početna stranica    
 
Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima

ODLUKU
o izmjeni odluka o proglašenju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donesenih zaključno sa 50. sjednicom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika


Privremena lista nacionalnih spomenika

Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
KOMPLETNA


O privremenoj listi

Odluka o brisanju spomenika sa Privremene liste

Lista peticija za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima

Odluke o odbijanju prijedloga za proglašenje nacionalnim spomenikom

Ugroženi spomenici

Odluke donesene na posljednjoj sjednici

Online peticije

Pokretno

Nepokretno

MANAGEMENT PLAN
Nomination of the Properties for Inscription on the World Heritage List
Mehmed pasha Sokolovic Bridge in Višegrad
Bosnia and Herzegovina


Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom

galerija nazad

Status spomenika -> Nacionalni spomenik

            Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 40/02.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 03. do 09. septembra 2002.godine, donijela je

 

O D L U K U

 

I

 

            Dom AVNOJ-a u Jajcu sa pokretnom imovinom koju sačinjavaju: portreti Tita, Staljina, Ruzvelta i Čerčila, vlasništvo Doma AVNOJ-a, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni spomenik).

            Nacionalni spomenik je izgrađen na k.č. br. 1019 i 1020, k.o. Pijavice, općina Jajce, Federacija Bosne i Hercegovine.

            Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o provedbi odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02 i 27/02).

 

II

 

            Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika.

            Vlada Federacije dužna je osigurati sredstva za izradu i provedbu potrebne tehničke dokumentacije u cilju vraćanja nacionalnog spomenika u stanje prije 1992. godine.

            Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija)  utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

 

III

 

            Vlada Federacije dužna je posebno osigurati provedbu sljedećih mjera:

1.       nacionalnom spomeniku će biti vraćena funkcija muzeja AVNOJ-a;

2.       usklopu projekta zaštite nacionalnog spomenika, detaljno utvrditi način saniranja oštećenja, način obnove funkcije muzeja i predvidjeti potrebne sisteme zaštite eksponata;

3.       osigurati povrat pokretnih dobara – četiri slike Božidara Jakca (portreti Tita, Staljina, Ruzvelta i Čerčila) iz Franjevačkog samostana u Jajcu u Dom  AVNOJ-a;

4.       osigurati odgovarajuće tehničke uvjete za čuvanje pokretnih dobara i vršiti nadzor nad njihovom zaštitom;

5.       izuzetno od odredbe tačke 1. ovog stava, manji dio nacionbalnog spomenika može biti korišten u komercijalne svrhe. Sredstva dobijena na taj način mogu biti korištena isključivo u svrhu zaštite spomenika i unapređenja rada Muzeja.

 

            Izlaganje i ostali vidovi prezentacije pokretnih dobara u sastavu nacionalnog spomenika (u daljem tekstu: pokretna dobra) na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovi uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu.

 

IV

 

            Iznošenje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

            Izuzetno od odredbe stava 1. ove tačke, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnih dobara radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

            Odobrenje za privremeno iznošenje pokretnih dobara iz Bosne i Hercegovine u smislu prethodnog stava daje Komisija. Komisija u svom rješenju o odobrenju za privremeno iznošenje pokretnih dobara utvrđuje sve uvjete pod kojima se to iznošenje može izvesti, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome obavještava Vladu Federacije, nadležnu službu sigurnosti, carinsku službu Bosne i Hercegovine i javnost.

 

V

 

            Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

 

VI

 

            Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.

 

VII

 

            Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, federalnom ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje, federalnom ministarstvu nadležnom za kulturu, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Federacije Bosne i Hercegovine, radi provedbe mjera utvrđenih u tač. II - V ove odluke, općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra i nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

 

VIII

 

            Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u prostorijama i na web stranici Komisije (http://www.aneks8komisija.com.ba).

 

IX

 

            Prema članu V, stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

 

X

 

            Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH» i «Službenim novinama Federacije BiH».

 

            Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

 

Broj: 01-281/02-1

04. septembra 2002. godine

Sarajevo

 

Predsjedavajući Komisije 
Dubravko Lovrenović

  

O b r a z l o ž e n j e

 

I – UVOD

            Na osnovi Zakona o provedbi odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, član 2, stav 1, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija  za očuvanje nacionalnih spomenika, proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa članovima V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

            Predsjedništvo Bosne i Hercegovine proslijedilo je Komisiji zahtjev za obnovu Muzeja AVNOJ-a u Jajcu. Komisija je na svojoj drugoj sjednici održanoj 11. maja 2002. godine razmatrala dopis Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i pošto se pomenuti objekat ne nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, donijela odluku da se zahtjev prihvati kao peticija za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom, u skladu sa članom V, Aneksa 8.

 

II – PRETHODNI POSTUPAK

            U postupku koji prethodi donošenju konačne odluke o proglašenju izvršen je uvid u:

  dokumentaciju o lokaciji imovine i sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,

  podatke o dosadašnjoj zakonskoj zaštiti dobra,

  podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući i opis i fotografije, podatke o eventualnim oštećenjima u toku rata, podatke o eventualnim intervencijama na restauraciji ili drugoj vrsti radova na dobru, itd.,

  podatke o pokretnom naslijeđu koje se nalazilo u sklopu dobra,

  historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u sklopu ove odluke.

 

            Na osnovi uvida u  prikupljenu dokumentaciju, utvrđeno je slijedeće:

 

1. Podaci o lokalitetu 

a) Lokacija

            Objekat je smješten u južnom dijelu grada Jajca (k.o. Pijavice br. ZK 449, k.č. br. 1019 i 1020 po starom predmjeru iz 1953. godine), na desnoj obali rijeke Plive, ispod velikog sedrenog platoa i u neposrednoj blizini ostalih spomenika graditeljskog i prirodnog naslijeđa Jajca – vodopada, Stare džamije sa elementima domaće tradicije, greblja na Varošnicama, Ville Elektrobosne itd.

b) Historijski podaci

            Objekat se počeo graditi 1932. godine, a završen je 1934. godine za potrebe Sokolskog društva u Jajcu. Sredstva za gradnju osigurana su iz vlastitih sredstava društva, dobrovoljnim prilozima i novčanom pomoći preduzeća Elektrobosna. Projekat je dao beogradski arhitekt Momir Korunović. Pošto su sredstva za izgradnju bila jako ograničena tako je i objekat doživio izvjesne preinake u samom izgledu i dimenzijama. Prvobitno je to bio objekat sa jako izraženim elementima bosanske arhitekture. Realizirani objekat je imao također neke kvalitete – čistoća tlocrta i funkcionalnost prostora. Do 1941. godine služio je svojoj namjeni i to prvenstveno kao sala za tjelovježbu i društvene prostorije Sokola. Od 1936. godine u istoj su se sali održavale i kinopredstave. Po započinjanju II svjetskog rata, okupatorske su vlasti u pomenutim prostorima vršile skupljanje i teror nad stanovništvom iz ustaničkih krajeva BiH. Najčešće je to bilo srpsko stanovništvo iz područja Bosanske Krajine. Pri svom povlačenju iz Jajca 1942. godine, partizanske su jedinice zapalile pomenuti objekat. Tom prilikom izgorjela je kompletna unutrašnjost objekta i drvena konstrukcija krova.

            Ono što je spaljeno i uništeno 1942. godine od strane partizana, obnovljeno je od istih godinu dana kasnije, uoči historijskog zasjedanja AVNOJ-a. Sanaciju objekta, po nalogu Vrhovnog štaba izveo je arhitekta Živa Đorđević. NA osnovi njegovog projekta obnovljena je kompletna drvena konstrukcija, izvršeno je malterisanje kompletnog objekta i krečenje fasada i enterijera. Krov je umjesto salonitom sada pokriven crijepom, a umjesto parketa koji je ranije postojao i koji je izgorio, postavljen je obični daščani pod. Na uređenju enterijera radio je poznati slikar Đorđe Andrejević Kun.

            U ovom objektu se dana 29. i 30. novembra 1943. godine održalo II zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) uz učešće 142 vijećnika, i gdje su predstavnici BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, odrekavši se dijela suvereniteta stvorili federalnu državu. Na istom zasjedanju je donešen dokument: Odluka o izgradnji Jugoslavije na federalnim principima uz potpunu ravnopravnost njenih naroda i narodnosti, koji je označio završetak  stvaranja državnih organa Jugoslavije. Nakon završetka rata, a s obzirom na veliku važnost objekta za historiju tadašnje Jugoslavije, objekat je ponovno obnovljen 1947. i 1953. godine kada je na objektu došlo do određenih intervencija koje su i danas vidljive. To se odnosi na promjenu nagiba krovnih ploha i izradu obloge od sedre na fasadnim zidovima. Ovim intervencijama objekat je mnogo izgubio od originalnog izgleda koji ga je svrstavao u manje ali uspješnije primjere moderne arhitekture Bosne i Hercegovine.

            Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ- a osnovan je 1953. godine kao centralna, jugoslavenska, muzejska, memorijalna institucija koja će istraživati, prikupljati, čuvati, izlagati i publicirati historijsku građu koja se odnosi na uže i šire domene tematike ovog historijskog  zasjedanja. U tu svrhu dijelovi  zgrade su adaptirani i prilagođeni za potrebe prezentacije i smještaja muzejske građe.

            Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ- a pridružena je i muzejska zbirka formirana 1930. godine od strane tadašnjeg Odbora za očuvanje starina. Zbog nedostatka prostora prikupljeni predmeti, zajedno sa osnovnom dokumentacijom, do tada su bili smješteni u Franjevačkom samostanu u Jajcu.

            Prva stalna postavka Muzeja, otvorena je 18. februara 1959. godine, a kasnije je imala nekoliko dorada.

            Skupština općine Jajce na sjednici, održanoj 28. decembra 1989. godine donijela je Odluku o društvenoj opravdanosti osnivanja zavičajnog muzeja Jajce, koji bi svoju djelatnost od tada razvijao na području dvije općine, Jajce i Šipovo i od tad je kao muzej kompleksnog tipa, trebao imati zavičajni karakter, međutim to nikada nije zaživjelo.

c) Dosadašnja zakonska zaštita

            Dom AVNOJ-a u Jajcu je bio upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine pod brojem 313. Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Bosne i Hercegovine 1971. godine zgrada, u kojoj je održano zasjedanje, proglašena je spomenikom kulture.

 

2. Opis spomenika

            Pored osnovnog objekta u kojem je održano zasjedanje AVNOJ-a, Muzej je posjedovao još dva objekta:

1. zgradu u parku u kojoj su bili izloženi dokumenti, fotografije, karte i drugi materijal koji šire prikazuje razvoj narodne vlasti tokom NOR-a

2. malu galeriju osnovanu 1963. godine.

            Objekat je jednokatnica longitudinalne osnove. Namjena objekta – Sokolski dom – diktirao je rapored prostorija. U suterenu je bio prostor za ogrijev i sanitarije, u prizemlju glavna – društvena dvorana sa pozornicom, upravnim prostorijama, sanitarnim čvorom i drugim manjim prostorijama, dok su na katu bile smještene prostorije biblioteke i čitaonice te stan domara.

Sala je veličine 18,00x14,40 m sa dvije kolonade stupova sa strana. Sala je obostrano osvijetljena sa dva reda prozora. U prednjem dijelu je pozornica sa potrebnim prostorima za predstave. Komunikacije su riješene na uobičajen i funkcionalan način tako da se publika na glavni ulaz uvodi u objekat, a preko poprečno razvijenog foajea, a pušta napolje na direktni izlaz koji je na sjevernoj strani glavnog prostora sale (prema rijeci Plivi).

 

Pokretno naslijeđe

            Prostorija u kojoj je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a, uređena je kao spomen-soba, na osnovi sjećanja i fotografija.

            Na pozornici su postavljena dva stola, sastavljena i prekrivena crvenim platnom. Iza stola, u jednom redu postavljeno je osam drvenih stolica. U pozadini je stajao prvi grb FNRJ, (rad slikara Đorđa Andrejevića Kuna i skulptora Augusta Augustinčića) a koji je tokom evakuacije Jajca 08. januara 1944. godine premješten u Drvar.

            Pred pozornicom je postavljen podij na koji se silazilo preko tri stepenice. Tu je postavljen sto sa govorničkim stalkom, u čijoj pozadini se nalazila bista maršala Tita (Augustinčićev rad). Poslije rata Augustinčić je ponovo napravio bistu maršala Tita na osnovi fotografija snimljenih na zasjedanju. Podij je bio prekriven ćilimom koji je djelomično prekrivao i pod ispred govornice.

U sali su sjedili vijećnici, za koje su postavljene stolice najrazličitijih oblika. U prvom redu bilo je nekoliko fotelja. U sredini je bila duboka fotelja u kojoj je sjedio Tito. Na balkonu su sjedili gosti zasjedanja.

            Parole na pozornici: «Smrt fašizmu-sloboda narodu», «Živjelo Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije»

            Parola na zidu prema rijeci: «Živjela Crvena armija»

            Parola na ogradi balkona: «Živjela naša junačka narodnooslobodilačka vojska»

            Preko balkona bio je prebačen jedan ćilim, a zidovi su bili ukrašeni zastavama i portretima koje je izradio Kun (Lenjin, Marks, Engels, Tito, Staljin, Ruzvelt).

            Muzej u Jajcu posjedovao je sljedeće zbirke po popisu iz 1991. godine:

1.       Arheološke predmete- 3672,

2.       Fotografije- 4820,

3.       Trodimenzionalne predmete- 245,

4.       Umjetničke radove- 827,

5.       Fonoteku- 124,

6.       Filmoteku- 106,

7.       Biblioteku- 6134.

 

3. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi

            1947. i 1953. godine izvršene su veće intervencije – promjena nagiba krova i oblaganje zidnih ploha kamenom. Kasnije su u nekoliko navrata izvršeni manji sanacioni zahvati i to uglavnom u enterijeru objekta.

 

4. Sadašnje stanje spomenika

            Objekat je u toku ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovino doživio znatna oštećenja koja su manifestirana kroz devastaciju stolarije, namještaja, muzejskih eksponata, velika oštećenja krova, oluka, fasadnih zidova. Neodržavanje objekta nakon rata dovelo je do još većih oštećenja. Tako su na sistemu grijanja i vodoopskrbe usljed mraza nastupila oštećenja takve razmjere da je ove instalacije potrebno u cjelosti promijeniti. Druga bitna stvar je to što su depoi Muzeja opljačkani od strane nepoznatih počinilaca, tako da se po nekim podacima vrlo vrijedni eksponati i umjetnička djela koja su bila u vlasništvu Muzeja, mogu pronaći u nekim zemljama zapadne Evrope i nama susjednim zemljama.

            Od navedenih predmeta postoje podaci jedino za četiri slike Božidara Jakca – portreti Tita, Staljina, Ruzvelta i Čerčila, koji se trenutno nalaze u  Franjevačkom samostanu u Jajcu.

 

III – ZAKLJUČAK

            Primejnjujući Kriterije za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, usvojene na IV sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (03.-09.septembra 2002. godine), s obzirom na: vremensko određenje (IIA), historijsku vrijednost (IIB), čitljivost (IID) i simboličku vrijednost (IIE) Komisija je donijela odluku o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, i odlučila kao u dispozitivu.

            Sastavni dio ove odluke su:

            Korištena dokumentacija

1.       Program rada Zavičajnog muzeja Jajca za 1990. godinu, građa Arhiva Bosne i Hercegovine,

2.       Privatni dokumenti dr Dušana Otaševića, muzejskog savjetnika u Historijskom muzeju BiH (sada u penziji),

-         z.k. izvadak,  posjedovni list,

-         fotodokumentacija,

-         situacija.

 

            Dokumentacija u prilogu odluke je javna i dostupna zainteresiranim osobama. Uvid u dokumentaciju može se izvršiti na pismeni zahtjev Komisiji.

 

Korištena literatura

1.       Š. Bešlagić, Naše starine, Spomenici NOB-a u Jajcu i njihova zaštita, 1958.

2.       Naše starine, Zaštićeni spomenici NOR-a, 1962.

3.       Ž. Spasić, Drugo zasjedanje AVNOJ-a 1943., 1968.

4.       Drugo zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije
1943
, Kultura,
Beograd, 1963.

5.       Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Sutjeska, 1944.

6.       Muzeji, galerije i zbirke Bosne i Hercegovine, Sarajevo,1982.

7.       Drugo zasjedanje AVNOJ-a 1943, Jajce, 1968.

8.       Živojin B. Spasić, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a, Jajce i «NIP» Zadrugar, Sarajevo

9.       Drugo zasjedanje AVNOJ-a Jajce, istorijske fotografije, Beograd, 1981.

10.   Prvo i Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Zagreb, 1963.



Dom AVNOJ-a u Jajcu Dom AVNOJ-a u Jajcu, ulazna fasada 2003.Dom AVNOJ-a u Jajcu nakon obnoveEnterijer sale Doma AVNOJ-a, zasjedanje
Enterijer sale Doma AVNOJ-a, 2003.   


ENGLISH 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika © 2003. Razvoj i dizajn: