo ponovno ugrađivanje u objekat;

-         ostaci crkve ne smiju se oštetiti niti iznositi iz prostora crkve;

-         ukoliko se utvrdi da je za neke posebno vrijedne ulomke potrebno izvršiti konzervatorsko ili restauratorske radove izvan prostora cjeline crkve, fragmente je potrebno fotografski dokumentirati, numerirati i obavijestiti vlasnika dobra o privremenom iznošenju dobra;

-         izvršiti čišćenje od samoniklog bilja cijele lokacije.

           Projekat rehabilitacije  mora sadržavati sljedeće uvjete:

-        objekat crkve sa okolnim prostorom rekonstruirati u izvornom obliku, sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama;

-         sve originalne fragmente objekta koji budu pronađeni ili na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, a na koje su odveženi nakon rušenja objekta, ponovno se moraju ugraditi u objekat metodom anastiloze uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i veziva (maltera) i tehnika građenja. Do momenta ugradnje potrebno ih je na odgovarajući način zaštititi;

-         fragmente koji se zbog visokog stepena oštećenja ne mogu ugraditi, nakon izvršenih laboratorijskih ispitivanja, na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u sklopu objekta;

-         sav iskoristivi materijal ugraditi u objekat crkve;

-         dijelove koji nedostaju, a za koje postoji dokumentacija o njihovom izvornom stanju, uraditi na osnovi postojeće dokumentacije od materijala koji su istovrsni ili slični izvornim, uz korištenje metode repristinacije;

-         cijeli kompleks crkve, uključujući njen ulazni dio i zid oko kompleksa, rekonstruirati na osnovi podataka o  ranijem izgledu;

-         sve nadgrobne spomenike konzervirati.

 

IV

 

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

            Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

            Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za  prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II, III, i IV ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.

 

            Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

  

Broj: 08.2-6-38/03-4                                                                   

21. januara 2003. godine

Sarajevo                                                                                   

 

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8., Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», Broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Komisija je na sjednici održanoj 01. jula 1999. godine donijela odluku o stavljanju graditeljske cjeline Crkve Sv. Nikole u Trijebnju na Privremenu listu nacionalnih spomenika, pod rednim brojem 259.

            U skladu sa odredbama zakona, a na osnovi člana V, stava 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je  pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

-         podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima u toku rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.

-         ZK  izvadak i podatke o vlasništvu

-         historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

            Na osnovi uvida u  prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno   je sljedeće:

 

1. Podaci o lokalitetu

Lokacija

            Crkva sv. Nikole nalazi se u selu Trijebanj, udaljenom 15 km od Stoca, k.č. 637/1, 637/2, 637/3  u z.k. ul. 645 k.o.Trjebanj, vlasništvo Srpska pravoslavna crkva,  općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Historijski podaci

            Hram je podignut 1534. godine kao zadužbina vojvode Radoja Hrabrena, jednog od članova porodice Miloradović -  Hrabrena koji su u tim krajevima poznati od XV stoljeća. Podaci o godini gradnje i ktitoru poznati su iz dva izvora. U natpisu koji je isklesan na pravougaonoj kamenoj ploči ugrađenoj u sjeverozapadni dio crkve, saopćeno je da se Crkva sv. Nikole sazida i obnovi godine 1534. i da se o njoj trudiše vojvoda Radoje. Činjenica da u natpisu stoji «sazida se i obnovi» izaziva nedoumice u vezi sa vremenom nastanka crkve. Prema Z. Kajmakoviću, vojvoda Radoje Hrabren, kojeg dokumenti pominju 1521. godine kao vojvodu Donjih Vlaha, je obnovio crkvu.

            V.J. Đurić pretpostavlja, ukazujući na nejasnost značenja natpisa, da je na mjestu zadužbine vojvode Hrabrena postojala starija crkva koja je u međuvremenu porušena.

            Arheološka istraživanja koja su izvršena u blizini ove crkve, otkrila su ostatke građevine (crkve) iz XIII ili XIV stoljeća, slične onoj u Tasovčićima i u Dalmaciji.

            Drugi izvor je freska na južnom zidu, portret ktitora sa modelom zadužbine i samo dijelom ktitorskog natpisa u čijem se petom redu čitaju i titula i puno ime osnivača.

            Zna se da je 1815. godine «prestala da poje». Obnovio ju je sredinom XIX stoljeća mostarski trgovac Samit Gavrilović.

           

Dosadašnja zakonska zaštita

            Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine br. 756/52 od 09. oktobra 1952. godine, objekat je stavljen pod zaštitu države.

            Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine Crkva sv. Nikole u Trijebnju je bila evidentirana i kategorizirana kao objekat I kategorije.

 

2. Opis spomenika

            Crkva sv. Nikole bila je jednobrodna građevina sa izduženom pravougaonom osnovicom, prekrivena poluobličastim svodom. Na istočnoj strani nalazila se apsida, polukružnog oblika i sa vanjske i sa unutrašnje strane. Pravougaone niše kojima je bio obilježen prostor đakonikona i proskomidije, bile su izgrađene u bočnim zidovima oltarskog prostora. Na bočnim stranama crkve, više ka njenoj istočnoj nego zapadnoj strani, bile su izgrađene pravougaone pijevnice, iznad kojih su konstruirani poprečno postavljeni poluobličasti svodovi. Linija koja spaja istočne rubove dviju simetričnih pjevnica obilježavala je ivicu oltarskog prostora, čiji pod je bio podignut za jedan stepenik iznad poda naosa. Otvori crkve imali su  logičan položaj: u sredini zapadnog zida je bio ulaz, a pravougaoni sasvim uski prozori su bili smješteni u osovinama apside i pjevnica. U zapadnom zidu postojao je i otvor u obliku rozete, sasvim uprošćenog oblika i grube izrade.    3B O vremenu nastanka živopisa Crkve sv. Nikole u Trijebnju postoje dva različita mišljenja. Z. Kajmaković smatra da je crkva živopisana po završetku crkve, tj. tridesetih godina 16. stoljeća, (Z. Kajmaković, 1971., str. 158), a S. Petković, smatra da je živopis nastao šezdesetih, odnosno sedamdesetih godina 16. stoljeća (S. Petković, 1964., str  549- 550)(1).

            Autor trijebanjskih fresaka bio je dobar umjetnik. Kvalitet njegovog rada je još značajniji ukoliko se prihvati datiranje ovih fresaka u četvrtu deceniju 16. stoljeća, u vrijeme povoljnije klime koja je nastala obnavljanjem Pećke patrijaršije 1557. godine kada su bili rijetki tako dobri slikari. Trijebanjski zograf, odnosno širi krug slikara kome je i on pripadao, uticat će indirektno na dvije struje u srpskom slikarstvu, onu reprezentativniju koja će ku3B O vremenu nastanka živopisa Crkve sv. Nikole u Trijebnju postoje dva različita mišljenja. Z. Kajmaković smatra da je crkva živopisana po završetku crkve, tj. tridesetih godina 16. stoljeća, (Z. Kajmaković, 1971., str. 158), a S. Petković, smatra da je živopis nastao šezdesetih, odnosno sedamdesetih godina 16. stoljeća (S. Petković, 1964., str  549- 550)(1).

            Autor trijebanjskih fresaka bio je dobar umjetnik. Kvalitet njegovog rada je još značajniji ukoliko se prihvati datiranje ovih fresaka u četvrtu deceniju 16. stoljeća, u vrijeme povoljnije klime koja je nastala obnavljanjem Pećke patrijaršije 1557. godine kada su bili rijetki tako dobri slikari. Trijebanjski zograf, odnosno širi krug slikara kome je i on pripadao, uticat će indirektno na dvije struje u srpskom slikarstvu, onu reprezentativniju koja će kulminirati sa pećkim slikarima šezdesetih godina 16. stoljeća i Longinom i drugu, rustičniju, čiji će glavni predstavnik biti pop Strahinja iz Budimlja (Z. Kajmaković, 1978. , str. 40).

            Većina likova koje je slikar naslikao u trijebanjskoj crkvi odisala je umjetnošću visokog stila, koju su rijetki slikari sa kraja 16. stoljeća još njegovali. Osnovne stilske oznake ovog slikara su da inkarnat podslikava tamnim zelenomaslinastim tonom, ili samo kestenjastim, a potom postavlja svijetlokestenjasti ton, kojem na nekim dijelovima lica dodaje malo karmina te tako zarumenjuje vrh nosa, obraze i podbradak. Gornju usnu slikao je uvijek tamnije od donje, bradu je isticao polukružnom linijom, a ispod očiju redovno je stavljao tri do četiri kose, bijele crtice,  na vanjske linije jagodica njih pet do šest, te nekoliko ispod nozdrva i sa donje strane usne. U slikanje kose unosio je dozu naturalizma slikajući brojne kovrdže bijelom bojom, a brkove izvlačeći u stranu. Vratovi i noge su na njegovim slikama bili relativno debeli, ruke kratke, a palac na nozi redovno kraći od ostalih prstiju. Mali prst je slikao zavrnut prema dolje. Oči njegovih likova tretirane su bez sjenke, potcrtane debelim kestanjastim linijma, sa crnim zjenicama i bionjačama prejako bijelim. Nije gravirao crteže, već se crtajući služio sepijom vrlo svijetlog tona. Istovremeno je dobar crtač i kolorista. Njegove figure imale su elegantne stavove i prirodne proporcije, ali nije uspijevao dobro prikazati pokret. Posebnu pažnju pridavao je izradi odjeće, pa se može reći za njega da je on slikar odeždi koje vrlo skladno drapira dobro odabranim tonovima. Nije se razmetao bojama. Slikajući odežde, obično bi koristio dvije, crvenu (boja mesa po kojoj je boo prepoznatljiv) i plavu, ali skladno suprotstavljene tako da se gubi osjećaj monohromije. Arhitekturu slika plavom bojom na tamnoj, gotovo crnoj podlozi, tako da se teško uočava.

Posmatrajući njegove freske  dobijao se dojam skladnosti i ozbiljnosti (Z. Kajmaković, 1978.,str.  41- 42).

            Crkva je u cjelosti bila živopisana, ali freske nisu bile sačuvane u pjevnicama (izuzev sokla južne pjevnice). Živopis je bio oštećen otpadanjem maltera i šalitrom, a u nekoliko navrata bio je retuširan. Retuši iz 1701. i 1857. godine rađeni su na vrlo primitivan način. Slikar Branko Šotra pokušao je popraviti freske tridesetih godina 20. stoljeća tempera bojama, ali bezuspješno.

            Do razaranja Crkve sv. Nikole u Trijebnju postojale su sljedeće freske:

Freske na južnom zidu (i→z):

  1. Portret vojvode Radoja Hrabrena. Portret je naslikan u prirodnoj veličini. U rukama mu je  model trijebanjske crkve. (1)(2)
  2. Sv. Nikola. Praznički portret u natprirodnoj veličini. (2)
  3. Isus Hrist. (3)
  4. Nepoznati, rustični, neuki pozni slikar na istočnom zidu svoda pjevnice naslikao je anđela veoma neuko i nevješto. (4)
  5. Donje zone đakonikona. (5)
  6. Sv. Nikola spašava tri čovjeka od mača. (25a)
  7. Sv. Nikola postaje mitropolit. (26)
  8. Sv. Nikola postaje đakon. (27)
  9. Sv. Nikola postaje svećenik. (28)
  10. Sv. Nikola polazi u školu. (29)
  11. Rođenje sv. Nikole(30)
  12. Prorok Danil. (39)
  13. Nepoznati prorok. (40)
  14. Prorok Ilija. (41)
  15. Prorok Samuil. (42)
  16. Prorok Aron. (43)
  17. Nepoznati prorok. (44)
  18. Prorok Jakov. (45)
  19. Prorok Gedeon. (46)
  20. Prorok Solomon. (47)
  21. Prorok David. (48)
  22. Rođenje Hristovo. (49)
  23. Sretenje Hristovo. (50)
  24. Krštenje Hristovo. (51)
  25. Lazarevo uskrsnuće. (52)
  26. Cvijeti. (53)

Freske na istočnom zidu (s→j):

1.       Poprsje nepoznatog svetitelja. (6)

2.       Sv. Spiridon (7)

3.       Sv. Vasilije. (8)

4.       Sv. Jovan Zlatousti. (9)

5.       Sv. Grigorije. (10)

6.       Prostor protozeisa. Postojalo nekoliko fragmenata poprsja. (10a)

7.       Bogorodica iz Blagovijesti. (22)

8.       Anđeo iz Blagovijesti. (23)

9.       Vaznesenje Hristovo. (31)

10.   Bogorodica šira od nebesa. (32)

 

Freske na sjevernom zidu (z→i):

  1. Prostor sjeverne pjevnice. Slično kao u južnoj pjevnici nevješto naslikan sv. Sava Srpski. (11)
  2. Velika kompozicija Strašnog suda- Drugi dolazak Hristov (12)
  3. Sv. Evstatija. Prikazana u medaljonu. (13)
  4. Sv. Mardarije. Prikazan u medaljonu. (14)
  5. Sv. Evgenije. Prikazan u medaljonu. (15)
  6. Sv. Aksentije. Prikazan u medaljonu. (16)
  7. Sv. Georgije.. Prikazan u medaljonu. (17)
  8. Ubrus Hristov. (18)
  9. Gostoljublje Avramovo. (19)
  10. Potpuno uništena kompozicija. (24)
  11. Sv. Keramida. (24a)
  12. Tri uništene kompozicije. (32a)
  13. Prorok Joil. (33)
  14. Prorok Sofonije. (34)
  15. Prorok Jeremije. (35)
  16. Prorok Isaija. (36)
  17. Prorok Mojsej. (37)
  18. Raspeće Hristovo. (54)
  19. Mironosnice na grobu Hristovom. (55)
  20. Silazak Hrista u ad. (56)

Freske na zapadnom zidu (j→s):

  1. Arhanđel Mihajlo (20)
  2. Dovratnici ukrašeni znakovima IC- XC, HI- KA. (21)
  3. Bogorodičino uspenje. (25)
  4. Preobraženje Hristovo. (57), (Z. Kajmaković, 1971., s.319- 326)

            Ispred crkve postoji zvonik sa otvorenim trijemom u prizemlju, sagrađen 1857. godine prilikom obnove crkve. Ova crkva, iako jednostavne arhitektonske zamisli, nastavlja one koncepcije u kasnoj srednjovjekovnoj arhitekturi u kojima je u svedenom obliku obnovljena raška tradicija. Crkva sv. Nikole u Trijebnju slična je onima u Goraždu, Smokovcu i Šćepan Polju.

 

Pokretno naslijeđe

            U crkvi je bilo nekoliko ikona iz 19. stoljeća, te vrijedne ikone: Bogorodica sa Hristom, vrijedan rad kritskog ikonopisca, s kraja 16. ili početka 17. stoljeća i ikona Deisis sa svecima, kupljena u Veneciji 1750. godine od strane jeromonaha Hristifora žitomislićkog za cijenu od 4 zlatnika, koliko je za nju plaćeno (Z. Kajmaković, 19721., str. 318).

            Rukopisna liturgija, danas u manastiru Savini, ima zapis koji saopćava da ju je 1618. godine Crkvi sv. Nikole u Trijebnju priložio Mileta Rakić:

          «si_ sveta i bo`astavna kniga, glagolima lituriga, prinese s(e) va svetu ob(i)tel. Iyde`e se hram svetogo i slavnago veliko ~udot(vo)rca mirili}ensko Hristova Nikoli, ehe es na Triebnu, i tako bo i mi mnogo gre{ni rabi, bogati va gresex, ni{i va do(bro)deteleh, Mileta Raki(~), preneco ya sveto obitel na sluhbu cvetomu Nikoli, i da nam ne pomo{, nami i roditeleme na[ime va veki, amin. L. Y.R.K.S.» (Lj. Stojanović, Stari srpski zapisi i natpisi, knj. 1, Beograd, 1982., str. 292 ).

 

3. Konzervatorsko-restauratorski radovi

            Konzervatorski radovi u Crkvi sv. Nikole u Trijebnju završeni su 1967. godine. Konzervatori su tom prilikom uklonili tri sloja retusa sa prvobitnih fresaka (Z. Kajmaković, 1971., str. 162) (3).

           

4. Sadašnje stanje lokaliteta

            Crkva sv. Nikole potpuno je uništena nakon 1993. godine. Objekat je porušen miniranjem i velika količina fragmenata nalazi se na licu mjesta. Svi prateći dijelovi cjeline su porušeni.

            Od objekta crkve  ostao je djelomično sačuvan zvonik zajedno sa trijemovima, te dio zapadnog zida objekta do visine krova i manji dio sjeverne pjevnice. Usljed velikih količina materijala koji se nalazi na sredini crkve nije moguće razaznati stepen oštećenja ostalih dijelova crkve, tako da je južna pjevnica skoro u cjelosti zatrpana fragmentima zidova i stropne konstrukcije. Od oslikanih površina enterijera, djelomično su sačuvani fragmenti freskooslikanog maltera na sjevernom zidu pjevnice, u manjoj mjeri na zidu južne pjevnice, te na zapadnom zidu. Vrlo je vjerovatno da se mali fragmenti freskooslikanog maltera nalaze na kamenu koji je u velikim količinama obrušen na prostor naosa i pjevnica crkve.

            Konačno stanje preostalog freskooslikanog maltera može se utvrditi nakon detaljne rekonstrukcije sveg obrušenog materijala.

            Bilo bi neophodno što hitnije pristupiti izvođenju konzervatorsko-restauratorskih radova, kako bi bili spašeni bar dijelovi ovog izuzetno značajnog zidnog slikarstva 16. stoljeća. U protivnom se može očekivati da će i male površine živopisa na dijelovima sačuvanih zidova crkve stradati, a naročito da će fragmenti eventualno očuvani na kamenu obrušenom prilikom miniranja biti potpuno uništeni.

 

III -  ZAKLJUČAK

            Crkva sv. Nikole nastavlja one koncepcije u kasnoj srednjovjekovnoj arhitekturi u kojima je u svedenom obliku obnovljena raška tradicija. U osnovi bila je jednobrodna sa izduženom pravougaonom osnovicom, polukružnom apsidom i pjevnicama sa sjeverne i južne strane.

            Freske Crkve sv. Nikole u Trijebnju nastale su po narudžbi vojvode Radoja Hrabrena i bile su jedne od najstarijih u Hercegovini. Nastale su između tridesetih i sedamdesetih godina 16. stoljeća, a radio ih je jedan od najboljih majstora tog vremena, zajedno sa saradnicima iz svoje slikarske grupe. Rad trijebanjskog slikara i njegovih saradnika uticat će u zadnjim decenijama 16. i prvim decenijama 17. stoljeća na slikarstvo reprezentativnog karaktera, stilski i ikonografski i jasno oslonjenog na najbolju bizantijsku slikarsku tradiciju 14. stoljeća – na rad velikih srpskih slikara Longina i Georgija Mitrofanovića. Međutim, trijebanjske freske uticat će i na onu stilski rustičniju, ali u pogledu bogoslovskog tumačenja i ikonografskih obrazaca preciznu i dosljednu struju u srpskom živopisu čiji će glavni predstavnik biti pop Strahinja iz Budimlja.

            Danas se mogu još na ruševinama crkve vidjeti mali oslikani fragmenti na sjevernom i južnom zidu pjevnice, kao i na zapadnom zidu.

            Primjenjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj od 03. do 09. septembra 2002. godine, Komisija je donijela odluku kao u dispozitivu.

            Odluka je zasnovana na sljedećim kriterijima:

A. Vremensko određenje

B. Historijska vrijednost

C. Umjetnička i estetska vrijednost

C.I.  Kvalitet obrade,

C.II. Kvalitet materijala,

C.IV. Kompozicija,

C.V. Vrijednost detalja,

D. Čitljivost (dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost)

D.I. Materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima,

D.II. Svjedočanstvo o historijskim mijenama,

D.IV. Svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru,

D.V. Svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.

E. Simbolička vrijednost

E.I. Ontološka vrijednost,

E.II.Sakralna vrijednost,

E.III. Tradicionalna vrijednost,

E.IV. Vezanost za rituale ili obrede,

F. Ambijentalna vrijednost

Fi. Odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline,

Fii. Značenje u strukturi i slici grada,

Fiii. Objekat ili skupina objekata je dio cjeline ili područja,

G. Izvornost

G.I. Oblik i dizajn,

G.II. Materijal i sadržaj,

G.IV.Tradicija i tehnike,

G.V. Položaj i smještaj u prostoru,

G.VI. Duh i osjećanja,

 

Sastavni dio ove odluke su:

- kopija katastarskog plana,

- z.k. izvadak,  posjedovni list,

- fotodokumentacija,

- situacija.

 

Korištena literatura

U toku vođenja postupka proglašenja Crkve sv. Nikole u Trijebnju  nacionalnim spomenikom BiH,  korištena je sljedeća literatura:

 

         V. Ćorović, Hercegovački manastiri, serija II str. 8, 21 i 30.

 

1962. Vego, M., Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, GZM (A), n.s. sv.XVII, str. 191-243, 1962.

 

1964. M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine,II, Sarajevo, 1964.

 

1964. Petković, Sreten, Tragom jedne slikarske grupe iz druge polovine 16. stoleća, Zbornik Filozofskog fakulteta knj. VIII, str. 541- 571 Spomenica Mihajla Dimića 2, Beograd, 1964,

 

1971. Bešlagić, Šefik, Stećci-kataloško-topografski pregled, Sarajevo, 1971.

 

1971. Kajmaković, Zdrako, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1971.

 

1973. M. Vego, Kultni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. U: Radovi sa simpozijuma " Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura", (Radovi III), str. 307-335, Zenica, 1973.,

 

1978. Kajmaković, Zdravko, Trijebanjske freske, Slovo gorčina, Stolac, str. 39-421978.,

 

1983. Kojić, Ljubinka, Manastir Žitomislići, Sarajevo, 1983.

 

1982. Stojanović, Lj., Stari srpski zapisi i natpisi, SANU Matica Srpska, Beograd, 1982.

 

1984. Šuput, Marica, Srpska arhitektura u doba turske vlasti, Beograd, 1984.

  


(1) Z. Kajmaković na osnovi portreta vojvoda Radoje Hrabrena na kom se on preko sv. Nikole obraća Hristu prinoseći mu crkvu, pisanog naziva vojvoda, a ne spahija, što upućuje na zaključak da osmanska terminologija još nije snažna, slikanja njegovog portreta bez kape i činjenice da je crkva mauzolejnog karaktera, zaključuje da je živopisanje izvršeno odmah po gradnji crkve, tridesetih ili četrdesetih godina 16. stoljeća. Analizom maltera utvrđeno je da na njemu nema patine, što upućuje na zaključak da nije prošlo mnogo vremena od gradnje crkve do njenog oslikavanja. S. Petković na osnovi stilskih bliskosti trijebanjskih i nikoljačkih (Bijelo Polje) fresaka, zaključuje da je oslikavanje vršeno šezdesetih ili sedamdesetih godina 16. stoljeća.

(2) Broj povezuje fresku sa shematskim prikazom u knjizi Z. Kajmakovića.

(3) Prvi sloj retuša potiče iz 1701. godine kada je crkva bila obnavljana. Majstori Simata Gavrilovića su prilikom obnove crkve 1857. godine preko čađi i prljavštine uljanim bojama «restaurirajući» živopis, oštetili znatan broj fresaka donje zone. Treći retuš uradio je Branko Šotra tempera bojama i to neke dijelove kompozicije Uspenja.


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

Graditeljska cjelina - Crkva sv. Nikole u Trijebnju proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. 437/1, 437/2 i 437/3, z.k. ul. 45, k.o.Trijebanj, općina Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provođenje potrebne tehničke dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

           

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se:

I zona zaštite obuhvata k.č.437/1, 437/2, 437/3. U sklopu ove zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-         zabrana  građenja stambenih, privrednih i poljoprivrednih objekata izuzev rekonstrukcije postojećih devastiranih objekata;

-         zabrana izvođenja bilo kakvih radova na spomenicima koji čine graditeljsku cjelinu, osim konzervatorsko-restauratorskih radova, uz odobren projekat od strane federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadležna služba zaštite);

-         zabranu odlaganja svih vrsta otpada;

-         zabrana obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u izuzetnim slučajevima uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor službe zaštite;

-         zabrana izgradnje magistralnih infrastrukturnih ili energetskih objekata, zabrana postrojenja za eksploataciju kamena i drugih zagađivača u toku čije izgradnje ili ekspolatacije može doći do oštećenja nacionalnog spomenika.

II zona zaštite obuhvata k.č.434, 435, 438/1, 438/2, 438/3, 447/1, 447/2, 447/3, 468/1, 468/2, 468/3 i 469. U sklopu ove zone utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

-         dopuštena izgradnja isključivo stambenih objekata maksimalne visine 6,50 metara do početka krovišta, odnosno spratnosti P+1 i maksimalnog gabarita 10x12 metara;

-         zabrana eksploatacije kamena i ostalih prirodnih bogatstava;

-         zabrana odlaganja svih vrsta otpada;

-         zabrana svake izgradnje osim izgradnje poljoprivrednih objekata i to privremenog karaktera;

-         zabrana saobraćaja teških kamiona i teških građevinskih strojeva.

 

Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provođenje sljedećih mjera:

Izvršiti izradu Programa raščišćavanja objekta crkve koji će obuhvatiti sljedeće postupke i mjere:

-         snimanje stanja na terenu sa identifikacijom ulomaka crkve i njihovim sortiranjem;

-         privremeno skidanje neoštećenih slikanih slojeva sa zidova i obrušenih površina i njihovo dislociranje na pogodno mjesto do momenta ponovne ugradnje;

-         zaštita intaktnih dijelova zidova, temelja i poda;

-         obimne istraživačke radove koji će obuhvatiti ispitivanje stabilnosti i strukture postojećih zidova i temelja objekta, podova, ispitivanje nosivosti tla, petrografskih i hemijskih svojstava kamena i ostalih građevinskih materijala – maltera, prikupljanje podataka i informacija za izradu projekta rehabilitacije.

Pripremni radovi moraju biti izvedeni prema sljedećim uvjetima:

-         sve pripremne radove za rehabilitaciju vodit će nadležna služba zaštite;

-         svi radovi se moraju obaviti prema Programu raščišćavanja i uz stalni nadzor stručnjaka iz nadležne službe zaštite;

-         postojeći intaktni temelji, zidovi, podovi i njihovi dijelovi bit će sačuvani i zaštićeni od oštećenja, snimljeni, ispitani i konzervirani kako bi se projektom rehabilitacije moglo predvidjeti njihovo ponovno ugrađivanje u objekat;

-         ostaci crkve ne smiju se oštetiti niti iznositi iz prostora crkve;

-         ukoliko se utvrdi da je za neke posebno vrijedne ulomke potrebno izvršiti konzervatorsko ili restauratorske radove izvan prostora cjeline crkve, fragmente je potrebno fotografski dokumentirati, numerirati i obavijestiti vlasnika dobra o privremenom iznošenju dobra;

-         izvršiti čišćenje od samoniklog bilja cijele lokacije.

Projekat rehabilitacije  mora sadržavati sljedeće uvjete:

-         objekat crkve sa okolnim prostorom rekonstruirati u izvornom obliku, sa identičnim horizontalnim i vertikalnim dimenzijama;

-         sve originalne fragmente objekta koji budu pronađeni ili na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, a na koje su odveženi nakon rušenja objekta, ponovno se moraju ugraditi u objekat metodom anastiloze uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i veziva (maltera) i tehnika građenja. Do momenta ugradnje potrebno ih je na odgovarajući način zaštititi;

-         fragmente koji se zbog visokog stepena oštećenja ne mogu ugraditi, nakon izvršenih laboratorijskih ispitivanja, na odgovarajući način konzervirati i prezentirati u sklopu objekta;

-         sav iskoristivi materijal ugraditi u objekat crkve;

-         dijelove koji nedostaju, a za koje postoji dokumentacija o njihovom izvornom stanju, uraditi na osnovi postojeće dokumentacije od materijala koji su istovrsni ili slični izvornim, uz korištenje metode repristinacije;

-         cijeli kompleks crkve, uključujući njen ulazni dio i zid oko kompleksa, rekonstruirati na osnovi podataka o  ranijem izgledu;

-         sve nadgrobne spomenike konzervirati.

 

IV

 

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

V

 

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VI

 

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, nadležnoj službi zaštite, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II, III, i IV ove odluke i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VII

 

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije  (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

VIII

 

Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

IX

 

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH«.

 

Ovu odluku Komisija  je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 08.2-6-38/03-4                                                                   

21. januara 2003. godine

Sarajevo                                                                                     

 

Predsjedavajući Komisije

Dubravko Lovrenović

 

 

 

 

 

 

 

 



Crkva sv. Nikole u Trijebnju, unutrašnjostCrkva sv. Nikole u Trijebnju 2002. godineZvonik i pjevnicaZapadna fasada
Zapadna fasada, nekadašnji izgledOstaci fresakaOsnova, presjek A-A i sjeverna fasadaPresjek B-B, istočna i zapadna fasada
Unutrašnjost, istočni i južni zidUnutrašnjost, zapadni i sjeverni zidUspenje, detaljPortret vojvode Radoja Hrabrena
Detalji:<br>Anđeo iz Uspenja<br>Apostoli   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: