Na osnovu člana VII Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 7. Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koju je donijelo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na svojoj 119. sjednici, održanoj 21. decembra 2001. godine (”Službeni glasnik BiH”, br. 1/02 i 10/02), Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na 2. sjednici održanoj od 7. do 11. maja 2002. godine, donijela je

POSLOVNIK O RADU
KOMISIJE ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim poslovnikom uređuje se način rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljem tekstu: Komisija), kao institucije Bosne i Hercegovine osnovane Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Aneks 8.), sjedište Komisije, prava i dužnosti članova Komisije, sazivanje sjednica Komisije, način odlučivanja i akti Komisije, procedura donošenja pojedinačnih akata predviđenih članom V Aneksa 8., način saradnje sa nadležnim institucijama i tijelima Bosne i Hercegovine i entiteta, javnost rada, kao i druga pitanja od značaja za rad Komisije. Ako neko pitanje iz nadležnosti Komisije nije utvrđeno ovim poslovnikom, to pitanje uredit će se zaključkom Komisije.

Član 2.

U vršenju svojih ovlaštenja, Komisija postupa saglasno Aneksu 8.
U donošenju odluka o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će se rukovoditi jedinstvenim kriterijima, usaglašenim i usvojenim na sjednici Komisije.

Član 3.

Sjedište Komisije je u Sarajevu.
Komisija može, po potrebi, organizirati obavljanje poslova iz svoje nadležnosti izvan svog sjedišta.

Član 4.

Komisija ima pečat okruglog oblika i sadrži tekst: Bosna i Hercegovina i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Tekst je napisan latiničnim i ćiriličnim pismom, u koncentričnim krugovima koji neposredno okružuju grb Bosne i Hercegovine u sredini pečata.
Veličina, upotreba i izrada pečata regulirani su Zakonom o pečatu institucija Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 12/98).

Član 5.

Rad Komisije je javan.
Izuzetno, iz opravdanih razloga, može se isključiti javnost iz rada Komisije, odlukom Komisije.

Član 6.

Stručne, tehničke i administrativne poslove za potrebe Komisije vrši Sekretarijat Komisije (u daljem tekstu: Sekretarijat).
Osoblje Sekretarijata će uglavnom odražavati etnički sastav Bosne i Hercegovine.

Član 7.

U radu Komisije osigurava se ravnopravna upotreba jezika i pisama naroda Bosne i Hercegovine.
U radu Komisije će se koristiti zvanični jezici Bosne i Hercegovine i engleski jezik.

II- NAČIN RADA KOMISIJE

1. Predsjedavajući Komisije

Član 8.

Komisija ima predsjedavajućeg Komisije (u daljem tekstu: predsjedavajući).
Predsjedavajući može biti član Komisije koji je državljanin Bosne i Hercegovine.
Članovi Komisije smjenjuju se na funkciji predsjedavajućeg svakih šest mjeseci.
Imenovanje prvog predsjedavajućeg i redoslijed smjenjivanja predsjedavajućih utvrđuje se na prvoj sjednici Komisije.

Član 9.

Predsjedavajući:
­ predstavlja Komisiju;
­ saziva sjednice Komisije i predsjedava sjednicom;
­ predlaže dnevni red;
­ potpisuje odluke, zaključke i druge akte koje donosi Komisija;
­ potpisuje međunarodne ugovore iz oblasti zaštite nacionalnih spomenika.

Član 10.

U slučaju spriječenosti predsjedavajućeg, dužnost predsjedavajućeg obavlja član Komisije koji bi trebao slijedeći preuzeti tu dužnost.
Izuzetno, u slučaju spriječenosti ostalih članova Komisije, predsjedavajući može ovlastiti izvršnog funkcionera da obavlja pojedine poslove iz člana 9. ovog poslovnika

2. Članovi Komisije

Član 11.

Članovi Komisije (u daljem tekstu: članovi) imaju pravo i dužnost da:
- predlažu načine rješavanja pitanja iz nadležnosti Komisije;
- daju doprinos pripremanju određenih materijala;
- učestvuju u donošenju odluka i zaključaka Komisije;
- predlažu razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Komisije.

Član 12.

Članovi su dužni da prisustvuju sjednicama Komisije, a u slučaju spriječenosti da blagovremeno obavijeste predsjedavajućeg ili izvršnog funkcionera Komisije (u daljem tekstu: izvršni funkcioner).
Izuzetno, u slučajevima opravdane spriječenosti da prisustvuje sastanku, član Komisije može dostaviti svoj pismeni prijedlog odluke ili zaključka, sa potpisom i datumom upućivanja prijedloga.

Član 13.

Članovi su dužni da postupaju u skladu sa odlukama i zaključcima Komisije, te da stručno, kvalitetno i blagovremeno izvršavaju poslove i zadatke utvrđene aktima Komisije.

Član 14.

U slučaju nepoštivanja odredaba iz čl. 11, 12. i 13. ovog poslovnika ili u slučaju spriječenosti da učestvuje u radu Komisije duže od šest mjeseci, Komisija će od Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH) tražiti da razmotri potrebu razrješenja tog člana i imenovanje drugog člana.

3. Izvršni funkcioner

Član 15.

Komisija imenuje izvršnog funkcionera na period od pet godina, uz mogućnost reizbora, s tim da ukupni period imenovanja ne može biti duži od deset godina.
Poslovi i zadaci izvršnog funkcionera utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Komisije.
Izvršni funkcioner za svoj rad odgovara Komisiji.

4. Sjednice Komisije

Član 16.

Komisija radi i odlučuje na sjednici.
Sjednicu saziva predsjedavajući, sam ili na prijedlog članova Komisije, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ili Predsjedništva BiH.
Sjednica se saziva pismenim putem, a izuzetno, u hitnim slučajevima i telefonom/faksom.

Član 16a.

Izuzetno od člana 16. stav 1. ovog poslovnika, Komisija može i izvan sjednice, usaglašavanjem putem e-maila, donijeti odluke, zaključke i druge akte iz člana 33. ovog poslovnika, izuzev odluka o nacionalnim spomenicima (odluke o proglašenju i njihove izmjene, dopune ili ukidanje, negativne odluke, odluke o privremenim granicama nacionalnog spomenika i sl.).
Zahtjev za usaglašavanje putem e-maila u smislu prethodnog stava dostavlja izvršni funkcioner ili, po njegovom ovlaštenju, pomoćnici izvršnog funkcionera ili drugi ovlašteni saradnik.
Članovi Komisije dužni su dostaviti odgovor na zahtjev za usaglašavanje u roku od pet dana od dana dostavljanja, a istekom tog perioda će se smatrati da su saglasni sa prijedlogom i ako nisu dostavili odgovor.
Izuzetno od prethodnog stava, u slučaju kada članu Komisije iz opravdanih razloga nije dostupan internet, rok iz prethodnog stava se može produžiti na prijedlog izvršnog funkcionera, ili se od člana Komisije može zahtijevati odgovor telefonskim putem. O usmenom odgovoru sačinjava se službena zabilješka.

Član 17.

Konstitutivnu sjednicu Komisije saziva Generalni sekretarijat Predsjedništva BiH.

Član 18.

Sjednica Komisije zakazuje se, po pravilu, svaka dva mjeseca i traje do šest dana.

Član 19.

Prijedlog dnevnog reda dostavlja se članovima na usaglašavanje najmanje sedam dana prije poziva za sjednicu.
Izuzetno, dnevni red se može mijenjati i nakon dostavljanja poziva za sjednicu, uz saglasnost svih članova.
U toku sjednice, usaglašenom dnevnom redu ne mogu se dodavati nove tačke, osim izuzetno, u slučajevima navedenim u članu 20. stavu 2. ovog poslovnika.

Član 20.

Poziv za sjednicu sa usaglašenim dnevnim redom dostavlja se članovima najkasnije sedam dana prije održavanja sjednice.
Izuzetno, samo u slučajevima kada spomenicima prijeti veliko oštećenje, kada se trajno onemogućava rehabilitiranje spomenika, ili na zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ili Predsjedništva BiH, sjednica se može sazvati u roku kraćem od sedam dana.

Član 21.

Uz poziv za sjednicu dostavlja se zapisnik s prethodne sjednice i odgovarajući materijali o pitanjima predloženim za dnevni red.
Izuzetno, u slučajevima navedenim u članu 20. stav 2. ovog poslovnika, materijali za pojedine tačke dnevnog reda mogu se dostaviti neposredno prije održavanja sjednice ili na samoj sjednici.

Član 22.

Sjednice Komisije održavaju se, po pravilu, u sjedištu Komisije.
Sjednicom predsjedava predsjedavajući.
Komisija može održati sjednicu u mjestu gdje se nalazi nacionalni spomenik ukoliko je to potrebno u cilju vršenja neposrednog uvida u stanje nacionalnog spomenika o kojem se odlučuje.

Član 23.

Sjednici Komisije prisustvuju članovi, izvršni funkcioner, pomoćnici izvršnog funkcionera i zapisničar.
Sjednicama mogu prisustvovati i zainteresirana lica iz člana 37. stav 1. ovog poslovnika, o čemu se članovi obavještavaju u pozivu za sjednicu.

Član 24.

Sjednica Komisije može se održati ako je prisutno najmanje četiri člana Komisije.
Izuzetno, uz saglasnost svih članova Komisije, sjednica Komisije može se održati i ako su prisutna tri člana Komisije, s tim da se putem e-maila, skype-a, video „mosta“ ili na drugi sličan način, pribavi mišljenje ostalih članova Komisije o svim tačkama dnevnog reda koja su neposredno vezana za nacionalne spomenike. Ukoliko član Komisije daje mišljenje putem skype-a ili video „mosta“ potrebno je da naknadno to mišljenje dostavi pismenim putem.

Član 25.

Sjednica započinje potvrđivanjem dnevnog reda.
Dnevni red je potvrđen kada za njega glasa većina članova Komisije.

Član 26.

Prva tačka dnevnog reda je usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice i izvještavanje o realiziranju zaključaka sa te sjednice.
O svakoj tački dnevnog reda vodi se rasprava, nakon čega se usvajaju odluke i zaključci Komisije.

5. Odlučivanje i zapisnik

Član 27.

Odlučivanje na sjednici vrši se javnim glasanjem članova Komisije.
Glasanje se vrši izjašnjavanjem “za” i “protiv” prijedloga.
Član se može uzdržati od glasanja, osim u slučaju kada se donosi odluka o proglašenju imovine nacionalnim spomenikom.
Odluke i zaključci Komisije smatraju se usvojenim kada za njih glasaju četiri člana.

Član 28.

Ukoliko Komisija ne postigne saglasnost o proglašenju nacionalnog spomenika i drugim pitanjima od značaja za zaštitu spomenika, sporno pitanje će biti detaljnije razmotreno na jednoj od narednih sjednica Komisije, a na osnovu rezultata dodatnog istraživanja odnosno novih podataka ili dokumentacije.

Član 29.

Rezultate glasanja konstatira predsjedavajući.
Rezultati glasanja unose se u zapisnik.

Član 30.

Predsjedavajući je odgovoran da organizira vođenje zapisnika sjednice Komisije.
U zapisnik se unosi: redni broj sjednice, ime predsjedavajućeg, imena prisutnih i odsutnih članova, imena lica koja po pozivu prisustvuju sjednici, dan i sat početka i završetka sjednice, dnevni red, odluke i zaključci Komisije po pojedinim tačkama dnevnog reda.
Ukoliko to smatra značajnim za zapisnik, član Komisije može priložiti autorizirani rezime svoje diskusije kao sastavni dio zapisnika.

Član 31.

Za svaki zaključak kojim se utvrđuju zadaci treba zapisnički utvrditi nosioce i rok izvršenja zadataka.
Svaki član ima pravo tražiti da se u zapisnik unese njegovo izdvojeno mišljenje.
Zapisnik potpisuje predsjedavajući.

Član 32.

Usvojeni zapisnik ovjerava se pečatom Komisije.
O čuvanju ovjerenog zapisnika stara se Sekretarijat.

6. Akti Komisije

Član 33.

U ostvarivanju svojih ovlaštenja, Komisija donosi odluke, rješenja, zaključke, uputstva i druge akte u skladu sa Aneksom 8., Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i drugim propisima Bosne i Hercegovine.

Član 34.

Odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, odluke o privremenim granicama nacionalnih spomenika, odluke kojima se utvrđuje da dobro ne ispunjava kriterije za proglašenje nacionalnim spomenikom, odluke kojima se odluke o proglašenju mijenjaju, dopunjavaju, ispravljaju ili stavljaju van snage, kao i odluke o produženju režima zaštite iz člana 39. stav 3. ovog poslovnika objavljuju se u “Službenom glasniku BiH” (dispozitiv odluke) i na službenoj web stranici Komisije (kompletna odluka sa obrazloženjem).
Ostali akti Komisije objavljuju se ukoliko Komisija tako odluči.

III - PROCEDURE PRED KOMISIJOM

Član 35.

Peticija za utvrđivanje dobra kao nacionalnog spomenika (u daljem tekstu: peticija) podnosi se Komisiji u skladu sa članom V. Aneksa 8.
Komisija vodi Listu podnesenih peticija koja se objavljuje na službenoj web stranici Komisije. Lista sadrži sljedeće podatke: naziv dobra, podnosilac peticije, datum podnošenja peticije i način rješavanja peticije (proglašeno dobro, donesena negativna odluka, peticija odbačena, peticija povučena, produžen režim zaštite i dr.).
Ukoliko Komisija primi peticije koje sadrže bilo koje formalne nedostatke, neodgovarajuće ili nepotpune, a koji sprječavaju poduzimanje budućih akcija, one ne mogu biti odbijene po tom osnovu. Komisija mora poduzeti sve akcije koje će osigurati otklanjanje svih nedostataka i mora ustanoviti rok do kojeg je podnosilac peticije dužan da ukloni te nedostatke. Takav zahtjev se podnosiocu peticije može dostaviti u pismenoj formi-faksom, telefonom ili usmeno ukoliko je podnosilac zahtjeva prisutan u prostorijama Komisije, o čemu se sastavlja zabilješka i ulaže u predmet.
Komisija će bez posebnog zahtjeva donijeti pojedinačne odluke za sva dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika i za njih provesti postupak predviđen članom V Aneksa 8.
Komisija će utvrditi jedinstvene forme peticije prema vrsti dobra, i objaviti ih na službenoj web stranici Komisije.
Ukoliko Komisiji ni nakon isteka perioda od dvije godine od podnošenja peticije ne bude dostupna dokumentacija potrebna za donošenje odluke o proglašenju, Komisija može donijeti zaključak o odbacivanju peticije.
Komisija će donijeti zaključak o odbacivanju peticije i u sljedećim slučajevima:
- za dobra za koja se nedvojbeno može utvrditi da su nastala nakon 1991. godine, a za koja u peticiji nisu navedeni i dokumentacijom potvrđeni podaci koji svjedoče o izuzetnoj vrijednosti tog dobra (umjetničkoj, estetskoj, simboličkoj i sl.);
- ako se iz peticije ne može utvrditi ko je podnosilac;
- ako podnosilac peticije na zahtjev Komisije ne otkloni nedostatke u peticiji u utvrđenom roku;
- ako je za isto dobro ranije podnesena peticija ili dobro već ima status nacionalnog spomenika (proglašeno odlukom Komisije ili je uvršteno na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH).

Član 35a.

Ako podnosilac peticije podnese pismeni zahtjev za povlačenje peticije, Komisija će donijeti zaključak o obustavljanju postupka proglašenja dobra nacionalnim spomenikom.
Izuzetno od prethodnog stava, Komisija može odlučiti o odbijanju zahtjeva za povlačenje peticije ako procijeni da se radi o dobru izuzetne historijske, umjetničke, simboličke ili druge vrijednosti.

Član 36.

Osnove za donošenje odluke o utvrđivanju nacionalnog spomenika definiraju se Kriterijima za klasificiranje nacionalnih spomenika, koje donosi Komisija.

Član 37.

Prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. Stav zainteresovanih lica nije obavezujući za Komisiju.
Ako je vlasnik predloženog nacionalnog spomenika nepoznat ili je nepoznata adresa vlasnika, Komisija će objaviti obavještenje o pokretanju postupka proglašenja u „Službenom glasniku BiH“ ili putem objavljivanja na oglasnoj ploči nadležne općine.

Član 38.

Do donošenja konačne odluke Komisije, a najduže u roku od godinu dana od podnošenja peticije, sve strane će se suzdržati od poduzimanja bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle oštetiti predloženo dobro.
Najkasnije sedam dana nakon podnošenja peticije, Sekretarijat će obavijestiti nadležne organe i institucije općine, entiteta i Distrikta Brčko na čijem se području dobro nalazi o obavezi iz stava 1. ovog člana, a u skladu sa članom V, stav 2. Aneksa 8. i zakonima oba entiteta i Distrikta Brčko.

Član 39.

Komisija će, u svakom pojedinačnom slučaju, u skladu sa usvojenim kriterijima, donijeti pismenu odluku koja će sadržavati sve nalaze činjenica koje bude smatrala odgovarajućim, granice nepokretnog nacionalnog spomenika, uvjete za njegovu zaštitu, kao i detaljno objašnjenje osnova svoje odluke.
Komisija je dužna riješiti peticiju najkasnije u roku od jedne godine od dana njenog podnošenja, a u hitnim slučajevima definiranim u članu 20. stav 2. ovog pravilnika u najkraćem mogućem roku.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, Komisija može donijeti odluku o produženju režima zaštite za dobro za koje je istekao period od godinu dana od dana podnošenja peticije, ako iz opravdanih razloga ne raspolaže podacima ili dokumentacijom relevantnom za donošenje odluke, a ukidanje režima zaštite bi moglo dovesti do uništenja predloženog dobra.

Član 39a.

Komisija vodi Listu ugroženih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i utvrđuje hitne mjere zaštite spomenika.
Kriteriji za utvrđivanje najugroženijih spomenika su:
 spomenik nije bio potpuno srušen u toku rata, tako da je integritet dobra moguće očuvati zahvatima koji su priznati u nauci;
 spomenik predstavlja rijedak ili jedinstven primjerak određenog tipa ili stila;
 spomenik ima izrazito veliku vrijednost;
 spomenik ima veliki značaj za obnovu građanskog povjerenja i za implementaciju mirovnog sporazuma u Bosni i Herecgovini;
 opasnost uzrokovana ljudskim djelovanjem ili djelovanjem prirode predstavlja prijetnju da spomenik izgubi svoja najznačajnija svojstva ili da u potpunosti nestane.

Kriteriji za skidanje sa Liste iz stava 1. ovog člana su:
- prestanak okolnosti zbog kojih je spomenik bio ugrožen;
- osigurana su sredstva za intervencije na spomeniku;
- dobro je nepovratno izgubilo svojstva koja su ga kvalificirala da bude proglašen nacionalnim spomenikom.

Član 39b.

Komisija će donijeti interna pravila kojima će se detaljnije regulisati postupanje sa peticijama, postupak uvrštavanja spomenika na Listu najugroženih spomenika, monitoringa najugroženijih spomenika i skidanja sa Liste, praćenje provođenja odluka o proglašenju, te druga pitanja vezana za proglašenje i zaštitu nacionalnih spomenika.
Aktom iz prethodnog stava utvrdit će se obrasci peticija, odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, odluka kojima se utvrđuje da dobro ne ispunjava kriterije za proglašenje, odluka kojima se odluke o proglašenju mijenjaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage, te drugih akata koje Komisija donosi u vezi sa nacionalnim spomenicima.

Član 40.

Odluke Komisije su konačne i provedive u skladu sa važećim zakonima Bosne i Hercegovine i entiteta.

Član 40a.

Komisija može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donešene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom u sljedećim slučajevima:
a) ako naknadno sazna ili dobije činjenice, podatke ili dokumentaciju kojima nije raspolagala u momentu donošenja odluke (podaci su postojali ali nisu bili dostupni Komisiji). Pod činjenicom ili podatkom u smislu ove tačke ne smatra se planiranje ili izvođenje novih građevinskih ili sličnih zahvata;
b) ako je stanje spomenika izmijenjeno usljed dosljedno provedenih mjera zaštite utvrđenim odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika;
c) ako je stanje spomenika izmijenjeno usljed nezakonito ili nestručno provedenih radova ili u drugim slučajevima koji su u suprotnosti sa mjerama zaštite utvrđenim odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika;
d) ako je potrebno dodatno precizirati mjere zaštite ili druge odredbe odluke ili izvršiti usklađivanje odluka sa međunarodnim aktima ili standardima;
e) u drugim slučajevima, na osnovu zaključka Komisije o opravdanoj potrebi izmjene ili dopune odluke.

Postupak donošenja izmjena i dopuna odluka u slučajevima iz prethodnog stava vrši se na način i u postupku propisanom za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (obavezno pribavljanje stavova zainteresiranih lica iz člana 37. stav 1. ovog poslovnika). Postupak može pokrenuti Komisija po službenoj dužnosti ili zainteresovano lice, podnošenjem obrazloženog pismenog zahtjeva.
Sadržaj odluke iz stava 1. ovog člana, kao i obrazloženja te odluke, biće utvrđen internim aktom iz člana 39b. ovog poslovnika.

Član 40b.

Komisija može odlučiti da ukine status nacionalnog spomenika ako utvrdi da je spomenik naknadnim nezakonitim ili nestručnim intervencijama ili usljed prirodnih ili tehničkih katastrofa izgubio svojstva koja su ga kvalificirala da bude proglašen nacionalnim spomenikom.
Postupak ukidanja statusa nacionalnog spomenika u smislu prethodnog stava vrši se na način i u postupku propisanom za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (obavezno pribavljanje stavova zainteresiranih lica iz člana 37. stav 1. ovog poslovnika). Postupak može pokrenuti zainteresovano lice ili Komisija po službenoj dužnosti.
Sadržaj odluke iz stava 1. ovog člana, kao i obrazloženja te odluke, biće utvrđen internim aktom iz člana 39b. ovog poslovnika.

Član 41.

Sekretarijat dostavlja odluku o utvrđivanju nacionalnog spomenika nadležnomm zemljišnoknjižnom uredu radi upisa zabilježbe o proglašenju u zemljišne knjige.

IV- SARADNJA SA NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA I TIJELIMA

Član 42.

U ostvarivanju svojih ovlaštenja, Komisija sarađuje sa nadležnim institucijama i tijelima Bosne i Hercegovine, entiteta, Distrikta Brčko, grada, kantona i općina, po svim pitanjima od značaja za rad Komisije.

Član 43.

U postupku donošenja odluke, Komisija može zatražiti stručno mišljenje odgovarajućih domaćih i međunarodnih institucija ili eksperata.

Član 44.

Međunarodna saradnja Komisije propisuje se posebnim aktom koji, na prijedlog Komisije, donosi Predsjedništvo BiH.

V - JAVNOST RADA KOMISIJE

Član 45.

Komisija izvještava javnost o svom radu, donesenim odlukama, zaključcima i zauzetim stavovima putem konferencije za štampu, objavljivanjem odluka u “Službenom glasniku BiH”, izdavanjem godišnjeg dvojezičnog glasnika, objavljivanjem akata i informacija o radu Komisije na službenoj web strani i podnošenjem godišnjeg izvještaja Predsjedništvu BiH.

Član 46.

Komisija može odrediti koji materijali i informacije ne mogu biti dostupni javnosti, kada je to u interesu i u toku provođenja postupka utvrđivanja nacionalnog spomenika ili njegove zaštite, a u skladu sa važećim zakonima BiH.

Član 47.

Komisija može zadužiti člana da organizira razgovore sa predstavnicima sredstava za informiranje ili konferenciju za štampu o određenim pitanjima iz nadležnosti Komisije.

VI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 48.

Ovaj poslovnik stupa na snagu danom donošenja.

Član 49.

Danom stupanja na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Pravilnik Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u Bosni i Hecegovini, usvojen na sastanku Komisije, održanom 8. maja 1996. godine.

Član 50.

Ovaj poslovnik objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”.



Predsjedavajuća Komisije

Ljiljana Ševo



Broj: NA-01-I-01/02
Sarajevo, 10. maja 2002. godine